Evropska komisija o BiH: Zastoj u reformama, nema političke volje

U Sarajevu je specijalni predstavnik EU za BiH Peter Sorensen uručio predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2012. godinu.

Izvještaj ponavlja već dobro poznate stvari koje bi se mogle slikovito okarakterisati kao “korak naprijed - nazad dva“. Konstatuje se ograničen napredak, postignut početkom 2012. godine kada je konačno formirano Vijeće ministara, usvojen budžet, donesen Zakon o državnoj pomoći i Zakon o popisu stanovništva.

Međutim, nakon kratkotrajnog zamaha, bh. lideri su nastavli staru praksu prema kojoj izgleda da je svima više od njih stalo da ova zemlja ubrza reforme koje bi je dovele do aplikacije za članstvo u EU.

Šef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen u srijedu je u Sarajevu izjavio:

„Okrećući se nešto konkretnije Izvještaju o napretku za BiH, konstatuje da je ostvaren samo ograničen napredak. Međutim, moram još jednom naglasiti da odgovarajuća politička volja u BiH jednostavno nije odgovorila na ono što je očigledno interes šireg građanstva BiH, a to je da se pridruže EU.“

Političke volje u BiH zaista nema, i to je ključni uzrok zaostajanja u reformskim procesima, smatra direktorica Evropskog istraživačkog centra Tija Memišević:

„Ja ne vidim da ovdje postoji stvarno opredjeljenje za proces evropskih integracija. Jedan veliki dio političkih struktura unutar BiH proces evropskih integracija vidi kao prijetnju. Jedan od osnovnih razloga zašto se ovaj proces ovako koči je taj što primarni pratner u BiH su političari. I stiče se utisak da EU u partnerstvu sa političarima radi ustvari protiv građana BiH“, kaže Memišević.

Najočitiji primjer neodgovorne bh. politike je odnos prema usklađivanju Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, odnosno neprovođenje presude Evropskog suda, ističe Srđan Dizdarević, izvršni direktor Kuće ljudskih prava:

„Stvar se visoko politizira. Paradigmatičan je slučaj Sejdić-Finci, koji je jasan već od 1996., dakle, već tada nam je bilo svima jasno da takva rješenja u Ustavu ne mogu opstati i ne mogu ostati. Međutim, vidite da svi imaju neke skrivene agende, svako bi htio da te ustavne promjene iskoristi da bi nametnuo nekakve svoje vizije vezano za ustrojstvo BiH, tako da definitivno političarima u BiH nije stalo do građanina, pojedinca, niti do njegovih prava. I ovo se zaista više ne da tolerisati.“

Različiti koncepti budućnosti

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji, potpisan u junu 2008., te Mapa puta za podnošenje aplikacije za članstvo iz juna ove godine, ostali su izvan ozbiljnog političkog angažmana. Umjesto mehanizma koordinacije, (odnosno dogovora kako provoditi obimne zadatke), iz Republike Srpske se stalno nameće pitanje nadležnosti.

Željka Cvijanović, ministrica ekonomskih odnosa i regionalne saradnje, izjavila je kako, pored prijedloga Direkcije za evropske integracije BiH, RS ima vlastiti pijedlog u kojem su razgraničeni zadaci države i entiteta.

„To mora da se vidi jasno zato što su, recimo, entiteti zaista dominantno nadležni za brojna pitanja koja se pojavljuju kao suštinski važna pitanja u kretanju ka Evropi. Mi mislimo da to treba da bude jako i prepoznato u procesu ili u čitavom tom mehanizmu koordinacije“, kaže Cvijanović.

BiH nije uspjela ostvariti osnovni princip zvaničnog Brisela - da govori jednim glasom, podsjeća prof. mostarskog Sveučilišta Mile Lasić. Suština problema je u tome što postoje različiti politički koncepti budućnosti zemlje.

„U suštini se radi o tome da u posve različitim vizijama ove zemlje - da su sudaraju, to je stara apriča, unitaristička i separatistička verzija BiH, pa se samo načelno prihvataju obveze, a ne želi se istinski zakoračiti u pravcu EU, jer taj korak podrazumijeva govorenje jednim glasom. Govorenje jednim glasom podrazumijeva, poslije međunarodnog priznavanja od prije 20 godina, konačno 2012. godine unutarnje priznanje BiH, odnosno naše unutarnje međusobno priznanje“, ocjenjuje Lasić.

Sa postojećim odnosom prema evropskim integracijama bh. političara neće biti napretka za BiH, ocjenjuje analitičar Vedran Džihić.

„Mislim da je vrijeme da se građanima saopšti da na ovakav način od evropskih integracija nema ništa. Proces evropskih integracija zadnjih nekoliko godina se svodi na jedan potpuno deklarativno-retorički, prazni hod, u kojem se naše domaće elite natječu u isticanju njihovog evropejstva, a istovremeno se na konkretnom planu ističu neradom“, smatra Džihić.

Lejla Kablar iz nevladine organizacije Vanjsko-politička inicijativa naglašava da se svi u BiH moraju ozbiljnije baviti evropskim integracijama:

„S obzirom da je Izvještaj konstatovao izostanak suštinskog napretka u procesu evropskih integracija i na tehničkom i na politički suštinskom nivou, bilo bi krajnje vrijeme da ga naše bh. institucije shvate sa većom dozom ozbiljnosti. Ono što mi želimo da poručimo je da, pored toga što će Vijeće ministara organizovati posebnu sjednicu koja će biti posvećena razmatranju Izvještaja o napretku, to učine i parlamenti u BiH, koji bi u tom slučaju posvetili neku vanrednu sjednicu na kojoj bi se na suštinski i konkretan način govorilo o svim problemima sa kojima se BiH suočava i koji su pribilježeni u posljednjem Izvještaju o napretku.“

Šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen je potpuno jasan:

„Ako BiH ispuni uslove, stupiće na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i na osnovu toga zemlja će biti u mogućnosti da podnese ono što se nadamo da će biti kredibilna molba za počinjanje pregovora za pridruživanje EU", poručio je Sorensen.

I građani upozoravaju na ozbiljan zastoj u provođenju reformi: