Dostupni linkovi

Ekskluzivno: Hag je slučaj Dobrovoljačka predao Sarajevu


Faksimil pisma Haškog tužilaštva oficiru za vezu Republike Srpske sa ocenom o dokazima o odgovornosti Ejupa Ganića u slučaju Dobrovoljačka. Izvor: IFIMES institut Ljubljana
Faksimil pisma Haškog tužilaštva oficiru za vezu Republike Srpske sa ocenom o dokazima o odgovornosti Ejupa Ganića u slučaju Dobrovoljačka. Izvor: IFIMES institut Ljubljana
Frederick Swinnen, politički savetnik Tužilaštva haškog tribunala, u intervjuu Radiju Slobodna Evropa govori o oceni Tužilaštva da u materijalima koje je Republika Srpska dostavila 2002. godine nije bilo dovoljno dokaza o odgovornosti Ejupa Ganića u slučaju Dobrovoljačka

Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska, potpisale su 1996. godine Rimski sporazum, odnosno, “mapu puta”, koja im je nalagala da pre podizanja optužnica za ratne zločine od Tužilaštva haškog tribunala zatraže mišljenje o prikupljenim dokazima. “Mapa puta” je bila na snazi do 2004. godine.

Banjaluka je u julu 2002. godine Haškom tužilaštvu poslala svoju evidenciju i zatražila ocenu opravdanosti podizanja optužnica u slučaju "Dobrovoljačka", uključujući optužbe protiv bivšeg člana ratnog predsedništva BiH Ejupa Ganića.

Tužilaštvo u Hagu je u junu 2003. dopisom koji je potpisala glavna tužiteljka Carla del Ponte obavestilo Trivuna Jovičića, oficira Republike Srpske za vezu sa Tribunalom u Hagu da prema međunarodnim standardima nema dovoljno dokaza da se Ejup Ganić optuži za teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Swinnen potvrđuje ovu činjenicu, ali naglašava da u ovom trenutku nije na Haškom tribunalnu da odlučuje da li lokalna tužilaštva imaju ili nemaju dovoljno validnih dokaza u slučaju Ganić, odnosno, koje lokalno tužilaštvo treba da ima jurisdikciju u tom slučaju.

RSE: Možete li nas podsetiti na ocenu Tužilaštva da nema dovoljno dokaza koju ste dali u vezi sa materijalima koje ste dobili iz Republike Srpske u slučaju Ganić i Dobrovoljačka.

Swinnem: To jeste bio slučaj u kontekstu „mape puta“, Sud je doneo mišljenje o materijalu koji je dobio. Mi smo dali ocenu koja je bila bazirana na informacijama koje su nam tada dostavljene i poslali je Kancelariji državnog tužioca u Sarajevu, gde se i danas nalazi. Međutim, naša ocena ne može se uzeti kao konačno mišljenje o ovom slučaju, jer to nije pravosudna odluka zasnovana na svim činjenicama. Čitav slučaj je sada kod državnog tužioca u Bosni i Hercegovini. Dakle, ja ne demantujem da smo mi priložili svoju ocenu na dokaze koji su nam poslati, ali je veoma važno da se razume da je to učinjeno u kontekstu “mape puta” Rimskog sporazuma, da je, dakle, Haško tužilaštvo dalo mišljenje da li nadležni organi treba ili ne treba da podižu optužnicu protiv Ganića. Sa svim ovim činjenicama je upoznato Tužilaštvo za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, gde se dokument koji sadrži naše mišljenje i ocenu nalazi.

Ja znam da je sada u toku proces u Velikoj Britaniji, znam da je Srbija uputila zahtev za izručenje Ganića, ali o tome mi više nemamo mandat da odlučujemo jer je još 2004. godine ovaj slučaj “mape puta” predat Sarajevu. To je veoma važno za razumevanje svega što se trenutno događa.

RFE: Ipak, da li Haško tužilaštvo i danas smatra da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv Ejupa Ganića u slučaju Dobrovoljačka?
Swinnen: U to vreme, bazirano na materijalu koji nam je dostavljen, mi smo formirali i prosledili takvu ocenu. Već tada Haško tužilaštvo nije imalo funkciju nezavisnog suda koji sam podiže ili ne podiže optužnice ovog ranga. Po odredbama Rimskog sporazuma, odnosno, “mape puta”, mi smo samo dali mišljenje i pošto je ono upućeno nazad, taj slučaj je tada za nas bio zatvoren.

RFE: U to vreme vi ste u Hagu formirali mišljenje da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv Ganića. Prema vašim saznanjima, ima li u međuvremenu novih dokaza?

Swinnen: Pitanje da li ima ili nema dovoljno dokaza ne mogu se više upućivati nama. Takva odluka je na lokalnim pravosuđima, na kojima i treba da bude. Kao što sam rekao, taj dosije sa našom ocenom poslat je Kancelariji državnog tužioca, preciznije, Državnom tužiocu za ratne zločine u Sarajevu. Zato mi u ovom trenutku nismo u poziciji da kažemo kako taj slučaj stoji. Bolja adresa za to pitanje je Kancelarija pomenutog tužilaštva.

Pročitajte i ovo:
BiH pokrenula pitanje zasnovanosti zahtjeva Srbije
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića
Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?
Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti

O onome što se zaista dogodilo u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine, pročitajte u specijalnom prilogu Omera Karabega "Svjedoci rata" - Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj, u kojem je Omer Karabeg razgovarao sa penzionisanim generalom Armije BiH Jovan Divjakom, koji je bio učesnik dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici.

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu - 1. dio
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:38 0:00


Dobrovoljačka ulica u Sarajevu - 2. dio
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:14 0:00
XS
SM
MD
LG