Dostupni linkovi

Šaškor: Rijeka, evropska prijestolnica kulture 2020.


Rijeka je za evropsku prijestolnicu kulture izabrana 2016.

(Komentar *)

U Rijeci na stropu zgrade Hrvatskog narodnog kazališta nalaze se tri slike koje je izradio Gustav Klimt. Izbor 21. godišnjeg bečkog slikara koji obećava za ukrašavanje novog kazališta pokazalo se dalekovidnim.

U Rijeci je 1866. godine izrađeni prvi torpedo, ta ''eksplozivna riba'' kako su je zvali. Tvornica svjetskog glasa koja se nakon pronalska razvila označila je upisivanje Rijeke na mapu razvijenih industrijskih gradova.

U Rijeci je 2013. godine, uzdignuta nad morem, otvorena džamija s Islamskim centrom, rad Dušana Džamonje. Neki je nazivaju najljepšom u Evropi.

U Rijeci je u proljeće 2017. godine na Titovom trgu nastupao impresivni tršćanski partizanski zbor (Tržaški partizanski pevski zbor Pinko Tomažič) koji okuplja uglavnom Slovence iz Trsta i Primorske. Proljetna događanja odvijala su se pod naslovom Zbor crvene Rijeke. Bilo je to u sklopu programa Dopolavoro, jednog od službenih projekata manifestacije Rijeka – Evropska prijestolnica kulture 2020.

Evropska prijestolnica kulture znakovito je počela svoj život i prije glavne manifestacije.

Rijeka je za evropsku prijestolnicu kulture izabrana 2016. godine. Tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović nije prisustvovao svečanosti proglašenja. Tada se bavio (neuspjelim) nastojanjem da smijeni neukrotivog intendanta HNK Olivera Frljića. Ono što Rijeka predstavlja u političkom i kulturnom horizontu Hrvatske miljama je udaljeno od skučenog vidokruga tog gorljivog desničara. Vlada se promijenila, nova ministrica Nina Obuljen Koržinek obećala je punu potporu države Rijeci u pripremi manifestacije.

Rijeka nosi neformalni naziv ''crvenog grada''. U njoj HDZ nije bio na vlasti ni jednog jedinog dana.

Složena povijest toga grada rezultirala je velikim migracijama stanovništva. Posljednja, nakon razdoblja fašističke Italije, D'Annunzijevog legionarskog marša, sukoba, Rapalskih ugovora, krvavih odmazdi u okolici, dovela je na koncu do masovnog egzodusa autohtonog i novonaseljenog talijanskog stanovništva. U Rijeku su pristigli stanovnici iz obližnjih hrvatskih krajeva, kao i brojni doseljenici iz cijele bivše Jugoslavije.

Razvijala se kao lučki i industrijski grad, njegovala kulturu različitosti. Nacionalna izmiješanost i tolerancija bila je općeprihvaćena normalnost. Stalno sumnjičena zbog ''nedovoljnog'' hrvatstva, Rijeka je ostala samosvojna i izdržala i neke brutalne udare – poput Tuđmanovog pokušaja da pokori Novi list, novine koje je prije više od sto godina utemeljio Frano Supilo, ili ''samoorganiziranih'' veteranskih udruga i pravaških stranaka koje su s fašističkim parolama nasrtali na – kazališne predstave.

Rijeka se razvijala kao lučki i industrijski grad, njegovala kulturu različitosti
Rijeka se razvijala kao lučki i industrijski grad, njegovala kulturu različitosti

Rijeka je, ponajprije zbog takve svoje tradicije, te dobre organizacije svoje gradske uprave i povezanosti s kulturnim krugovima, u nadmetanju za kandidaturu za evropsku prijestolnicu kulture pobijedila Zagreb, Split, Osijek, Dubrovnik i još četiri grada.

Gradonačelnik Vojko Obersnel (SDP) očekuje da će titula prijestolnice dovršiti tranziciju Rijeke iz postindustrijskog grada u grad novih tehnologija, grad inventivnosti i kreativnosti.

Službeni naziv riječkog domaćinstva evropskoj prijestolnici kulture je ''Luka različitosti – Port of Diversity.'' Organizatori na službenim stranicama ističu svoj credo: Trebamo drugačiji par očiju, susrete s Drugim, identitet znatiželje i solidarnosti. Trebamo zajednički projekt koji bi nas okupio u želji da budućnost osmislimo umjesto da je samo iščekujemo.

Sam projekt će se odvijati tokom cijele 2020. godine. Ideja vodilja koncepta je zasnovana na temama rada i prava na rad, prava na različitost, pitanju ekološke održivosti i ugroženih fundamenata Hrvatske i Evrope. Osnovne teme Rada, Vode i Migracija razrađene su u sedam dijelova naslovljenih: 27 susjedstva, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja, Slatko i Slano.

Predviđene su stotine manifestacija, radionica, susreta, umjetničkih izvedbi, likovnih, glazbenih, scenskih. Predviđa se izravna uključenost tisuća ljudi svih dobnih i socijalnih skupina, jako prisustvo riječke šire okolice i otoka. Naglasak je na socijalno isključene. Posebni programi bit će posvećeni izbjeglicama, migrantima i tražiteljima azila, onima za koje, kako kažu organizatori, očekuju da postanu njihovi sugrađani.

Programi imaju i užekulturne ciljeve, žele potaknuti stvaralaštvo, poboljšati kulturnu infrastrukturu, educirati građane i profesionalce, potaknuti partnerstvo kulture sa svim ostalim sektorima društva.

Rijeka je tradicionalno uporište alternativne kulture, punka, indie-rocka. Klub Palach postao je kultno mjesto. Osnovan 1966. godine kao studentski klub, naziv po kojemu je poznat dobio je početkom 1969. u znak sjećanja na češkog studenta Jana Palacha. Inicijativa je potekla od riječkih studenata koji su sovjetsku okupaciju Čehoslovačke dočekali na putovanju u Plzenu, te sami, iz solidarnosti, odlučili ostati neko vrijeme sa svojim češkim domaćinima, dijeleći njihovu sudbinu.

U Rijeci su tih davnih godina, nakon burnih zbivanja u Čehoslovačkoj, s lakoćom formirane 82 omladinske jedinice s 12.000 pripadnika, mahom 20-godišnjaka, s ciljem obrane od potencijalne sovjetske invazije. Danas sve to djeluje nestvarno, ali taj duh solidarnosti ostao je u riječkoj tradiciji kojom se nadahnjuje i koncept buduće prijestolnice kulture.

''Doba moći'' , jedan od sedam glavnih dijelova projekta, izaziva osobitu pozornost. Prema ideji autora Olivera Frljića istraživat će se ''svijet totalitarnih režima, struktura moći i straha, koje su transformirale riječke izgovorene i prešućene narative''.

Manifestacije će se održavati i na Titovom brodu Galeb, ili u njegovoj blizini
Manifestacije će se održavati i na Titovom brodu Galeb, ili u njegovoj blizini

Razni sadržaji odvijat će se u i oko lokacija bremenitim poviješću – u Guvernerovoj (D'Annunzijevoj) palači, na mjestu fašističkog logora Kampor na Rabu, jugoslavenskog zatvora na Golom otoku, u selu Lipa koju su njemački nacisti zapalili i ubili 269 mještana. Bit će ih i u nekadašnjoj vojarni na Trsatu (austrougarskoj, talijanskoj, njemačkoj, jugoslavenskoj) koja se nazivala po dobrovoljcima iz Španjolskog građanskog rata.

Kada ju je preuzela Hrvatska vojska, spomenik dobrovoljcu s natpisom No pasaran! je uklonjen. Danas se tu nalazi moderni riječki sveučilišni kampus. Manifestacije će se održavati i na Titovom brodu Galeb, ili u njegovoj blizini.

Projekt Evropska prijestolnica kulture u Rijeci sada je u fazi priprema za realizaciju. Novac se osigurava iz evropskih fondova, iz državnog i lokalnog budžeta. Poznavatelji prilika ukazuju da se pojavljuju neki problemi. Projekti su ambiciozni i zahtjevni i traže vrhunsku organizaciju i predanost. Osnovno je da birokracija, činovnički duh, te sukobi sujeta i nadležnosti ne ugroze ideju. Opasnost loše politizacije je, čini se, prošla. Sve ostalo je savladivo.

Rijeka je još dužna odgovor na pitanje – što poslije 2020-te? Projekti prijestolnica kulture odvijaju se tridesetak godina. U mnogim gradovima ostavili su traga i doveli milijune ljudi, kao na primjer u Liverpoolu, Linzu, Grazu, ili slovačkim Košicama. Ponegdje, zbog lokalnih političkih prilika, ostali su samo dugovi, kao na primjer u Mariboru.

Davnašnji san i ideja grčke ministrice kulture Meline Mercouri, uz pomoć francuskog kolege Jacka Langa, realiziran je do sada u 40-ak gradova Evrope. Rijeka je grad koji dijeli njihove temeljne zamisli.

Hoće li ih biti u stanju i ostvariti?

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG