Dostupni linkovi

Govorom mržnje protiv razotkrivanja lažnih vijesti o koroni


Zagreb, lipanj 2020

Korona virus nije bakterija i bolest njime uzrokovana ne liječi se "uljem crnog kima", na fotografiji nije"matična ploča COV19" koja se ugrađuje u 5G bazne stanice, u Italiji obdukcije nisu zabranjene niti se laže o broju umrlih, Svjetska zdravstvena organizacija neće upadati u domove i otimati djecu - te i mnoge druge teme mogu se naći na live blogu "Dezinformacije o korona virusu".

Blog svakodnevno od samog početka pandemije objavljuju novinarke i novinari zagrebačkog fact-checker portala Faktograf.hr.

Međutim, dok ima mnogo onih koji hvale njihov rad na opovrgavanju laži i manipulacija, oni koji takve stvari dijele na društvenim mrežama krenuli su sa uvredama i govorom mržnje prema Faktografu i njegovim autoricama i autorima.

"Svi smo primjetili da se u pandemiji korona virusa poprilično povećao broj takozvanih lažnih vijesti i dezinformacija, pa je Faktograf samim time imao više posla na suzbijanju tih dezinformacija što nam je donijelo nešto veću vidljivost nego inače", pojašnjava u izjavi za RSE porast "popularnosti" portala glavni urednik Faktografa Petar Vidov.

Facebook djelovanje

Naime, Faktograf je Facebookov partner u njihovom Third-Party Fact-Checking Programu u kojem Facebook okuplja nezavisne fact-checkere u raznim zemljama svijeta, i njihove nalaze uzima kao temelj za smanjenje dosega sadržaja koji je označen kao činjenično netočan, odnosno kao dezinformiranje za oko 80 posto.

"Međutim, s obzirom da je ova pandemija doista izvanredno stanje, Facebook je odlučio provoditi i dodatne mjere, pa su počeli uklanjati sadržaj za koji kompanija procijeni da je pretjerano rizičan, da ugrožava ljudsko zdravlje. To je dio Facebookovog postupanja s kojim Faktograf nema apsolutno ništa, ali ljudi kojima se na Facebooku briše sadržaj iz nekog su razloga uvjereni da ga mi brišemo – da Faktograf uhodi njihove profile i naprosto im uklanja stvari koje objavljuju. To onda izaziva optužbe za cenzuru i prilično snažan 'hate' usmjeren prema nama", kaže urednik Faktografa.

Osim hejterskih i uvredljivih komentara pod testovima na Faktografu i na njihovoj Facebook stranici, verbalnih napada i uvreda nisu pošteđene ni autorice i autori koji pišu na Faktografu.

"Ti ljudi pojavljuju se i na privatnim profilima autora i vrijeđaju ih, a još češće na profilima autorica. Tu su izrazito česte uvrede koje imaju tu rodnu perspektivu, napada ih se jer su žene. Prilično često dobivamo prijetnje i redovno ih prijavljujemo policiji. Koliko znam, za sada nismo dobili informaciju da su te prijave nečim urodile", prenosi Vidov.

Prijetnje iz Hrvatske, ali i susjednih država

Međutim, reakcija hrvatske policije ponekad i nije moguća, jer – kaže naš sugovornik - ljudi koji prijete faktografu nisu samo državljani Hrvatske.

"Prijetnje dolaze i iz susjednih zemalja s kojima nas veže zajednički jezik, s obzirom da se dezinformacije šire društvenim mrežama prekogranično, tako da se jako puno sadržaja koji se proizvede u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori ili Srbiji prelije u Hrvatsku. Mi to onda provjeravamo, utvrdimo da je netočno, a onda i ljudima koji su to šerali u okolnim zemljama također dođe obavijest da su šerali nešto što je netočno, pa onda i oni dolaze istresti svoju frustraciju na nama", objašnjava Vidov toliku količinu govora mržnje na njihov račun.

Lažne vijesti o pandemiji i izbori u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:24:06 0:00

Snalaženje u kakofoniji javnog prostora premreženog medijima i društvenim mrežama sve je teže i sve je jasnije da se vrlo velik broj građana teško ili jedva snalazi u razlikovanju istine od laži, činjenica od spina. Kako tome doskočiti? Faktograf može obaviti dio posla, kaže Vidov.

"Mi, između ostaloga, i svojim tekstovima pokušavamo ukazati na nekredibilnost pojedinih izvora, pokazati ne samo da je nešto netočno nego i odakle je ta informacija došla i kako se proširila, pokušavamo ukazati na neke obrasce koji se stalno pojavljuju kod tih medija ili stranica na Facebooku koji objavljuju netočne informacije, gdje se redovito radi o nepotpisanim tekstovima, portalima bez impresuma, neprofesionalno dizajniranim, bazično nepismenim", kaže urednik Faktografa.

Međutim, zadaća je preopsežna za jedan neovisni portal, i samo društvo ima dužnost kvalitetnije obrazovati građane za konzumaciju medijskog sadržaja.

"Jer, naš bazični problem je što dobar dio čitatelja naprosto nije sposoban razlučiti kredibilan izvor od nekredibilnog, odnosno ne vide razliku između etabliranog medija iza kojeg stoje neka imena i prezimena i nekog no name portala ili bloga", naglašava Vidov.

Ruski narativi i utjecaj

Među portalima kojima se Faktograf bavio, upozoravajući na lažne vijesti i dezinformacije su braniteljski-portal.com, logicno.com, liberal.hr, hop.com.hr, direktno.hr, bezcenzure.hr i drugi.

Posebno tijelo Europske unije (EU) koje se bavi dezinformacijama (EU Stratcom Task Force) upozorilo je potkraj travnja među ostalim i na medijsku ofenzivu ruske politike i medija sa dvostrukim ciljem – potkopavanjem vjerodostojnosti EU i njene reakcije u krizi uzrokovanoj korona virusom i sijanjem zabune oko posljedica zaraze na zdravlje. Je li i Faktograf i ovdje naišao na slučajeve takve prakse?

"Jako puno se priča o ruskoj propagandi i o ruskom utjecaju, ali ne volim davati paušalne ocjene, a da prethodno nisam adekvatno analizirao stvar", odgovara Vidov.

"Tako da ja ne mogu tvrditi sa stopostotnom sigurnošću da je npr. portal logicno.com ili neki drugi medij ruska ekspozitura, ali mogu reći da u određenim medijima, a logicno.com jest među njima, učestalo pojavljuju narativi koje ruska država propagira i pušta u javnost, a koji nam predstavljaju jednu sliku svijeta u kojoj je Rusija vrhunski pozitivac i uzor kojem treba stremiti, a njihovi politički suparnici, prvenstveno SAD i Europska unija su negativci kojima se treba suprotstaviti", kaže Vidov.

Za sada je prerano za zaključke kakav će utjecaj aktualna pandemija i epidemija lažnih vijesti koja ju je pratila imati na odnos hrvatskih građana prema cijepljenju. Hrvatska je, naime, dugo vremena imala problema zbog nedostatne procijepljenosti na ospice, ali se negativni trend 2018. godine preokrenuo, pa je 2019. godine postotak procijepljenosti bio visokih 93 posto.

Nekoliko dana staro istraživanje što ga je za HRT provela agencija Promocija Plus na uzorku od 1.400 ispitanika ne daje razloge za optimizam. Na pitanje - hoće li se cijepiti kada bude pronađeno cjepivo protiv korona virusa, sigurno, odnosno, vjerojatno će se cijepiti 47,3 posto ispitanika, da se vjerojatno ili sigurno neće cijepiti odgovorilo je 41,2 posto anketiranih, a ne zna ili se ne može odlučiti njih 11,5 posto.

XS
SM
MD
LG