Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slučaj Dobrovoljačka ponovo u centru pažnje


Dobrovoljačka ulica u Sarajevu - 2. dio
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:14 0:00

Arhivski snimci iz Dobrovoljačke, 03.05.1992. Razgovor generala Jovana Divjaka i predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića prekida pucnjava

U Sarajevu bi 3. maja trebalo da bude obilježeno stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine. Danas su predstavnici Vlade RS okupljeni u Pododboru za obilježavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici razgovarali sa čelnicima MUP-a Kantona Sarajevo o mogućim dionicama na kojima bi bila organizovana mirna šetnja i polaganje cvijeća. Tvrde da nema govora o politizaciji slučaja Dobrovoljačka, niti o manipulisanju žrtvama. Postavlja se, ipak, pitanje nije li bilo logičnijih mjesta za pokloniti se stradalim Srbima u proteklom ratu.

Slučaj Dobrovoljačka ulica u Sarajevu ne izlazi iz centra pažnje javnosti u BiH. Ovoga puta za to su se potrudili predstavnici Vlade RS okupljeni u Pododboru za obilježavanje stradanja vojnika JNA u toj ulici, koje bi, slučajno ili ne, trebalo da se organizuje prvi put ove godine 3. maja. Sve to predviđeno je Programom Vlade RS za obilježavanje 20 značajnih istorijskih događaja, gdje se, pored Prvog srpskog ustanka, našlo i stradanje vojnika u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Kada je riječ o Dobrovoljačkoj, manipulacije traju već dugo. Neke od najgorih svakako su one koje govore o broju poginulih, ali i one koje poistovjećuju događaje od 2. maja kada su tenkovi JNA krenuli na zvanične institucije BiH i 3. maja kada se dogodila Dobrovoljačka.

Riječ je o dva potpuno odvojena događaja koja, prije svega, mediji u Srbiji dovode u isti kontekst, kaže jedan od svjedoka onoga što se u Sarajevu dešavalo 2. maja Svetozar Pudarić:

„Osnovni razlog je da se karakter oba događaja promijeni, da se ta dva događaja praktično spoje u jedan i da se kroz spajanje i gubitaka ljudskih JNA iz 2. maja sa nekolicinom ranjenih i poginulih 3. maja stvori utisak da je sve se to desilo u istom trenutku, iz istog razloga, na istom mjestu i time mitologizira cijela priča o Dobrovoljačkoj ulici.“

Različiti podaci o broju poginulih

I podaci o broju poginulih vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici različiti su. Vlada RS tvrdi da su tog dana u Sarajevu poginula 42 vojnika, iako se iz spiska objavljenog i na internetu može vidjeti da je većina njih poginula upravo 2. maja kada se dogodio napad jugoslovenske vojske na Predsjedništvo BiH.

No, najbolji odgovor možda je dao general Milutin Kukanjac.

On je bio direktan akter događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, 3. maja 1992. godine. U jednom od svojih posljednjih intervjua general Kukanjac, koji je umro 2002. godine, posebno se bavio propagandom u odnosu na slučaj Dobrovoljačka ulica:

„Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. Šest osoba je stradalo - od 261.“


Predsjednica Pododbora za obilježavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici Branka Šljivar kaže da još nisu dobili nikakav papir kojim se skup odobrava.

Na pitanje zbog čega je kao važan istorijski datum za srpski narod odabran baš događaj u Dobrovoljačkoj ulici, a ne neki drugi, Šljivar odgovara.

„Ja mislim da sam bila jasna, događaj iz otadžbinskog rata koji smo mi obilježavali, a koji je ušao u sastav ovog programa je stradanje pripadnika JNA. A svaka opština, svaka regija ima mogućnost da kandiduje događaj koji želi da obilježi.“


Politička manipulacija i predizborna kampanja?


Većina poznavalaca prilika u BiH reći će da je riječ o političkoj manipulaciji žrtvama i organizovanoj predizbornoj kampanji. Da nije tako, bilo je logičnijih mjesta u Sarajevu gdje se trebalo pokloniti srpskim žrtvama iz proteklog rata. Jedno od njih svakako su Kazani, litica iznad Sarajeva, gdje su pripadnici 10. brdske brigade Armije BiH na čelu sa Mušanom Topalovićem Cacom mučili i ubijali sarajevske Srbe.

Vildana Selimbegović, Foto: Midhat Poturović
Vildana Selimbegović
, urednica sarajevskog Oslobođenja:

„Zar Kazani nisu logično mjesto za obilježavanje ako je već udruga to željela da učini? Dakle, najčešće se ne radi o žrtvama i najčešće se ne radi o zločinima. Najčešće se radi o političkim akcijama i udrugama koje umjesto da, ako su već osnovane da bi se brinule o žrtvama i pomogle građanima, to ne čine nego se priklone određenoj političkoj partiji, opciji - i onda provode predizborne kampanje.“


Urednik banalučkog veb portala Buka Aleksandar Trifunović slaže se sa ocjenom da se u BiH u političke svrhe manipuliše žrtvama iz proteklog rata.

Dok god tako prilazimo stvarima, uvijek će neki takav događaj imati posebnu, dodatnu vrijednost, sve ćemo više zaboravljati one u čije se to ime radi, to su ljudi koji su tu izgubili živote. Ponekad stičem utisak da su oni najmanje bitni.
Obilježavanje stradanja u Dobovoljačkoj, smatra on, izabrano je upravo zbog aktuelnog političkog trenutka i procesa protiv Ejupa Ganića koji je u toku:

„Dok god tako prilazimo stvarima, uvijek će neki takav događaj imati posebnu, dodatnu vrijednost, sve ćemo više zaboravljati one u čije se to ime radi, to su ljudi koji su tu izgubili živote. Ponekad stičem utisak da su oni najmanje bitni.“


Niko ne bi trebao biti protiv odavanja počasti svim žrtvama u ratu u BiH, kaže glavni urednik magazine Dani Senad Pećanin. Kada je riječ o Dobrovoljačkoj ulici, Pećanin podsjeća na činjenice utvrđene u Haškom tribunalu:

„Haški tribunal je nakon višegodišnje istrage ustanovio da je kolona Vojske Jugoslavije u Dobrovoljačkoj bila legitimna vojna meta. S druge strane, sve i kada bi bio postignut dogovor o postavljanju spomen-ploče u Dobrovoljačkoj ulici, pitanje je šta bi na njoj stajalo. Da li to da su na tom mjestu 3. maja 1992. godine poginuli pripadnici Vojske Jugoslavije koja je izvršila agresiju na međunarodno priznatu državu BiH, vojske koja je prethodnog dana sa okolnih brda bjesomučno bombardovala Sarajevo?“

Pročitajte i ovo
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića

Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?

Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti

Slučaj Ganić

Slučaj Ganić

Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.

Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.

Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)

Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.

Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.

Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.

Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.

Sve o slučaju Ganić:

Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG