Osim što dvije decenije nema političkog dogovora o zakonu o državnoj imovini, Bosna i Hercegovina je zbog političkih blokada godinama i bez mehanizama koji bi pomogli investitorima i uklonili prepreke pred velikim infrastrukturnim i energetskim projektima.
Nedavna izjava visokog predstavnika Christiana Schmidta o mogućoj intervenciji po pitanju državne imovine, ponovno je otvorila dikusiju o mogućnostima da se deblokiraju projekti, dok BiH čeka na zakon o državnoj imovini.
Schmidt je u intervjuu za njemački Süddeutsche Zeitung 14. maja kazao da njegov tim radi na modelu prema kome bi nezavisna komisija odlučivala za koje svrhe se može koristiti državno zemljište pod zabranom raspolaganja.
Naveo je i da je, "uz malo sreće", rješenje moglo doći do kraja godine, upozoravajući da zbog neriješenog pitanja državne imovine pojedine općine ne mogu realizirati ni osnovne infrastrukturne projekte.
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da pojasne aktivnosti koje je Schmidt spomenuo, odnosno da li je u planu formiranje nove ili aktiviranju postojećih komisija.
Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo, smatra da visoki predstavnik ne mora nametati zakon, ali može "oživjeti" postojeće mehanizme kako bi bila omogućena realizacija projekata.
"Pitanje državne imovine nije komplikovano pravno pitanje. Problem je isključivo politički", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ističe da su bh. građani, posebno oni u entitetu Republika Srpska, godinama izloženi manipulacijama, jer se pitanje državne imovine predstavlja kao pitanje opstanka entiteta i naroda.
"A, u stvari, radi se o opstanku koruptivnih sistema i šema koje su, od lokalnih zajednica do entitetskih vlasti, decenijama razvijale korumpirane političke vlasti u vezi sa državnim resursima. Oni su decenijama raspolagali tim resursima, zgrtali ogromno bogatstvo", naveo je Ademović.
Cilj nametnute zabrane bio je sprječavanje prodaje, prenamjene i knjiženja imovine na entitetske i lokalne nivoe, ali je time istovremeno ograničen prostor za investicije koje zahtijevaju jasne vlasničke odnose.
U Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. državna imovina je definirana kao ona koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Također, to je imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH do kraja 1991.
Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je 2022. godine izmjene tog zakona, čime je precizirao da su državna imovina i rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud BiH u ranijim odlukama utvrdio da predstavljaju državnu imovinu.
Zakonom iz 2005. propisano je da zabrana raspolaganja ostaje na snazi dok državna vlast ne donese zakona kojim će urediti prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom. To do danas nije urađeno.
Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH nadležan je za provođenje civilnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma, a korištenje Bonnskih ovlasti omogućava mu izmjene ili poništavanje postojećih ili nametanje novih zakona te smjenu dužnosnika.raspolaganja državnom imovinom u BiH na snazi je od 2005. godine, kada ju je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown.
Na snazi ostaje do donošenja državnog zakona kojim će urediti prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom-
Tome se protive političari iz RS koji negiraju postojanje imovine u vlasništvu države i koji su u više navrata pokušavali donijeti entitetske zakone kojim se regulira pitanje te imovine.
Ustavni sud BiH je u više odluka kojima je poništio zakone o rijekama, šumama, poljoprivrednom zemljištu ili nepokretnoj imovini koje je izglasala Narodna skupština RS naglasio da se "radi o isključivoj nadležnosti BiH da regulira pitanja 'državne imovine'".
Kakve mehanizme BiH ima?
U izvještaju Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda iz oktobra prošle godine, Schmidt je prvi put javno govorio o mogućnosti ublažavanja zabrane raspolaganja državnom imovinom.
Upozorio je da postojeća pravna situacija blokira projekte koji uključuju državno zemljište, posebno poljoprivredne i šumske površine, ističući da je, zbog protivljenja vlasti iz RS, teško očekivati politički dogovor o sveobuhvatnom zakonu o državnoj imovini.
Schmidt je, također, ranije isticao da BiH treba iskoristit postojeće mehanizme za odlučivanje o korištenju državne imovine, prvenstveno Komisiju za državnu imovinu BiH.
Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, smatra da je jedna od mogućnosti upravo reaktiviranje te komisije koja može u pojedinačnim projektima odlučivati o izuzimanju od zabrane raspolaganja državnom imovinom.
"U tom slučaju bi utvrđivala opći interes kao temelj za izuzimanje i morala bi za to imati kriterije. No, predstavnici iz RS-a bi samim sudjelovanjem priznali postojanje državne imovine, što je mimo agende vlasti tog entiteta", kazao je Cero.
Blokiran rad
Komisija za državnu imovinu osnovana je 2004. odlukom Vijeće ministara BiH, s ciljem utvrđivanja i raspodjele državne imovine, te definiranja obaveza države, entiteta i Brčko distrikta u upravljanju tom imovinom.
Također, može odlučivati o izuzecima od zabrane raspolaganja državnom imovinom kada postoji javni interes, posebno za infrastrukturne i energetske projekte.
No, zbog odbijanja institucija iz RS da imenuju nove članove, njen rad je zaustavljen, a posljednju sjednicu održala je 2016. godine.
Džemail Ćibo, predsjedavajući saziva kome je istekao mandat, kazao je za RSE da su u posljednjih pet-šest godina Komisiji upućivani prijedlozi iz Federacije BiH i Brčko distrikta, dok iz RS članovi nikada nisu nominirani.
"Suština je u otporu prema nazivu državno", tvrdi Ćibo.
Proteklih godina u BiH zabilježeni su brojni slučajevi nezakonitog knjiženja državne imovine, te pokušaja entiteta ili općina da je prodaju ili prenamjene u građevinsko.
Istovremeno, rijetki su primjeri odnosa prema državnoj imovini, koji podrazumijeva dobijanje suglasnosti od Vijeća ministara BiH odnosno državnog Parlamenta.
Jedini slučaj izuzeća od zabrane raspolaganja državnom imovinom, koji je proveden kroz kompletnu zakonsku proceduru, bila je prodaja zemljišta za izgradnju zgrade Američka vlada je prije 20 godina kod Vijeća ministara BiH inicirala kupovinu državnog zemljišta bivše kasarne Maršal Tito u Sarajevu, za izgradnju ambasade.
Parlament BiH je na sjednicama oba doma usvojio odluku kojom BiH prodaje svoje zemljište Sjedinjenim Američkim Državama.
Ugovor je potpisan 21. juna 2005. godine, a američka strana je na namjenski račun kod Centralne banke BiH uplatila oko 13 miliona dolara. Taj novac se dalje raspodijelio u budžete institucija.
Na isti način je Općina Prozor/Rama 2022. otkupila državno zemljište kako bi izgradila poslovnu zonu. Zemljište je državi platila oko 90.000 maraka.u Sarajevu 2005. godine.
Od tada su na čekanju deseci zahtjeva različitih nivoa vlasti, preduzeća i pojedinaca koji se odnose na infrastrukturne projekte i saobraćajnice širom BiH.
"Imamo zahtjeve iz svih krajeva BiH. U prethodnom periodu odgovarali smo da se čeka uspostavljanje komisije i odlučivanje, a sada sve stoji", kazao je Ćibo.
U međuvremenu su različiti nivoi vlasti prodavali, raspolagali i knjižili državnu imovinu, mimo odluka Komisije i Parlamenta BiH, ali Ćibo kaže da takvi postupci nemaju pravnu snagu.
'Bez zakona nema sistemskog rješenja'
U ranijim javnim istupima, Schmidt je poručivao da pitanje državne imovine treba rješavati u institucijama BiH, a ne intervencijama OHR-a.
Također, isticao je i da država nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, dok Parlament BiH ima isključivu nadležnost za reguliranje pitanja državne imovine.
No, također je spominjao mogućnost formiranja posebnog tijela za upravljanje državnom imovinom. U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung 2023. Schmidt je govorio o mogućnosti uspostave zajedničke državne agencije na koju bi bila prenesena državna imovina, a čiji bi prihodi potom bili raspoređivani različitim nivoima vlasti u BiH.
Ćibo procjenjuje da bi se posljednja Schmidtova izjava o komisiji koja bi odlučivala o korištenju državnog zemljišta mogla biti na tom tragu.
"Možda je to pandan neke agencije, o kojoj se i do sada govorilo, koja bi u ime države odlučivala o načinu korištenja i raspolaganja državnom imovinom. Trenutna nadleženost Komisije je samo da odluči o izuzeću od zabrane raspolaganja i nema nikakvu faktičku vlast nad imovinom", kazao je.
Ističe da je Komisija planirana da ad hoc rješava izuzetne slučajeve, poput saobraćajnica i projekata od javnog interesa, te tvrdi da bez zakona neće biti trajnog rješenja za pitanje državne imovine.
Blokirani projekti
Neriješeno pitanje državne imovine prepreka je i brojnim projektima, osobito iz oblasti energetike i cestogradnje.
Jedna od njih je i plinovod Južna interkonekcija, kojim će se BiH spojiti na plinsku mrežu u Hrvatskoj, u čemu vlast Federacije BiH računa na američke investitore.
Ministar energije Federacije BiH Vedran Lakić najavio je da "izgradnja Južne interkonekcije ide pod koncesiju", navodeći da će s američkim investitorom biti potpisan višedecenijski ugovor.
No, planirana trasa tog plinovoda, koji je strateški je važan za smanjenje potpune ovisnosti BiH o ruskom plinu, prolazi dijelom i državnim zemljištem.
Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda (Splita) u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini, do Travnika u središnjoj Bosni, s odvojkom prema Mostaru.
Zakonom je projekt proglašen strateškim i od javnog interesa, čime su jedinice lokalne samouprave obvezane ustupiti svoje zemljište bez naknade.
Američka ambasada u Sarajevu javno je podržala projekt i sudjelovala je u povezivanju domaćih dužnosnika s predstavnicima američke kompanije. predviđena je kao međunarodni plinovod koji bi BiH povezao s Hrvatskom i omogućio priključenje na LNG terminal na Krku i evropsku gasnu mrežu.
Gostujući u programu jedne televizije u BiH, Schmidt je proteklog vikenda kazao da će u narednom periodu morati biti donesene određene odluke koje se tiču korištenja državnog zemljišta, posebno u kontekstu velikih infrastrukturnih projekata poput Južne interkonekcije.
"U sporazumu s Hrvatskom potvrđeno je da se mora dati pravna sigurnost i da se mora odlučiti na nivou države. Država mora dobiti kompenzaciju, to je moja ideja", kazao je.
Dodao je da državna imovina pripada državi i ona mora naći način zakon, regulativu, na koji će način dati entitetima, gradovima, općinama i privatnicima mogućnost da koriste to zemljište.
Ademović smatra da bi se korištenje državne imovine moglo uređivati kroz sistem koncesija, jer to ne podrazumijeva prijenos vlasništva nad državnom imovinom, nego pravo njenog korištenja pod određenim uvjetima.
U tome vidi način za realizaciju projekata bez zadiranja u pitanje konačnog vlasništva nad državnom imovinom.
Ističe da bi, u ovom momentu upisana državna imovina, mogla dodjeljivati entitetima i njihovim partnerima u koncesiju, dok se pitanje državne imovine ne riješi jednim sveobuhvatnim zakonom.
"Smatram da ono što može potpast pod pojma 'koncesije' u materijalno-pravom smislu, za to postoji zakonski osnov. Mimo toga ne. Postojeću komisiju treba 'skinuti sa aparata' i učiniti je funkcionalnom. Mislim da bi se time mogli riješiti i veliki infastrukturni projekti u BIH, uključujući i pitanje Južne interkonekcije", kazao je.
Odluke o koncesijama na državnom nivou, projektima međunarodnog karaktera i koncesijama koje prelaze entitetske granice donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, uz potvrdu Parlamenta BiH.
Komisija djeluje i kao Zajednička komisija za koncesije BiH, nadležna za sporove i pitanja između entiteta, Brčko distrikta i države u vezi s dodjelom koncesija. za koncesije BiH regulatorno je tijelo zaduženo za nadzor i provođenje procedura dodjele koncesija.
Zbog isteka mandat članovima, ni ona godinama nije operativna, iako je Vijeće ministara BiH pokrenulo novu konkursnu proceduru za imenovanje sedam članova.
Milomir Amović, član dosadašnjeg saziva kome je istekao mandat, kazao je da nije problem u kapacitetima, nego u političkoj volji.
Istaknuo je da državna komisija ne može ulaziti u nadležnost entitetskih komisija za koncesije, ali je nadležna za projekte koji prelaze entitetske granice, kao i za sporna pitanja između države, entiteta i Brčko distrikta u vezi s dodjelom koncesija.
"Sve je stvar politike, a ne struke. U pitanju je različito tumačenja šta je državno zemljište. Imamo desetine zahtjeva iz Hercegovine gdje je na lokalnom nivou dodjeljuju neke koncesije za solare i vjetroparkove i kaže knjiženo na državu BiH. Ako se knjiži na državu onda time upravlja Savjet ministara BiH, nema ko drugi", kazao je.
BiH nema jedinstven registar državne imovine. Jedini sveobuhvatniji popis sačinio je OHR 2009. godine, kada je evidentirano oko 1.000 jedinica državne imovine u zemlji i inostranstvu, uključujući i vojnu imovinu.
Ne postoje ni zvanični podaci o tome koliko je državne imovine u međuvremenu preknjiženo, prodato ili predmet sporova.
Rješavanje pitanja državne imovine jedna je i od ključnih obaveza BiH i uvjet za ukidanje međunarodne supervizije i zatvaranje OHR-a.