Dostupni linkovi

Pozivi na odgovornost gradonačelnika Beograda zbog izjave o grafitima Ratku Mladiću

Benjamina Karić i Aleksandar Šapić
Benjamina Karić i Aleksandar Šapić

Pojedine nevladine organizacije (NVO) i političke stranke pozvale su na odgovornost gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića zbog njegove izjave o grafitima Ratka Mladića.

Forum za bezbednost i demokratiju (FBD) iz Beograda saopštio je da, kako se navodi, Šapić relativizira presude za genocid u Srebrenici.

“Pozivamo tužilaštvo da u najkraćem roku pokrene istragu protiv gradonačelnika Šapića zbog postojanja osnova sumnje da je svojim javnim istupima izvršio krivično delo rasne diskriminacije", saopštio je Forum za bezbednost i demokratiju 24. jula.

Stranka Pokret slobodnih građana (PSG) pozvala je Aleksandra Šapića, funkcionera vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), da hitno ukloni grafit sa likom Ratka Mladića, kao i druge grafite kojima se poziva na nacionalnu, versku ili rasnu mržnju.

“Beograd koji mi želimo je otvoren grad za sve ljude. Grad koji poštuje odluke sopstvene zemlje, ne provocira tugu i patnju, već podstiče na pomirenje”, naveo je 24. ula PSG.

Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Šapićev stav okarakterisala je kao sramotan.
„Presude haškog suda obavezujuće su za sve članice Ujedinjenih nacija, pa tako i za Srbiju. Njihovo negiranje je nedopustivo“, saopštio je Aleksandar Marton, portparol LSV-a.

Ta stranka ocenila je da ponašanje gradonačelnika Aleksandra Šapića u vezi sa grafitima Ratku Mladiću samo šteti ugledu Beograda i Srbije.

Sarajevo šalje Šapiću haške presude

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić rekla je da je "iznenađena izjavom" novog gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića, koji je naveo da ne zna za ratne zločine presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Kako je rekla Karić, "gradonačelnik grada Beograda i doktor nauka za kakvog se predstavlja gradonačelnik Šapić trebao bi biti upoznat sa osnovama međunarodnog krivičnog prava i presudama Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije".

"On bi trebao znati da je Međunarodni mehanizam za krivične sudove izrekao drugostepenu presudu kojom je potvrđena doživotna kazna zatvora Ratku Mladiću, nekadašnjem generalu Vojske Republike Srpske za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce", navela je Karić u objavi na Facebooku.

"Uzimajući u obzir veliku količinu neznanja i neinformisanosti", istakla je Karić, "Gradska uprava Grada Sarajeva će zvanično dostaviti presude suda koje treba pročitati, jer kao što je i sam rekao nije bio u BiH za to vrijeme pa ne zna šta se dešavalo".

"Ali imaju institucije koje jesu i znaju. Gradonačelnik može dobiti više informacija i u Informativnom centru o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju koji je smješten u Vijećnici", naglasila je Karić.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) u Srbiji je na godišnjicu postavljanja murala Ratku Mladiću u Beogradu pozvala gradonačelnika Šapića da naloži uklanjanje murala na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića, na šta je on odgovorio kako "ne zna da li je Mladić tokom rata počinio zločine, ali zna da je branio srpski narod".

"Ne znam ko je šta radio tokom rata u Bosni, jer tamo nisam bio. Ono što znam, jeste da je Ratko Mladić branio srpski narod i verovatno da nije bilo njega, Srbi iz Bosne bi završili slično Srbima iz Hrvatske. Bili bi ubijani i na kraju proterani sa svojih ognjišta. Da li je on u toku rata počinio ratne zločine, ja zaista ne znam", napisao je Šapić na Twitteru u odgovoru YIHR-u u Srbiji.

YIHR je u saopštenju od 22. jula još naveo da su već 365 dana, zidovi i fasade u Beogradu ispisane i iscrtane imenom i likom ratnog zločinca osuđenog, između ostalog, za jedan od najstrašnijih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

'Ovo je mural': Umetnici protiv promovisanja Ratka Mladića

&quot;Omaž K. Maleviču i antimizerbalističkom avant-art intervencionizmu&quot; delo je koje potpisuju autori Rena Redle i Vladan Jeremić.<br />
<br />
Ovaj &quot;omaž&quot; nastao je kao odgovor na to što, kako se objašnjavaju, &quot;državni i paradržavni aparati Srbije čuvaju lik Ratka Mladića od ikonoklazma i restauriraju spomen-crtež&quot; koji mu je posvećen.<br />
<br />
Samo delo reprodukuje delimično i izgled murala Ratku Mladuću, oslikanom 2021. godine na jednoj od zgrada u Beogradu.&nbsp;<br />
&nbsp;
1/10 "Omaž K. Maleviču i antimizerbalističkom avant-art intervencionizmu" delo je koje potpisuju autori Rena Redle i Vladan Jeremić.

Ovaj "omaž" nastao je kao odgovor na to što, kako se objašnjavaju, "državni i paradržavni aparati Srbije čuvaju lik Ratka Mladića od ikonoklazma i restauriraju spomen-crtež" koji mu je posvećen.

Samo delo reprodukuje delimično i izgled murala Ratku Mladuću, oslikanom 2021. godine na jednoj od zgrada u Beogradu. 
 
&quot;Pomoć u ishrani vojske&quot;, crtež Vladimira Miladinovića koji se bavi arhivskom građom vezanom za ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina. U radu se fokusira na zapise koji su se povukli iz sećanja ili su aktivno isključeni iz dominantnih narativa.<br />
<br />
Crtež je detaljna reprodukcija arhivskog artefakta u tuš-ispiranju. Predstavlja pismo tada generala-pukovnika Ratka Mladića upućenog tadašnjem Slobodanu Miloševiću predsedniku Srbije 17. decembra 1992. godine.<br />
<br />
Miladinović je autor izložbe predstavljene u Beogradu 2020, koja se sastoji od 400 crteža baziranih na ratnom dnevniku haškog osuđenika Ratka Mladića, odnosno dokumentu iz sudskog procesa koji je protiv njega vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.<br />
&nbsp;
2/10 "Pomoć u ishrani vojske", crtež Vladimira Miladinovića koji se bavi arhivskom građom vezanom za ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina. U radu se fokusira na zapise koji su se povukli iz sećanja ili su aktivno isključeni iz dominantnih narativa.

Crtež je detaljna reprodukcija arhivskog artefakta u tuš-ispiranju. Predstavlja pismo tada generala-pukovnika Ratka Mladića upućenog tadašnjem Slobodanu Miloševiću predsedniku Srbije 17. decembra 1992. godine.

Miladinović je autor izložbe predstavljene u Beogradu 2020, koja se sastoji od 400 crteža baziranih na ratnom dnevniku haškog osuđenika Ratka Mladića, odnosno dokumentu iz sudskog procesa koji je protiv njega vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.
 
Posetioci izložbe mogu i sami &quot;umazati ruke&quot; i dati svoj doprinos izložbi. Ovo je rad umetnika koji se potpisuju inicijalima A.M. i B.D.<br />
&nbsp;
3/10 Posetioci izložbe mogu i sami "umazati ruke" i dati svoj doprinos izložbi. Ovo je rad umetnika koji se potpisuju inicijalima A.M. i B.D.
 
Beogradska izložba &quot;Ovo je mural&quot; je otvorena do 14. jula.
4/10 Beogradska izložba "Ovo je mural" je otvorena do 14. jula.
&quot;Minimalni konsenzus&quot; je rad Darije S. Radaković koji govori o društvenom problemu prihvatanja odgovornosti za rat.<br />
<br />
&quot;On direktno kritikuje i poziva na odgovornost srpsku stranu &ndash; što se odnosi kako na kritiku državne politike posle rata, tako i na društveno izbegavanje odgovornosti&quot;, kaže Radaković, o svom radu, a stoji brošuri povodom izložbe.<br />
<br />
Ovaj njen rad je bio i deo izložbe &quot;Umetnost anti-rata&quot; u Historijskom muzeju BiH 2021. godine. Međutim, sa istoimene izložbe u Beogradu 2022. je izostavljen, pa ga publika u Srbiji može videti tek sada u CZKD-u.<br />
&nbsp;
5/10 "Minimalni konsenzus" je rad Darije S. Radaković koji govori o društvenom problemu prihvatanja odgovornosti za rat.

"On direktno kritikuje i poziva na odgovornost srpsku stranu – što se odnosi kako na kritiku državne politike posle rata, tako i na društveno izbegavanje odgovornosti", kaže Radaković, o svom radu, a stoji brošuri povodom izložbe.

Ovaj njen rad je bio i deo izložbe "Umetnost anti-rata" u Historijskom muzeju BiH 2021. godine. Međutim, sa istoimene izložbe u Beogradu 2022. je izostavljen, pa ga publika u Srbiji može videti tek sada u CZKD-u.
 
&quot;Iza skele&quot;, rad Siniše Ilića, izrađen uz pomoć spreja i lepljive trake (na zidu desno).<br />
&nbsp;
6/10 "Iza skele", rad Siniše Ilića, izrađen uz pomoć spreja i lepljive trake (na zidu desno).
 
Detalji sa izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj 21 u Beogradu.<br />
&nbsp;
7/10 Detalji sa izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj 21 u Beogradu.
 
&quot;Sve pukotine, bušotine, krkelaže, rupe i fleke CZKD-a&quot;, je rad Darinke Pop-Mitić i prikazuje istoriju CKZD (izloženo desno).
8/10 "Sve pukotine, bušotine, krkelaže, rupe i fleke CZKD-a", je rad Darinke Pop-Mitić i prikazuje istoriju CKZD (izloženo desno).
Rad Marka Brogana &quot;Brda u mraku izgledaju ravno&quot; koji se odnosi na događaje od 10. do 14. jula 1995. godine u Srebrenici. Tada je 10.000 muškaraca i dečaka Bošnjaka pobeglo pešice u Tuzlu kroz šumu da se skloni od nadolazećih srpskih snaga. Oni koji su zarobljeni su ubijeni.<br />
&nbsp;
9/10 Rad Marka Brogana "Brda u mraku izgledaju ravno" koji se odnosi na događaje od 10. do 14. jula 1995. godine u Srebrenici. Tada je 10.000 muškaraca i dečaka Bošnjaka pobeglo pešice u Tuzlu kroz šumu da se skloni od nadolazećih srpskih snaga. Oni koji su zarobljeni su ubijeni.
 
&quot;Na ovoj slici ukazujem na činjenicu da masovne grobnice često mogu biti mesta ležerne šetnje tokom koje nismo svesni šta se nalazi ispod naših nogu&quot;, kaže umetnik Marko Brogan, navodi se u brošuri objavljenoj povodom izložbe.<br />
&nbsp;
10/10 "Na ovoj slici ukazujem na činjenicu da masovne grobnice često mogu biti mesta ležerne šetnje tokom koje nismo svesni šta se nalazi ispod naših nogu", kaže umetnik Marko Brogan, navodi se u brošuri objavljenoj povodom izložbe.
 
Prethodni slajd
Naredni slajd

Mural sa likom Ratka Mladića postavljen je 23. jula u Beogradu prošle godine, a rješenjem komunalne inspekcije beogradske opštine Vračar od 20. septembra 2021. naloženo je stanarima zgrade u Njegoševoj da grafit uklone o svom trošku.

S obzirom na to da nije bilo reakcije komunalnih službi, YIHR u Srbiji je u koordinaciji sa stambenom zajednicom najavila uklanjanje murala za 9. novembar 2021. i prijavila skup Policijskoj stanici Vračar, a taj skup policija je zabranila, podsjeća YIHR u Srbiji.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH 1992.-1995. godine.

U čemu se (ne) slažu gradonačelnica Sarajeva i gradonačelnik Banje Luke
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:29 0:00
XS
SM
MD
LG