Dostupni linkovi

Hoće li euro preživjeti


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
San o monetarnoj uniji u cijeloj Evropi pretvorio se u noćnu moru, piše današnji New York Times. Prije nešto više od sedmicu dana, EU je odobrila paket pomoći vrijedan 750 milijardi eura za svoje slabije članice poput Grčke, Portugala i Španjolske. Ali kriza se razvila mimo svih očekivanja i pojačala dramu kojoj se ne vidi kraj, kaže u svom komentaru David Marsh.

Prema velikom broju ekonomskih analitičara, paket EU-a u slučaju Grčke neće razrješiti stvar. Dobra je stvar što su se prvi put evropski zakonodavci ujedinili i snažno djelovali, snažnije nego što je iko očekivao, ali to nije dovoljno.

Prema nobelovcu Paulu Krugmanu nije problem samo likvidnost, nego i solventnost. Budžetski deficit u Grčkoj veći je od 13 posto bruto društvenog
Tokom jednog od mnogobrojnih antivladinih protesta u Grčkoj proisteklih iz duboke finansijske krize te države
proizvoda i malo je vjerovatno da postoji politička i socijalna volja da se deficit smanji na razuman i smislen način.

Paralelno, dug se popeo na 125 posto. Drugim riječima, Grčka je bez prebijene pare. A deficit i dug te veličine premašuju sposobnosti bilo koje ekonomije.

Izuzetno reklamirana evropska valuta - euro sve više funkcionira kao nekadašnji jugoslavenski posao stoljeća – automobil Yugo, piše portal "MarketWatch". Postoji, kažu, velika sličnost problema koji je svojstven grupi zemalja EU i problema među nekadašnjim jugoslavenskim republikama.

Napuštanje eurozone

Čim je skinuta glazura bratstva i jedinstva, Jugoslavija se, piše MarketWatch, odsklizala u paklenu noćnu moru rata i mržnje. Sličan efekt proizvela je i Grčka na jedinstvo eurozone. Događaji u toj zemlji ne predviđaju skori i miran ishod krize, dok se neredi, štrajkovi i socijalni nemiri samo uvećavaju.

Svjetska finansijska tržišta skeptična su u vezi s eurom jer se posljednjih dana iskristalizirala teza da su evropski lideri već dali sve od sebe. Oni su se nakratko ujedinili o pitanju finansijske pomoći od jedan trilion dolara, ali to je vjerovatno najdalje dokle mogu ići. Ustvari, ova pomoć ili "izvlačenje" već izaziva teške političke probleme za, na primer njemačko rukovodstvo, navodi portal "MarketWatch“.

Tržišta finansija za sada ostavljaju prilično sumornu sliku. Euro je 14. maja pao najniže u odnosu na dolar od oktobra 2008. godine. Finansijeri nisu sigurni da će nepopularne mjere za smanjenje deficita uopšte zaživjeti u južnoevropskim zemljama. Osim toga, pad zajedničke valute podstaknut je i prijetnjom francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozyja da će se povući iz eurozone.

Ekonomski analitičari svjetskih finansijskih časopisa predviđaju da će neke zemlje morati napustiti eurozonu jer nisu više u stanju upravljati svojim ekonomijama pod euru uvjetima. Kandidati su Grčka, Italija, Španjolska, Portugal i Irska.

Velika Britanija i nadalje neće pristati da se odrekne funte i prihvati euro, pa će na kraju ostati samo jače zemlje – Njemačka, Francuska i Nizozemska. Ima li onda uopšte smisla tjerati premlaćeni euro da i dalje živi, pitaju se ekonomski komentatori.

*****
Pročitajte i ovo:
Berze u porastu nakon usvajanja plana za spas eura
Vlada ne odustaje od mjera štednje
Najgora kriza u posljednjih 20 godina
Odluka o pomoći Grčkoj veliki je dan za euro
Grčka na korak od bankrota
File: Moguće pooštreno ocenjivanje napretka balkanskih zemalja
Grčka kriza (ne)će uticati na prijem zemalja regije u EU



XS
SM
MD
LG