Cijena nafte na svjetskom tržištu, pa onda i cijene naftnih derivata nastavit će rasti sljedećih sedmica, smatraju stručnjaci. Tokom ove sedmice na većini benzinskih pumpi u Bosni i Hercegovini korigovane su cijene goriva, a najavljeno je i novo poskupljenje. Građani i privrednici strahuju kako će se to odraziti na njihov životni standard, odnosno na poslovanje.
Novi val poskupljenja goriva najviše utiču na rad prijevoznika. Viša cijena goriva diktira i višu cijenu prijevoza, kaže predsjednik Udruženja prijevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić:
„Bila su dva, tri poskupljenja goriva gdje nema teoretske šanse da možemo da dignemo cijenu prijevoza. Znači bez obzira što gorivo ide gore, mi ne možemo dignuti cijenu prijevoza i dolazimo u izuzetno tešku situaciju koja prijeti da 70, 80 posto prijevoznika da ugasi svoju djelatnost. Vozimo po takvim cijenama da se ne možemo, maltene, uklopiti u cijenu prijevoza. Na mnogim destinacijama čak idemo u minus, a da dignemo cijenu prijevoza nemoguće je.“
Jedan od sarajevskih taksista ističe da se jasno osjeća razlika:
„Ja sam nekada za 20 maraka mogao nasuiti čitav dan da radim. S tih 20 maraka ja mogu danas po dana raditi.“
Građani očekuju da će ovo biti novi udar na životnini standard:
„Utiče, naravno, na sviju nas jer to automatski povećava cijene životnim namirnicama.“
„Vjerovatno sve drugo će poskupjeti.“
„Nek nam je Bog na pomoći.“
U Federaciji će doći do poskupljenje benzina u naredna tri dana za pet feninga, najavila je šefica Odjela za cijene u federalnom Ministarstvu trgovine Lela Glibo:
„U federalno Ministarstvo trgovine stiglo je već oko 300 zahtjeva za promjenu cijene naftnih derivata. Poskupljenje je za pet feninga po litri.“
Država nema interesa da interveniše
U Republici Srpskoj došlo je do korekcije cijena još prije desetak dana, ali očekuje se novi porast cijene goriva.
„Osnovni raz log za povećanje cijena je bio porast cijene naftnih derivata u rafinerijama u Brodu i u okruženju, prije svega i rast cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi. Ovih dana ponovo imamo značajniji rast cijene benzina u odnosu na dizel goriva, i ako se takav trend nastavi, za očekivati je u narednih nedjelju dana ponovo korekciju cijena. Trenutno je dva, tri feninga - hoće li biti pet ili deset, zaista ne mogu kazati, nisam prorok“, kaže Vojin Mitrović, predsjednik Udruženja vlasnika benzinskih pumpi u Republici Srpskoj.
Generalni sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske Dragovan Petrović
smatra da je nerealno visoka cijena naftnih derivata u odnosu na cijenu nafte na svjetskom tržišu, i to naravno ide na štetu potrošača.
„Ja sam napravio jednu analizu u odnosu na 2008. godinu kada je cijena nafte na svjetskim berzama iznosila 147 dolara po barelu. Tad je bezolovni benzin iznosio na našim pumpama 2,29. Sada je cijena nafte 121ili 122 dolara po barelu, a cijena bezolovnog benzina je 2,37. Očito da je oko 20 posto veća cijena goriva. Taj korelacioni odnos u odnosu na 2008. godinu, kada je cijena barela na svjetskim berzama bila najveća, poremećen je na štetu potrošača i skuplje je gorivo negdje za 20 posto“, navodi Dragovan Petrović.
Svako povećanje cijene energenata, pa i goriva utiče i na privredu i na standard građana, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
„Poskupljenja kojima sada svjedočimo, i kada je riječ o gorivu i nekim drugim, još uvijek su blaga varijanta onoga što bi se moglo desiti ako se pojavi neki realan pritisak na cijenu goriva u svijetu, kao što je, recimo, dalje produbljenje krize u Iranu, jer bi onda, što iz ekonomskih, što iz psiholoških razloga, zaista došlo do drastičnog povećanja cijene goriva, barem privremeno, na svjetskom tržištu. To bi onda dijelom opravdano a dijelom i zloupotrebe bilo iskorišteno u BiH za još veće povećanje cijena, a onda je vrlo teško to ublažiti na bilo koji način“, naglašava Igor Gavran.
Od prodajne cijene goriva državi Bosni i Hercegovini kroz poreze ide oko 40 posto, ali to je mnogo niže nego u drugim zemljama, tvrdi Igor Gavran:
„Ukupan iznos koji država dobije jeste manji nego u drugim zemljama, po osnovu akciza i putarine. Međutim, država naplati veći PDV ako je konačna cijena viša, tako da, nažalost, država nema interesa budžetskog da vrši pritisak i kontrole samih distributera, ili ograničava visinu marži ili njihove zarade, ili na drugi način reguliše cijenu. Pravo rješenje kad je riječ o cijeni goriva bila bi neka nezavisna regulatorna agencija, kakvu imamo za električnu energiju npr., da bi se na taj način ipak u određenom smsilu reguliralo kretanje cijena i da bi se onemogućila uobičajena praksa da kada postoji razlog za poskupljenje ono je veće od samog razloga, a kada postoji razlog za pojeftinjenje ono je uvijek manje. I tako iz godine u godinu imamo sve nerealnije visoku cijenu goriva.“
Novi val poskupljenja goriva najviše utiču na rad prijevoznika. Viša cijena goriva diktira i višu cijenu prijevoza, kaže predsjednik Udruženja prijevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić:
„Bila su dva, tri poskupljenja goriva gdje nema teoretske šanse da možemo da dignemo cijenu prijevoza. Znači bez obzira što gorivo ide gore, mi ne možemo dignuti cijenu prijevoza i dolazimo u izuzetno tešku situaciju koja prijeti da 70, 80 posto prijevoznika da ugasi svoju djelatnost. Vozimo po takvim cijenama da se ne možemo, maltene, uklopiti u cijenu prijevoza. Na mnogim destinacijama čak idemo u minus, a da dignemo cijenu prijevoza nemoguće je.“
Jedan od sarajevskih taksista ističe da se jasno osjeća razlika:
„Ja sam nekada za 20 maraka mogao nasuiti čitav dan da radim. S tih 20 maraka ja mogu danas po dana raditi.“
Građani očekuju da će ovo biti novi udar na životnini standard:
„Utiče, naravno, na sviju nas jer to automatski povećava cijene životnim namirnicama.“
„Vjerovatno sve drugo će poskupjeti.“
„Nek nam je Bog na pomoći.“
U Federaciji će doći do poskupljenje benzina u naredna tri dana za pet feninga, najavila je šefica Odjela za cijene u federalnom Ministarstvu trgovine Lela Glibo:
„U federalno Ministarstvo trgovine stiglo je već oko 300 zahtjeva za promjenu cijene naftnih derivata. Poskupljenje je za pet feninga po litri.“
Država nema interesa da interveniše
U Republici Srpskoj došlo je do korekcije cijena još prije desetak dana, ali očekuje se novi porast cijene goriva.
„Osnovni raz log za povećanje cijena je bio porast cijene naftnih derivata u rafinerijama u Brodu i u okruženju, prije svega i rast cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi. Ovih dana ponovo imamo značajniji rast cijene benzina u odnosu na dizel goriva, i ako se takav trend nastavi, za očekivati je u narednih nedjelju dana ponovo korekciju cijena. Trenutno je dva, tri feninga - hoće li biti pet ili deset, zaista ne mogu kazati, nisam prorok“, kaže Vojin Mitrović, predsjednik Udruženja vlasnika benzinskih pumpi u Republici Srpskoj.
„Poskupljenja kojima sada svjedočimo, i kada je riječ o gorivu i nekim drugim, još uvijek su blaga varijanta onoga što bi se moglo desiti ako se pojavi neki realan pritisak na cijenu goriva u svijetu", upozorava Igor Gavran.
Generalni sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske Dragovan Petrović
smatra da je nerealno visoka cijena naftnih derivata u odnosu na cijenu nafte na svjetskom tržišu, i to naravno ide na štetu potrošača.
„Ja sam napravio jednu analizu u odnosu na 2008. godinu kada je cijena nafte na svjetskim berzama iznosila 147 dolara po barelu. Tad je bezolovni benzin iznosio na našim pumpama 2,29. Sada je cijena nafte 121ili 122 dolara po barelu, a cijena bezolovnog benzina je 2,37. Očito da je oko 20 posto veća cijena goriva. Taj korelacioni odnos u odnosu na 2008. godinu, kada je cijena barela na svjetskim berzama bila najveća, poremećen je na štetu potrošača i skuplje je gorivo negdje za 20 posto“, navodi Dragovan Petrović.
Svako povećanje cijene energenata, pa i goriva utiče i na privredu i na standard građana, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
„Poskupljenja kojima sada svjedočimo, i kada je riječ o gorivu i nekim drugim, još uvijek su blaga varijanta onoga što bi se moglo desiti ako se pojavi neki realan pritisak na cijenu goriva u svijetu, kao što je, recimo, dalje produbljenje krize u Iranu, jer bi onda, što iz ekonomskih, što iz psiholoških razloga, zaista došlo do drastičnog povećanja cijene goriva, barem privremeno, na svjetskom tržištu. To bi onda dijelom opravdano a dijelom i zloupotrebe bilo iskorišteno u BiH za još veće povećanje cijena, a onda je vrlo teško to ublažiti na bilo koji način“, naglašava Igor Gavran.
Od prodajne cijene goriva državi Bosni i Hercegovini kroz poreze ide oko 40 posto, ali to je mnogo niže nego u drugim zemljama, tvrdi Igor Gavran:
„Ukupan iznos koji država dobije jeste manji nego u drugim zemljama, po osnovu akciza i putarine. Međutim, država naplati veći PDV ako je konačna cijena viša, tako da, nažalost, država nema interesa budžetskog da vrši pritisak i kontrole samih distributera, ili ograničava visinu marži ili njihove zarade, ili na drugi način reguliše cijenu. Pravo rješenje kad je riječ o cijeni goriva bila bi neka nezavisna regulatorna agencija, kakvu imamo za električnu energiju npr., da bi se na taj način ipak u određenom smsilu reguliralo kretanje cijena i da bi se onemogućila uobičajena praksa da kada postoji razlog za poskupljenje ono je veće od samog razloga, a kada postoji razlog za pojeftinjenje ono je uvijek manje. I tako iz godine u godinu imamo sve nerealnije visoku cijenu goriva.“
