Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izazov povratka militanata iz Sirije pred bh. vlastima


Militanti tzv. Islamske države u Baghouzu, posljednjem uporištu ove militantne organizacije tokom predaje kurdskim snagama, februar 2019.

Grupa bh. državljana bit će u narednom periodu vraćena iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu. Ovo su različiti sigurnosni izvori potvrdili Radiju Slobodna Evropa (RSE), naglašavajući da je o imenima kao i o tačnom vremenu deportacije nemoguće govoriti "niti to treba biti podatak koji je javno dostupan".

"Riječ je o operacijama koje nose sigurnosni rizik i sve što se može kazati jeste da su one u toku, ali da su malo usporene zbog promjena na terenu, odnosno vojne akcije Turske u ovom dijelu Sirije", kazao je za RSE izvor iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Ovo ministarstvo jedno je od institucija koje su dio udarne grupe, već neko vrijeme uključene u rad na povratku bh. državljana iz Sirije.

Prema informacijama sigurnosnih izvora, ovi ljudi, muškarci za koje se vjeruje da su se borili na strani militantne organizacije tzv. Islamske države, izmješteni su iz zatvora u kojima su bili i trenutno čekaju na deportaciju. Izmješteni su navodno zbog vojne akcije Turske u blizini jednog od zatvora u kojima je bilo i bh. državljana za koje se spreman deportacija.

Oni su uglavnom na potjernicama INTERPOL-a ili ih traže vlasti Bosne i Hercegovine i njima je uz izdavanje potjernice određen pritvor, što znači da će po dolasku u Bosnu i Hercegovinu biti smješteni u pritvorske jedinice Suda BiH ili nekog od kazneno-popravnih zavoda.

Osim ovoga, rečeno je da se osim ove grupe u narednom periodu očekuje povratak i drugih bh. državljana, te da se nastavlja s provjerom i identificiranjem ljudi koji bi mogli biti bh. državljani.

Prema dostupnim informacijama, u kampovima i zatvorima je oko stotinu bh. državljana. Najviše je djece, njih oko 60. Prema informacijama RSE, u zatvorima u Siriji je oko 20 muškaraca iz BiH.

Optužnice spremne?

Radna grupa koja za borbu protiv terorizma i jačanja sposobnosti za borbu protiv terorizma polovinom septembra 2019. održala je sastanak u Tužiteljstvu BiH, a glavna tema bila je analiza situacija u vezi s povratkom državljana BiH sa stranih ratišta, te njihovog prihvatanja i procesuiranja u BiH, kao i budućih koraka i aktivnosti koje će poduzeti agencije za provođenje zakona, a koje su nužne za realizaciju ovog procesa.

Profesor Armin Kržalić s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije smatra da su za ove ljude već spremne optužnice u Tužiteljstvu BiH.

"Sa sigurnosnog aspekta i zbog međunarodnih odnosa BiH dobro je da su institucije krenule u aktivnost povratka. Na dosadašnjim primjerima pokazalo se da institucije imaju kapacitete da se nose s ovim problemima. To se pokazalo i kroz inkriminaciju odlazaka na strana ratišta. I naravno pokazalo se kroz procesuiranje ljudi koji su dosad bili na stranim ratištima i koji su se vratili. Ono što će biti novina jeste da ćemo sada imati povratke žena i djece. Ovdje će institucije morati da se nose na drukčiji način. Dosad se nisu spremile za takav pristup, ali nadamo se da uz suradnju s partnerima i lokalnim zajednicama hoće", kaže Kržalić.

Još od ljeta 2018. godine u BiH se traže načini za prihvatanje bh. državljana koji su u Siriji i Iraku.

Iako je u martu 2019. godine bilo najavljeno da će biti vraćena dvojica, dosad je u BiH vraćen jedan muškarac, Ibro Ćufurović protiv kojeg se vodi sudski proces. On je u BiH deportiran 20. aprila, a tada je Tužiteljstvo BiH navelo da se cijeli proces povratka odvijao u suradnji s međunarodnim partnerima, u prvom redu Vladom Sjedinjenih Američkih Država.

Godine zatvora, ali šta nakon?

Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu BiH, krivična djela povezana s terorizmom. Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka dosad nije bila niti jedna oslobađajuća presuda.

INTERPOL je raspisao čak 90 potjernica za građanima BiH u vezi s učešćem na ratištima u Siriji i Iraku. U Bosnu i Hercegovinu se dosad iz Sirije i Iraka vratilo više do 60 muškaraca i većina ih je ili procesuirana ili čekaju suđenja.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić u maju 2019. godine izjavila je da su ranije sklapani sporazumi s povratnicima iz Sirije s ciljem otkrivanja financijera terorizma, ali da to više neće biti praksa.

"Prema optužnicama Tužilaštva BiH, Sud BiH je izrekao ukupno 150 godina zatvora, kako za krivična djela terorizma u BiH, tako i za učešće na stranim ratištima. U početku su se sklapali sporazumi, i to uglavnom na godinu dana. Ti sporazumi su sklapani kako bi se otkrili financijeri terorističkih aktivnosti. Mislim da sada u slučaju povratka ovih boraca sa stranih ratišta neće biti sklapanja sporazuma", kazala je tužiteljica Tadić.

Ovo se pokazalo i u konkretnom slučaju Ibre Ćufurovića kada je njegov branilac ponudio sporazumno priznavanje krivice, što je Tužiteljstvo BiH odbilo.

Međutim, pitanje na koje stručnjaci upozoravaju jeste – šta nakon zatvora i kako spriječiti da se u zatvoru dešava radikalizacija?

"Sistem postpenalnog pristupa zahtijeva uključenost šireg društva. Ovdje će biti potreba za se uključe sve institucije – od zdravstva do zapošljavanja. Neke porodice nemaju gdje da se vrate jer su sve prodali da bi otišli u Siriju. Tako da to sve zahtijeva uključenost svih institucija i to je problematično. Jer znamo kako to obično biva – kada se ostavi široka lepeza ko će biti angažiran i uključen, onda se zaključi da će svi raditi pomalo, a zapravo se dogodi da se svi oslanjaju jedni na druge. I obično, vidjelo se to na primjeru migranata, najveći posao i odgovornost padne na lokalnu zajednicu", kazao je profesor Kržalić.

Uključiti vjerske zajednice

S druge strane, programi deradikalizacije u svijetu pokazali su da je neophodno uključiti vjerske zajednice, kazala je za RSE psihologinja Armina Čerkić, navodeći primjere Saudijske Arabije, Malezije i Jemena.

"Kada su se oni suočili s istim izazovom kao što se suočava BiH kako bi reducirali taj proces radikalizacija koji se dogodio s jednim malim procentom njihove populacije, oni su vrlo aktivno uključili lokalne zajednice, ali su u isto vrijeme vrlo intenzivno radili i s religijskim predstavnicima. Ono što je važno razumjeti jeste da religija bez ikakve sumnje unutar BiH ima vrlo jaku ulogu bez obzira na to o kojoj religiji je riječ", istakla je Čerkić.

U Bosni i Hercegovini postoji Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma, usvojena 2015. godine, a u oktobru 2016. godine i Akcijski plan za njezino provođenje.

Strategiju su nakon usvajanja pohvalili nadležni iz Ministarstva sigurnosti BiH te ministarstava policija, ali i iz nevladinog sektora te religijskih zajednica u BiH zato što je prvi put, po uzoru na slične strategije i planove u zemljama Evropske unije, uključila preventivni segment djelovanja usmjeren na sprječavanje pojedinaca i grupa da odaberu nasilni ekstremizam i terorizam što čini dvije trećine Strategije, a ne samo sigurnosni pristup, istrage i krivični progon, odnosno bavljenje posljedicama.

Međutim, kako kaže profesor Kržalić, pokazalo se da ipak ne funkcionira sve kako treba.

"Pojedinci koji izađu iz zatvora, ne samo iz ove grupe onih koji su bili na stranom ratištu, nego bilo koje druge grupe ljudi koji su bili procesuirani i kažnjeni, vidjeli samo da vrlo često imamo povratnike u neka kaznena djela. Dešavali su se zločini a nažalost bilo je i smrtnih ishoda. To je segment koji nije uređen i koji ima prostora za poboljšanje", smatra profesor Kržalić.

Činjenica da će se Bosna i Hercegovina u narednom periodu suočiti s određenim brojem povratnika iz Sirije u javnosti često bude dočekana s neodobravanjem i osudom, no, kako su naveli naši sugovornici, na umu treba imati da je riječ o dvije grupe ljudi – na jednoj strani su to muškarci za koje se gotovo sigurno da će biti procesuirani i da će odmah po povratku biti smješteni u pritvorske jedinice, a na drugoj žene, posebno djeca koji će po povratku trebati drugu vrstu tretmana i rehabilitacije.

  • 16x9 Image

    Meliha Kešmer

    Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku na bosanski, hrvatski i srpski jezik. Novinarstvom se bavi od 2014. kada je počela raditi na portalu Radiosarajevo.ba. Prije toga je radila kao lektorica. Na Radiju Slobodna Evropa radi od oktobra 2017. kao novinarka i producentica za društvene mreže u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG