Dostupni linkovi

Za gradonačelnika Beograda Mladić je 'branio srpski narod'

Mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Njegoševoj ulici u Beogradu
Mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Njegoševoj ulici u Beogradu

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je 23. jula da se o grafitima i komunalnom redu uvijek može razgovarati te je zamolio zamolio javnost da u to "ne miješa Haški tribunal i njegove presude".

Šapićev komentar odgovor je na zahtjev Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) u Srbiji koja je 23. jula zatražila da se ukloni mural posvećen bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

"U tom slučaju ste na pogrešnoj adresi i moraćete da sačekate nekog drugog gradonačelnika da dođe na moje mjesto i ispunjava vam te vrste 'haških' želja", napisao je Šapić na Twitteru.

Inicijativa je na godišnjicu postavljanja murala Mladiću u Beogradu pozvala je gradonačelnika Aleksandra Šapića da komunalnim službama naloži da uklone mural na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića.

U saopćenju YIHR je naveo da su već 365 dana, zidovi i fasade u Beogradu ispisane i iscrtane imenom i likom ratnog zločinca osuđenog, između ostalog, za jedan od najstrašnijih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Šapić je na Twitteru također naglasio da "ne zna da li je Mladić počinio ratne zločine, ali je naveo da "da zna da je branio srpski narod u Bosni i Hercegovini".

"Ne znam ko je šta radio tokom rata u Bosni, jer tamo nisam bio. Ono što znam, jeste da je Ratko Mladić branio srpski narod i vjerovatno da nije bilo njega, Srbi iz Bosne bi završili slično Srbima iz Hrvatske. Bili bi ubijani i na kraju protjerani sa svojih ognjišta", naveo je.

Mural sa likom Ratka Mladića postavljen je 23. jula u Beogradu prošle godine, a rešenjem komunalne inspekcije beogradske opštine Vračar od 20. septembra naloženo je stanarima zgrade u Njegoševoj da grafit uklone o svom trošku.

'Ovo je mural': Umetnici protiv promovisanja Ratka Mladića

&quot;Omaž K. Maleviču i antimizerbalističkom avant-art intervencionizmu&quot; delo je koje potpisuju autori Rena Redle i Vladan Jeremić.<br />
<br />
Ovaj &quot;omaž&quot; nastao je kao odgovor na to što, kako se objašnjavaju, &quot;državni i paradržavni aparati Srbije čuvaju lik Ratka Mladića od ikonoklazma i restauriraju spomen-crtež&quot; koji mu je posvećen.<br />
<br />
Samo delo reprodukuje delimično i izgled murala Ratku Mladuću, oslikanom 2021. godine na jednoj od zgrada u Beogradu.&nbsp;<br />
&nbsp;
1/10 "Omaž K. Maleviču i antimizerbalističkom avant-art intervencionizmu" delo je koje potpisuju autori Rena Redle i Vladan Jeremić.

Ovaj "omaž" nastao je kao odgovor na to što, kako se objašnjavaju, "državni i paradržavni aparati Srbije čuvaju lik Ratka Mladića od ikonoklazma i restauriraju spomen-crtež" koji mu je posvećen.

Samo delo reprodukuje delimično i izgled murala Ratku Mladuću, oslikanom 2021. godine na jednoj od zgrada u Beogradu. 
 
&quot;Pomoć u ishrani vojske&quot;, crtež Vladimira Miladinovića koji se bavi arhivskom građom vezanom za ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina. U radu se fokusira na zapise koji su se povukli iz sećanja ili su aktivno isključeni iz dominantnih narativa.<br />
<br />
Crtež je detaljna reprodukcija arhivskog artefakta u tuš-ispiranju. Predstavlja pismo tada generala-pukovnika Ratka Mladića upućenog tadašnjem Slobodanu Miloševiću predsedniku Srbije 17. decembra 1992. godine.<br />
<br />
Miladinović je autor izložbe predstavljene u Beogradu 2020, koja se sastoji od 400 crteža baziranih na ratnom dnevniku haškog osuđenika Ratka Mladića, odnosno dokumentu iz sudskog procesa koji je protiv njega vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.<br />
&nbsp;
2/10 "Pomoć u ishrani vojske", crtež Vladimira Miladinovića koji se bavi arhivskom građom vezanom za ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina. U radu se fokusira na zapise koji su se povukli iz sećanja ili su aktivno isključeni iz dominantnih narativa.

Crtež je detaljna reprodukcija arhivskog artefakta u tuš-ispiranju. Predstavlja pismo tada generala-pukovnika Ratka Mladića upućenog tadašnjem Slobodanu Miloševiću predsedniku Srbije 17. decembra 1992. godine.

Miladinović je autor izložbe predstavljene u Beogradu 2020, koja se sastoji od 400 crteža baziranih na ratnom dnevniku haškog osuđenika Ratka Mladića, odnosno dokumentu iz sudskog procesa koji je protiv njega vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu.
 
Posetioci izložbe mogu i sami &quot;umazati ruke&quot; i dati svoj doprinos izložbi. Ovo je rad umetnika koji se potpisuju inicijalima A.M. i B.D.<br />
&nbsp;
3/10 Posetioci izložbe mogu i sami "umazati ruke" i dati svoj doprinos izložbi. Ovo je rad umetnika koji se potpisuju inicijalima A.M. i B.D.
 
Beogradska izložba &quot;Ovo je mural&quot; je otvorena do 14. jula.
4/10 Beogradska izložba "Ovo je mural" je otvorena do 14. jula.
&quot;Minimalni konsenzus&quot; je rad Darije S. Radaković koji govori o društvenom problemu prihvatanja odgovornosti za rat.<br />
<br />
&quot;On direktno kritikuje i poziva na odgovornost srpsku stranu &ndash; što se odnosi kako na kritiku državne politike posle rata, tako i na društveno izbegavanje odgovornosti&quot;, kaže Radaković, o svom radu, a stoji brošuri povodom izložbe.<br />
<br />
Ovaj njen rad je bio i deo izložbe &quot;Umetnost anti-rata&quot; u Historijskom muzeju BiH 2021. godine. Međutim, sa istoimene izložbe u Beogradu 2022. je izostavljen, pa ga publika u Srbiji može videti tek sada u CZKD-u.<br />
&nbsp;
5/10 "Minimalni konsenzus" je rad Darije S. Radaković koji govori o društvenom problemu prihvatanja odgovornosti za rat.

"On direktno kritikuje i poziva na odgovornost srpsku stranu – što se odnosi kako na kritiku državne politike posle rata, tako i na društveno izbegavanje odgovornosti", kaže Radaković, o svom radu, a stoji brošuri povodom izložbe.

Ovaj njen rad je bio i deo izložbe "Umetnost anti-rata" u Historijskom muzeju BiH 2021. godine. Međutim, sa istoimene izložbe u Beogradu 2022. je izostavljen, pa ga publika u Srbiji može videti tek sada u CZKD-u.
 
&quot;Iza skele&quot;, rad Siniše Ilića, izrađen uz pomoć spreja i lepljive trake (na zidu desno).<br />
&nbsp;
6/10 "Iza skele", rad Siniše Ilića, izrađen uz pomoć spreja i lepljive trake (na zidu desno).
 
Detalji sa izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj 21 u Beogradu.<br />
&nbsp;
7/10 Detalji sa izložbe u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj 21 u Beogradu.
 
&quot;Sve pukotine, bušotine, krkelaže, rupe i fleke CZKD-a&quot;, je rad Darinke Pop-Mitić i prikazuje istoriju CKZD (izloženo desno).
8/10 "Sve pukotine, bušotine, krkelaže, rupe i fleke CZKD-a", je rad Darinke Pop-Mitić i prikazuje istoriju CKZD (izloženo desno).
Rad Marka Brogana &quot;Brda u mraku izgledaju ravno&quot; koji se odnosi na događaje od 10. do 14. jula 1995. godine u Srebrenici. Tada je 10.000 muškaraca i dečaka Bošnjaka pobeglo pešice u Tuzlu kroz šumu da se skloni od nadolazećih srpskih snaga. Oni koji su zarobljeni su ubijeni.<br />
&nbsp;
9/10 Rad Marka Brogana "Brda u mraku izgledaju ravno" koji se odnosi na događaje od 10. do 14. jula 1995. godine u Srebrenici. Tada je 10.000 muškaraca i dečaka Bošnjaka pobeglo pešice u Tuzlu kroz šumu da se skloni od nadolazećih srpskih snaga. Oni koji su zarobljeni su ubijeni.
 
&quot;Na ovoj slici ukazujem na činjenicu da masovne grobnice često mogu biti mesta ležerne šetnje tokom koje nismo svesni šta se nalazi ispod naših nogu&quot;, kaže umetnik Marko Brogan, navodi se u brošuri objavljenoj povodom izložbe.<br />
&nbsp;
10/10 "Na ovoj slici ukazujem na činjenicu da masovne grobnice često mogu biti mesta ležerne šetnje tokom koje nismo svesni šta se nalazi ispod naših nogu", kaže umetnik Marko Brogan, navodi se u brošuri objavljenoj povodom izložbe.
 
Prethodni slajd
Naredni slajd

S obzirom na to da nije bilo reakcije komunalnih službi, YIHR Srbija je u koordinaciji sa stambenom zajednicom najavila uklanjanje murala za 9. novembar i prijavila skup Policijskoj stanici Vračar, a taj skup policija je zabranila, podsjeća Inicijativa.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH 1992-1995.

XS
SM
MD
LG