Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Politika brvno na putu ka evropskoj prijestonici kulture


Direktno praćenje proglašenja grada za europsku prijestolnicu kulture u Sarajevu

Europska prijestolnica kulture 2024. godine bit će norveški grad Bodo, a odluku desetočlanog žirija donesenu u srijedu u sjedištu EU u Bruxellesu, dočekala su sa blagim razočarenjem dva bh. kandidata, gradovi Mostar i Banjaluka.

Program Europska prijestolnica kulture utemeljen je 1985. i od tada je imenovano više od 40 gradova. Svrha programa je promicati bolje međusobno razumijevanje među europskim gradovima, istodobno ističući bogatstvo europskih kultura te njihovu različitost, ali i zajedničke osobine.

'Proces proizveo knjigu'

Na aplikaciji za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine timovi iz Mostara i Banjaluke radili su pune tri godine.

Zoran Galić, član banjalučkog tima, kaže da je proces koji se desio u zadnje dvije i po godine proizveo jednu knjigu.

"BidBook, koja ima stotinu strana i preko sedamdeset projekata, koja ima razrađenu strategiju razvoja kulture, koju nikad grad Banjaluka nije imao ranije. Ustvari, sve su to planovi, sve je to hodogram nekog procesa koji treba da se desi. Mislim da će to biti sporije, zbog činjenice da nismo dobili titulu, ali svakako se nadam da će biti predmet analize i aktivnog djelovanja na polju realizacije tih stvari. Mnoge od njih ne zahtijevaju veliki novac, zahtijevaju prosto energiju. Vidjećemo. Ispred nas su godine koje će biti vrlo zanimljive kada su u pitanju grad Banjaluka i kulturna scena", smatra Galić.

U obrazloženju odluke u Bruxellesu moglo se čuti da su oba bh. grada odbijena zbog političke nestabilnosti i nedovoljno razvijenog kulturnog sektora.

"Ja puno putujem, i po Evropi i po svijetu, i mislim da je prva percepcija Bosne i Hercegovine, ukoliko je ona negativna, loša politička situacija. Čak nije više ni rat u prvom planu, prošlo je više od dvadeset godina, niko to više ne potencira, više postoji težak osjećaj sukoba koji proizvode političari. Kad putujete po BiH nemate taj osjećaj, ali političari imaju užasnu potrebu da proizvode sukobe. I svi mi znamo zašto to rade. Mislim da je ta potreba odjeknula do Bruxellesa. Ne mogu da garantujem, nisam tamo bio, ali vjerujem da je to bio sastavni dio odluke koja je donesena. Ako se ne usredsredimo sami sa sobom i ne posložimo našu političku scenu, kao što smo posložili kulturnu u posljednje dvije godine, nemamo baš puno razloga za slavlje", kaže Galić.

'Potrebno je malo dobre volje'

Toga su svjesni u mostarskom timu, no vjeruju da se nešto mora promijeniti ukoliko se odluče na slanje nove aplikacije.

"Svi ste upoznati s tim kakva je politička situacija u Mostaru, međutim, mi se nadamo da će se to vremenom popraviti. U najavi su i izbori. Mi iz kulture ćemo uraditi ono što je u našoj moći, međutim, politička situacija nije naša ingerencija, tako da mi ne možemo uticati na to", kaže Adela Lerić, članica mostarskog tima.

Lerić poručuje kako su kompromis i suradnja mogući i među političarima, samo je potrebno malo dobre volje.

"Za početak, ja mislim da mogu ovako dobro sarađivati i naći jedan cilj koji će ih voditi cijelo vrijeme, kao što je nas vodio više od dvije i po godine dok smo pripremali aplikaciju. Da nismo tako razmišljali i promišljali, kao kolektiv, uvažavajući se međusobno, mislim da i ne bismo napisali ovako kvalitetnu prijavnu knjigu", smatra Lerić.

Važnu ulogu u kreiranju aplikacija za Europsku prijestolinicu kulture 2024. godine imalo je i udruženje Akcija iz Sarajeva.

Nebojša Jovanović iz tog udruženja vjeruje da će se neki od bosanskohercegovačkih gradova opet kandidirati. Pravila su takva da se jedna država nečlanica EU može kandidirati svake tri godine.

"Kao što vidite, proces za kandidaturu za 2019. godinu počeo je još 2016. godine. To je u BiH na neki način hendikep, jer političari koji trebaju podržati ovaj projekat i ne razmišljaju tako dugoročno, po pravilu. Oni sve žele da urade u svom mandatu. Naravno, ovo je pokazalo da ljudi u kulturi ipak malo dugoročnije i strateški razmišljaju o budućnosti i da više ulažu u ove projekte. Ja se nadam da ćemo i za naredni termin 2027. godine imati također ovako agilne, ovako sposobne, zaista srčane borce u domenu kulture, koji će napraviti nove aplikacije za tadašnji krug kandidature", smatra Jovanović.

Edin Veladžić iz Ministarstva civilnih poslova BiH smatra da je i učešće u finalu ova dva bh. grada uspjeh.

"Ministarstvo civilnih poslova dalo je načelnu političku podršku svim tim gradovima, jer nismo ranije znali, nismo mogli raspravljati unaprijed o nečemu što je tek potencijalno, da li će se desiti ili ne. Sad, lično, kao građanin, mogu govoriti o tome da li smo razočarani. Mislim da jedna vrsta žala svakako postoji, ali učešće u finalu, na ovom nivou, nije neuspjeh", kaže Veladžić.

Titulu Europske prijestolnice kulture iz bližeg regiona do sada su imali gradovi Maribor 2012. godine, a 2020. i 2021. godine tu titule ponijet će Rijeka i Novi Sad.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Od 2005. suradnik redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta. Dobitnik treće nagrade Regionalnog radijskog festivala u Tuzli 2008. za priču o vjerskoj toleranciji u BiH, te dobitnik specijanog priznanja UNICEF-a 2012. za novinarski doprinos kampanji "Pravda za svako dijete".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG