U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome kako se Evropska unija odnosi prema pokušaju predsednika Srbije Aleksandra Vučića da uspostavi potpunu kontrolu nad pravosuđem u Srbiji. Sagovornice su bile Vesna Rakić Vodinelić, profesorka prava iz Beograda i Branka Latinović, bivša ambasadorka Srbije.
Bilo je reči o tome zašto je Evropska komisija, nakon odlučnih zahteva da se suspenduju takozvani Mrdićevi zakoni koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa, promenila mišljenje i pristala da sačeka izveštaj Venecijanske komisije o tim zakonima? Kako je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić priznala proceduralne greške u donošenju tih zakona dok i dalje brani njihovu suštinu, i kako je vlast, ne čekajući mišljenje Venecijanske komisije, već ostvarila glavni cilj Mrdićevih zakona - slabljenje i marginalizovanje Tužilaštva za organizovani kriminal koje vodi postupke protiv istaknutih pripadnika režima.
Razgovaralo se i o tome da li će vlast potpuno ignorisati mišljenje Venecijanske komisije ili će ipak prihvatiti neke preporuke? Kako se Bezbednosna informativna agencija meša u rad tužilaštva, kao i o tome da li će Evropska komisija i ovog puta Vučiću progledati kroz prste kao što je učinila mnogo puta dosada.
Omer Karabeg: Kada su krajem januara ove godine, i pored upozorenja iz Brisela, usvojeni takozvani Mrdićevi zakoni kojima se ukida i ono malo nezavisnosti pravosuđa, zvaničnici Evropske unije su oštro reagovali i zatražili suspenziju tih zakona da bi ubrzo prihvatili vladin predlog da se sačeka mišljenje Venecijanske komisije. Zašto je Evropska komisija pristala na taj Vučićev manevar i nije insistirala na hitnoj suspenziji tih zakona?
Vesna Rakić Vodinelić: Kada je vlast u Srbiji nameravala da izvrši ozbiljnu promenu pravosudnog sistema koji je uspostavljen ustavnim amandmanima 2022. i oslabi mehanizme nezavisnosti i samostalnosti sudova i tužilaštava, za te zakone bilo je potrebno mišljenje Venecijanske komisije.
Tada se Srpska napredna stranka poslužila lukavstvom, pa predlog tih zakonskih promena Skupštini nije uputila vlada, nego poslanička grupe koju je reprezentovao poslanik Uglješa Mrdić. To je shvaćeno kao zaobilazni put kojim se izbegava traženje mišljenja Venecijanske komisije. Očigledno je da se vlasti u Srbiji žurilo.
Kada su zakoni usvojeni i kada jer u Briselu zazvonio alarm, zvaničnici Evropske unije su bili u dilemi da li da odlučno zahtevaju da se ti zakoni stave van snage ili da se prvo obrate Venecijanskoj komisiji. Prevladalo je drugo mišljenje verovatno iz političkih razloga i to je bila greška zato što je jedan deo Mrdićevih zakona - i to onaj koji je za vlast najvažniji, a koji se tiče Tužilaštvu za organizovani kriminal - već primenjen.
Naime, četiri tužioca koja vode vrlo značajne predmete koji se tiču pada nadstrešnice u Novom Sadu i slučaja Generalštab odstranjeni su iz tog Tužilaštva. To će neminovno dovesti do produženja tih postupaka ako ne i do potpunog odustajanja od gonjenja tako da je vlast zapravo već dobila ono što je najviše želela.
Venecijanska komisija
Branka Latinović: Ne bih rekla da je Evropska komisija u svemu udovoljila zahtevu vlasti Srbije. Ona jeste pristala da se problem, koji je nastao usvajanjem Mrdićevih zakona, prebaci Venecijanskoj komisiji, odnosno da se zatraži njeno mišljenje. Ali u saopštenju Evropske komisije postoji i drugi deo u kome se zahteva da se hitno zaustavi primena Mrdićevih zakona.
Mada vlast gleda da iz cele situacije izađe što manje oštećena, ona će morati da prihvati mišljenje Venecijanske komisije i da inkorporira u zakone najvažnije stvari iz tog mišljenja.
Omer Karabeg: Ali vlast je već sprovela deo Mrdićevih zakona.
Branka Latinović: Jeste, ali kada stigne mišljenje Venecijanske komisije, ona će sigurno morati da napravi korak nazad, odnosno da one stvari koje je već uradila ponovo razmotri, promeni ili ukine. Sve zavisi od toga kakvo će biti mišljenje Venecijanske komisije, ali sam sigurna da ono neće ići na ruku vlasti.
Naprotiv, ono će joj stvoriti mnogo problema i glavobolje.
Nedavno je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić tokom boravka u Briselu javno priznala da je Skupština pogrešila što pre usvajanja zakona nije tražila mišljenje Venecijanske komisije i što nije sprovedena javna debata.
Priznala je da je procedura usvajanja Mrdićevih zakona imala jako puno manjkavosti mada od tog priznanja mi nemamo ništa.
A što se tiče promena koje je vlast izvršila u Tužilaštvu za organizovani kriminal, mislim da je to samo odlaganje problema.
Jer pitanje pada nadstrešnice u Novom Sadu je na agendi Evropske komisije koja očekuje da proces utvrđivanja odgovornosti bude transparentan i da se donesu odluke koje javnost očekuje.
Omer Karabeg: Gospođa Latinović je pomenula izjavu Ane Brnabić prilikom njene nedavne posete Briselu. Ona je rekla da su pogrešili u proceduri i obećala da će nakon mišljenja Venecijanske komisije biti organizovana javna diskusija o zakonima. Pa zar to nije apsurd? Javna diskusija se organizuje pre donošenja zakona, a ne nakon njihovog usvajanja u Narodnoj skupštini.
Vesna Rakić Vodinelić: To mi liči na predsednicu Skupštine. Reč je o jeftinim malverzacijama. Ona je priznala samo proceduralne greške.
Nije se osvrtala na sadržinu zakona koja otkriva loše namere vlasti. Ono što piše u tim zakonima ide mnogo šire i dalje od Tužilaštva za organizovani kriminal. Sužena je nadležnost Vrhovnog javnog tužioca i predviđena podela Trećeg osnovnog sudu u Beogradu na Treći i Četvrti.
Naravno, kada se podeli sud, onda se stvaraju dva nova javna tužilaštva i vlast će nastojati da glavni tužioci u tim tužilaštvima budu po njenoj volji.
Verujem da je do toga došlo zbog toga što sadašnja glavna tužiteljka Trećeg osnovnog tužilaštva u Beogradu nije po volji Nenada Stefanovića, glavnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, koji neskriveno postupa po uputstvima vlasti.
Bojim se da je ono što se dogodilo sa odstranjivanjem četiri tužioca iz Tužilaštva za organizovani kriminal, koji su pokazivali najveću nezavisnost, fait accompli.
Ono do čega je vlasti najviše stalo, a to je slabljenje položaja Tužilaštva za organizovani kriminal, neće biti promenjeno. Jer da biste to promenili morali biste prvo da promenite zakon. a onda bi morao da zaseda Visoki savet tužilaštva i da menja svoju odluku kojom četvorici tužilaca prestaje mandat u Tužilaštvu za organizovani kriminal. Ne verujem da će se to desiti između ostalog i zato što bi to bilo retroaktivno dejstvo koje naš Ustav ne dopušta.
Omer Karabeg: Gospođo Latinović, mislite li da bi vlast poništila odluke donete na osnovu Mrdićevih zakona ukoliko bi Venecijanska komisija to predložila, a Evropska komisija prihvatila?
Branka Latinović: Ona bi morala to da učini iz više razloga. Pre svega zbog toga što je vladavina prava slaba strana čitavog našeg procesa pristupanja Evropskoj uniji.
To je jedan od glavnih razloga što Srbija još nije otvorila klaster tri iako je ispunila sve tehničke uslove. Ukoliko se nastavi sa potezima kao što je slabljenje Tužilaštva za organizovani kriminal, bojim se da će Srbija doći u situaciju da bude vraćena na poglavlja 23 i 24 koje je već otvorila.
Sve što se radi vezano za Mrdićeve zakone može da ima dugoročne štetne posledice za naš pregovarački proces i napredak na putu u Evropsku uniju.
Vesna Rakić Vodinelić: Jako bih volela da se dogodi scenario o kome je govorila gospođa Latinović, ali bojim da će, i kada bi vlast prihvatila sugestije Venecijanske komisije i odustala od nekih mera predviđenih Mrdićevim zakonima, Tužilaštvo za organizovani kriminal ostati kolateralna šteta.
Naša vlast će sve učiniti kako bi zadovolji Evropsku uniju, ali neće odustati od svog glavnog cilja - slabljenja Tužilaštvu za organizovani kriminal. Nadam se da će, s obzirom na rasprostranjenost korupcije u Srbiji, Evropska komisija shvatiti koliko je opasno da Tužilaštvo za organizovani kriminal ostane bez svojih ključnih tužilaca. Sve zavisi o toga koliko će u organima Evropske unije biti svesti o tome i energije u tihom ratu između tih organa i vlasti u našoj zemlji.
Pritisak BIA-e
Omer Karabeg: Čini mi se da sudije, tužioci i advokati nisu pružili previše jak otpor Mrdićevim zakonima. Bilo je protesta, ali oni nisu bili dovoljno masovni.
Vesna Rakić Vodinelić: Ti protesti zaista nisu bili masovni. U istoriji Srbije nije uobičajeno da tužioci i sudije masovno ustaju pod protiv sopstvene vlasti. Međutim, ne treba zaboraviti da je pre godinu dana 650 tužilaca i sudija potpisalo javni proglas protiv podjarmljivanja pravosuđa od strane vlasti.
Omer Karabeg: Da li se većina sudija i tužilaca boji da neće napredovati ili da će izgubiti posao ako se usprotive nalozima vlasti? Pritisak je snažan, umešala se i Bezbednosna informativna agencija - BIA koja je zvala neke tužioce na razgovor. To su zaista jaki pritisci.
Branka Latinović: Sigurno su ti pritisci snažni posebno kada se ima u vidu da predstavnici BIA-e na takav način komuniciraju sa sudijama i tužiocima. Izgleda da to postaje praksa.
O tome smo saznali iz izjave Vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac koja je rekla da ima saznanja da su tužioci iz Kragujevca bili pozvani na razgovor sa predstavnicima BIA-e. To je najblaže rečeno nedostatak kulture jer u takvim situacijama po pravilu treba da bude prisutan starešina organa sa čijim članovima se obavlja takav razgovor.
Vesna Rakić Vodinelić: Nije samo stvar u tome što Vrhovna javna tužiteljka, za koju kao pravnica nemam mnogo lepih reči, nije bila pozvana na taj sastanak. Ona je izjavila da je tu informaciju dobila od glavne tužiteljke Apelacionog suda u Kragujevcu.
To ne znači da takvih poziva na razgovor nije bilo i u drugim apelacionim tužilaštvima u Srbiji, već samo da je glavna tužiteljka iz Kragujevca bila jedina koja je to javila Vrhovnoj javnoj tužiteljki. I to je ono što je zapravo strašno i što je velika opasnost za pravosuđa u Srbiji - da vas neko iz izvršne vlasti pozove i traži od vas da date instrukcije vašim podređenim tužiocima kako da glasaju na izborima za Visoki savet tužilaštva koji bi trebalo da bude nezavisno telo koje vodi računa o samostalnosti tužilaca.
Nije u pitanju podela informativno važnih podataka, već naređenje zavijeno u oblande. To je zaista skandal, a koliko je snažan pritisak vlasti pokazalo se na poslednjoj sednici Visokog saveta tužilaštva, na kojoj se odlučivalo o sudbini četvorice tužilaca Tužilaštava za organizovani kriminal, kada je jedan od članova tog saveta, inače tužilac koji je smatran nezavisnim, prilikom glasanja bio uzdržan i tako omogućio da ta četiri tužioca budu odstranjena iz Tužilaštva za organizovani kriminal.
Stvar je potpuno očigledna i veoma zabrinjavajuća. Način na koji su Mrdićevi zakoni primenjeni prema Tužilaštvu za organizovani kriminal je nešto što bi po mom mišljenju moralo da privuče pažnju i Venecijanske i Evropske unije.
Omer Karabeg: Da li Brisel u ovoj velikoj svetskoj krizi nema vremena da se bavi Srbijom što onda Vučić koristi i jača svoju vlast?
Branka Latinović: Ova neočekivana eskalacija rata na Bliskom istoku bacila je u zasenak i rat u Ukrajini, da ne govorimo o Zapadnom Balkanu. ali to ne znači da oni koji su u Evropskoj uniji nadležni za Zapadni Balkan ne prate svaku od država našeg regiona, naravno i Srbiju. Sve se beleži i ništa se ne zaboravlja.
Gledanje kroz prste
Omer Karabeg: I na kraju, da li će Evropska unija i ovog puta Vučiću progledati kroz prste kao što je to do sada dosta puta učinila?
Vesna Rakić Vodinelić: Postavljate mi pitanje na koje ne mogu da imam odgovor. Slažem se da se ništa neće zaboraviti. Međutim, mene interesuje kakve će zahteve Evropska komisija, na osnovu mišljenja Venecijanske komisije, postaviti srpskoj vlasti.
To mnogo zavisi od ljudi koji rade u birokratskom sistemu Evropske unije - da li će se oni baviti procedurom čije je nedostatke priznala i predsednica Skupštine ili realizacijom Mrdićevih zakona koja je u toku. Ako se budu bavili samo procedurom, onda će to biti blag pritisak, ali ako se usmere na posledice primene tih zakona koje su već nastupile, onda bi se možda mogao očekivati jači pritisak nego do sada.
Omer Karabeg: A da li očekujete da će progutati ono što je urađeno sa Tužilaštvom za organizovani kriminal?
Vesna Rakić Vodinelić: Više sam pesimistična, nego optimistična. Bojim se da će se zadovoljiti otklanjanjem nekih nedostataka tih zakona, ali ne i otklanjanjem posledica koje su već nastupile.
Branka Latinović: Mislim da će sve zavisiti od mišljenja Venecijanske komisije i kako će se vlast odnositi prema njenim preporukama. Ako vlast ispuni neke zahteve, onda bi Evropska komisija u prvoj fazi mogla da Vučiću progleda kroz prste. Ali ne verujem da će Evropska komisija to zaboraviti.
A ako Evropska komisija na kraju to i oprosti režimu u Srbiji, to sigurno neće sve članice Evropske unije. Neke od njih će to zadržati, da tako kažem, u institucionalnoj memoriji i s vremena na vreme pokretati to pitanje. Posebno kada se radi o otvaranja famoznog klastera tri koji nikako da otvorimo upravo zbog vladavine prava.