Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Fantomska prijetnja ili opasnost od terorizma za BiH?


Sudnica Suda BiH, ilustrativna ftografija

Kako se Bosna i Hercegovina nosi s problemom nasilnog ekstremizma i kakvo je pravo stanje borbe protiv terorizma u socijalnom, ali prije svega u smislu adekvatne legistative? Kakve su posljedice odlaska na strana ratišta, pogotovo u rat u Siriji, na bh. društvo u cjelini? Koliko je država BiH, ali i druge države regije, spremna i osposobljena da se brine za državljane koji se vraćaju – koliko se mogu integrisati u društvo i kakva je stvarna opasnost od širenja ideja militantnih grupa?

Na ova pitanja osvrćemo se u svjetlu posjete američkog ambasadora za borbu protiv terorizma, Nathana Salesa koji je u drugoj polovini oktobra mjeseca boravio u radnim posjetama Bosni i Hercegovini, Kosovu i Albaniji te upozorenja američkog generala Josepha Dunforda, predsjedavajućeg Vojnog savjeta Ministarstva odbrane SAD-a koji je 16. oktobra izjavio da prijetnja od nasilnog ekstremizma nije nestala i da se lako ponovo može rasplamsati ali i najnovijeg izvještaja kosovskog Centra za bezbjednosne studije u kojem se kaže da su simpatizeri opasniji od povratnika.

Nastavak suđenja za terorizam

U Sarajevu je 17. septembra nastavljeno suđenje Maksimu Božiću zbog planiranja terorističkog napada. Optužnica koju je državno tužilaštvo podiglo 3. jula Božića tereti da je od sredine juna 2017. do 10. aprila 2018. godine planirao i pripremao nabavku sredstava te preduzimao druge radnje kako bi izvršio napad na zgrade SIPA-e u Sarajevu i MUP-a Tuzlanskog kantona.

Maksim Božić je 10. aprila ove godine uhapšen zajedno s Edinom Hastorom, u čijoj se kući nalazio „paramesdžid“ u kojem su se, prema navodima svjedoka, okupljali pripadnici selefijskog pokreta.

Suđenje Maksimu Božiću,17. oktobar, 2018. Sarajevo
Suđenje Maksimu Božiću,17. oktobar, 2018. Sarajevo

Nedim Ferto, pripadnik SIPA-inog odjela za borbu protiv terorizma koji se na posljednjem ročištu pojavio u svojstvu svjedoka, kaže da je radeći na ovom predmetu prije nekoliko godina došao do informacije o paramesdžidu u prizemlju kuće u sarajevskom naselju Pofalići. Tu su između ostalog dolazili i povratnici sa sirijskog ratišta.

„Jedan dio se vratio i dio njih je nastavio dolaziti u paramesdžid u kojem se petkom obavljao džuma-namaz“, navodi Ferto.

Pripadnici SIPA-e su tokom akcije hapšenja i pretresa u kući Edina Hastora pronašli maskirnu uniformu s jurišnim prslucima, automatsko oružje, municiju, okvire i ručne bombe. Prekoputa ulaza u kuću, ali i u paramesdžidu su uočeni simboli „Islamske države“. Pronađene su bilješke i pisma. Dio njih se odnosi na komunikaciju drugooptuženog Hastora i Mevlida Jašarevića, koji je pavosnažno osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu.

Nastavak suđenja zakazan je za 22. oktobar.

Borba protiv terorizma – lokalno i globalno

Bosna i Hercegovina je kao članica globalne Antiterorističke koalicije usvojila Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015 – 2020). Kako je rečeno, strategija predstavlja izraz kontinuiteta i spremnosti Bosne i Hercegovine za dalje jačanje nacionalnih kapaciteta u oblasti prevencije i borbe protiv terorizma.

U toku regionalne posjete američkog ambasadora za borbu protiv terorizma Nathana Salesa, jedna od prvih adresa bilo je Vijeće ministara BiH. Sales je pohvalio napore BiH u borbi protiv terorizma, kao i strategije za sprečavanje nasilnog ekstremizma i izrazio nadu da će se saradnja dviju zemalja nastaviti i u budućnosti, navodi se u saopštenju Vijeća ministara.

Denis Zvizdić i Nathan Sales, Sarajevo 15. oktobar, 2018.
Denis Zvizdić i Nathan Sales, Sarajevo 15. oktobar, 2018.

Predsjedavajući Zvizdić je rekao da je pitanje ukupne sigurnosti jedan od prioriteta Vijeća ministara BiH, te da će Bosna i Hercegovina i u narednom periodu vrlo vrijedno i konzistentno raditi na suzbijanju terorizma i s terorizmom povezanih pojava.

Prioritet ili izazov

Bosna i Hercegovina se u nekoliko navrata suočavala s terorističkim napadima pojedinaca i grupa, pogotovo u periodu od 2001. godine i napada u SAD-u, kada se međunarodna politika borbe protiv terorizma drastično promijenila.

Od 2012. godine do 2015. godine institucije BiH suočene su s novim problemom. Pojačan je trend odlazaka državljana Bosne i Hercegovine na strana ratišta, uglavnom na Bliski Istok. Prema podacima policijskih službi, oko 260 državljana BiH pridružilo se nekim vojnim ili paravojnim formacijama u Siriji i Iraku. Taj trend državne vlasti pokušale su spriječiti izmjenama Krivičnog zakona, kojim se učešće na stranim ratištima i pridruživanje paravojnim, parapolicijskim formacijama smatra krivičnim djelom. Do sada je više od 20 osoba procesuirano.

​Na Sudu Bosne i Hercegovine i dalje su aktuelni neki predmeti zbog planiranja terorizma, organizovanja terorističkih grupa i odlazaka na strana ratišta.

Predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 2016. godine identifikovali su 38 paralelnih zajednica koje bez službenih dopuštenja i suglasnosti okupljaju muslimanske vjernike. Nakon prezentacije Izvještaja o problemu takozvanih paradžemata upućen je i poziv na integraciju u zajednicu.

​Većina njih je u međuvremenu postigla sporazum sa Islamskom zajednicom. Ipak, jedan dio je odbio ovu ponudu. Ipak, pojedini mesdžidi i dalje djeluju ili pokušavaju djelovati bez adekvatne institucionalne kontrole.

  • 16x9 Image

    Edib Bajrović

    Magistrirao je na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Novinarstvom se bavi od 2010. godine. Bio je novinar u Redakciji informativnog programa Federalne televizije i reporter na N1 televiziji. Na Radiju Slobodna Evropa radi od 2017. godine kao novinar u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG