Dostupni linkovi

EU "ne daje popust" Zapadnom Balkanu


Zstava EU - ilustracija
Ova je godina donijela Zapadnom Balkanu još opipljivije evropske perspektive - Hrvatska je konačno okončala pregovore, Srbija se nada kandidatskom statusu i datumu za pregovore, Crna Gora početku završnih pregovora sa Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina se nada svemu ovome, ali sa ozbiljnim zaostatkom. Međutim - da li su se pravila igre promijenila od posljednjeg proširenja, da li je sada teže proći kroz evropska vrata?

U razmišljanju o postavljenom pitanju mogao bi pomoći primjer Slovačke - ta zemlja, dugo sputavana vlastitom autokratskom vlašću, jednom kada je krenula prema integracijama, uspjela je za manje od tri godine završiti pregovaranje i uhvatiti voz proširenja 2004. godine.

“Sa nama se razgovaralo, ukazivalo na evropske perspektive, ali nikada se nije vjerovalo u finiš našeg integracijskog procesa. Praktično, 1997. godine je u opticaju bila formula: 10+1 - 1, gdje je minus jedan bila Slovačka, koja tada nije ispunila političke kriterije, ali je ipak uslovno bila u grupi 10 država. Problem je bio na našoj strani - morali smo se riješiti autokratije, zloupotrebe vlasti. Uspjeli smo to naredne godine i tada je zadatak bio da nadoknadimo propušteno, da kroz proces krenemo ozbiljnije, dublje, kako bismo se, zajedno sa svojim susjedima, priključili EU”, kaže nekadašnji šef pregovaračkog tima Slovačke i bivši evropski komesar, Jan Figel.

Danas stvari stoje nešto drugačije sa proširenjem - Hrvatskoj je trebalo šest godina da ispregovara sva poglavlja završnih pregovora za Briselom, i to se, ne samo u Zagrebu, smatra relativno dobrim 'prolaznim vremenom'.

„Zemlje članice žele dokazati svojim euroskeptičnim javnostima i svojim javnostima koje ne žele vidjeti nikog više u Uniji osim Norveške i Švicarske - ali to se neće dogoditi – da su oni vrlo, vrlo ozbiljni i da neće nikako propustiti niti jednu manu. Propustit će mane, sigurno, jer je nemoguće sve napraviti, nemoguće je sve reformirati, čak i u ovom kratkom roku, ali to je naprosto način na koji će prilaziti pregovorima“, smatra Ines Sabalić je briselska dopisnica hrvatskih medija.

Teži dio pregovora je kod kuće

Da li je Zapadni Balkan teži slučaj, žrtva novog, oštrijeg pristupa Evropske unije prema kandidatima - pitanje je za briselske političke analitičare. Nije - odgovaraju oni - riječ je samo o većoj količini pažnje kakvu Unija pridaje procesu.
Janez Potočnik - fotografija iz arhive

“Unija je postala više svjesna važnosti, primjerice, reformi pravosuđa, vladavine prava, dobre uprave, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. S te strane, članice Unije ne žele davati bilo kakav popust Zapadnom Balkanu. Žele jednostavno biti više nego sigurne da će države regiona biti u stanju primjeniti evropske norme“, ocjenjuje politička analitičarka Centra za evropske studije, Rosa Balfour.

„Da nije bilo tog poticaja iz EU, nikad ne bi počela borba protiv korupcije. Nikad. To je jasno kao bijeli dan", ističe Sabalićeva.

Evropski komesar za životnu sredinu i nekadašnji pregovarač Slovenije, Janez Potočnik smatra:

“Teži dio pregovora je kod kuće - uvjeriti sve da je to važno, da su sve tražene promjene u našem, vlastitom interesu, interesu da se mijenjate u moderno, otvoreno društvo, u nešto što Evropska unija zaista jeste. Međutim, treba shvatiti da Unija ne stoji u mjestu - razvija se, takođe i mijenja, i ako neko želi da se pridruži klubu, to izgleda kao uskakanje u voz koji prolazi pored vas”, kazao je Potočnik.

U slučaju BiH treba dodati i otežavajuću okolnost - hronično odsustvo političkog konsenzusa.

Na vratima Evrope


Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • Slika 16x9

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG