Domovinski pokret, stranka radikalne desnice u Hrvatskoj, ponovno pokušava "progurati" rezoluciju o Hrvatima u Bosni i Hercegovini u fokus političke scene, dok vladajuća koalicija u Hrvatskoj još ne zauzima jedinstven stav o tom dokumentu.
Domovinski pokret, koji je koalicijski partner Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Vladi Republike Hrvatske, 17. juna je objavio rezoluciju "o poboljšanju političkog položaja Hrvata u BiH", o kojoj bi se potom izjašnjavao Sabor Hrvatske.
Njen Prijedlog rezolucije Domovinskog pokreta polazi od tvrdnje da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda te poziva Hrvatsku da aktivnije štiti njihove interese.
Dokument predviđa reformu izbornog sistema u BiH, uključujući mogućnost uspostave posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika, te zagovara veću političku, kulturnu, jezičku i teritorijalnu autonomiju Hrvata u BiH.
Rezolucija također poziva Zagreb da nastavi finansijsku i političku podršku hrvatskim institucijama u BiH, koristi sve raspoložive mehanizme u Evropskoj uniji, uključujući mogućnost veta, radi zaštite interesa Hrvata, te jača saradnju s Hrvatskim narodnim saborom BiH.
U dokumentu se osuđuje ono što autori nazivaju "preglasavanjem" Hrvata na izborima, a predlaže se i sankcionisanje političkih aktera za koje smatraju da doprinose takvoj praksi.
U uvodnom dijelu dokumenta Domovinski pokret pozitivno se osvrće na Herceg-Bosnu, ratnu političku tvorevinu bosanskih Hrvata, navodeći njenu ulogu u očuvanju položaja Hrvata u BiH i stvaranju uslova za Dejtonski mirovni sporazum. Herceg-Bosna je ukinuta Vašingtonskim i Dejtonskim sporazumom, dok su politički i vojni lideri nekadašnje Herceg-Bosne pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osuđeni za ratne zločine i udruženi zločinački poduhvat., u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, ide u smjeru uspostave posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH.
U Domovinskom pokretu tvrde da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti da "drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda".
U ranijim istupima iz te stranke navodili su da, ako ne bude dogovora o uspostavljanje hrvatske izborne jedinice, treba razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Herceg-Bosna formalno je prestala postojati nakon potpisivanja Sporazuma u Washingtonu u martu 1994. godine, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob i uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna, prvobitno osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 18. novembra 1991. godine, bila je samoproglašena i međunarodno nepriznata političko-teritorijalna struktura uspostavljena tokom rata u BiH, od tadašnjeg političkog i vojnog vrha bosanskohercegovačkih Hrvata. iz 1994. godine.
U saopćenju nakon sastanka Domovinski pokret naveo je da je s HDZ-om Hrvatske razgovarao o usuglašavanju teksta rezolucije, ističući da je cilj prijedloga, između ostalog, "prvi korak uspostave zasebne izborne jedinice u Federaciji BiH".
Navode da će se nastaviti razgovori između DP-a i HDZ-a radi usuglašavanja konačnih stajališta.
"Cilj je pred koalicijske partnere, političke čimbenike te hrvatsku, bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost izaći s prijedlogom koji će biti provediv, utemeljen na međunarodnim sporazumima i u najboljem interesu hrvatskog naroda u BiH", saopćeno je iz DP-a.
Produbljivanje podjela
I prije nego što je finalizirana, rezolucija, osim oštrih reakcija u Sarajevu, izaziva i trzavice unutar vladajuće koalicije u Hrvatskoj u kojoj je glavna snaga HDZ, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Sve se dešava u momentu kada je Evropski parlament usvojio rezoluciju o BiH, kojom insistira na očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, uz odbacivanje politika koje produbljuju etničke podjele.
Evropski parlament usvojio je 17. juna godišnju rezoluciju o BiH u kojoj je naglasio značaj očuvanja ustavnog poretka i teritorijalnog integriteta BiH.
To je u suprotnosti sa stavom Domovinskog pokreta koji potencira jačanje etničkog principa unutar već složenog dejtonskog sistema BiH.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je 17. juna da se čeka zvaničan stav institucija, ističući da je taj prijedlog grubo zadiranje u nadležnosti i suverenitet BiH.
"Nadam se da vlasti u Hrvatskoj neće pod pritiskom radikala i populista koji nemaju rješenja za probleme u Hrvatskoj, nego se bave ovim temama. Ako budu, adekvatno ćemo na to odgovoriti", kazao je.
Neteritorijalne izborne jedinice
Iz Domovinskog pokreta pak negiraju da njihov prijedlog vodi u nove podjele u BiH.
Predlažu uvođenje posebne, neteritorijalne izborne jedinice za Hrvate u Federaciji BiH, ali bez promjene teritorijalne organizacije ili crtanja novih granica.
Umjesto teritorijalne podjele, birači bi bili raspoređeni u hrvatsku i bošnjačku izbornu bazu, a glasovi bi se računali odvojeno kako bi svaki narod birao vlastitog člana Predsjedništva, stoji u elaboratu te stranke "Ustavnopravna podloga rješenja hrvatskog pitanja i uspostave hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH".
Elaborat predviđa i uvođenje neteritorijalnih podregistara unutar jedinstvenog biračkog popisa, pri čemu bi svaki birač u Federaciji BiH imao mogućnost da se opredijeli za hrvatski ili bošnjački podregistar.
Albin Muslić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, kazao je za RSE da je riječ o "potpuno neprihvatljivom uplitanju u unutrašnja pitanja BiH".
"Neprihvatljivo je da se politička stranka iz jedne države upliće u unutrašnja pitanja druge države", kazao je Muslić, ocjenjujući da se radi o inicijativama koje "vode dodatnim podjelama".
Predstavnici HDZ-a BiH i dio političkih aktera iz Hrvatske godinama insistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH pozivajući se na princip takozvanog legitimnog predstavljanja, prema kome hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne bi trebalo biti moguće izabrati bez dominantne podrške birača hrvatske nacionalnosti.
Taj zahtjev povezuju s izborom Željka Komšića, za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, za kojeg tvrde da je biran pretežno glasovima iz sredina s bošnjačkom većinom.
Jedan od ranijih prijedloga HDZ-a BiH predviđao je posebna izborna područja u Federaciji BiH i model koji bi osigurao da kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva mora imati podršku u kantonima s većinskim ili značajnim hrvatskim stanovništvom.
'Beznačajna inicijativa'
Politički analitičar iz Hrvatske Žarko Puhovski ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da inicijativa Domovinskog pokreta neće imati bitnih posljedica ni u Hrvatskoj ni u BiH.
"Ona je pokušaj Domovinskog pokreta da naglasi svoju ulogu na desnici - desno od HDZ-a. Taj tekst u ovoj ili onoj verziji ostaje tekst manjinskog partnera i predstavlja pokušaj da se propagandnom i poluskandaloznom izjavom dobije veći prostor u javnosti. No, nema ni govora o podršci koalicijskih partnera", kazao je Puhovski.
Smatra da pravi problem ne treba tražiti u prijedlogu Domovinskog pokreta koja, kako tvrdi, neće postati dio zvanične politike Hrvatske, nego u tome što u BiH "desetljećima izostaju bitne političke odluke".
"Ostaje problem ozbiljne nepravde prema Hrvatima. Problem je što se mnogi u BiH zgražavaju što se netko izvana miješa u poslove BiH, a ne vide da je pravi problem što se BiH sama ne miješa u svoje poslove, jer se ne donose političke odluke", smatra Puhovski.
Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.
Posljednji razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH, početkom 2022. u Neumu, koji su održani uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije, okončani su bez rezultata.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Puhovski kaže da u ovom trenutku ne vidi mogućnost za kompromis.
"Predstavnici sve tri konstitutivna naroda pokazali su se blaženo nesposobnim donositi bitne odluke što ne bi bio problem da te iste ljude ponovno biraju i onda će se svi čuditi što se izvana intervenira za BiH", istaknuo je.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predlagale su ranije da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata, a na takozvanom legitimnom predstavljanju inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata Dom naroda Parlamenta BiH.
Državni parlamentarac Muslić upozorava da vlasti u BiH imaju obavezu da provedu nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava u kojima je navedeno da BiH treba ukloniti ustavnu diskriminaciju.
"Potpuno je neprihvatljivo uvođenje nekih superkantona ili super izbornih jedinica na način da se diskriminacija utvrđena konačnim presudama rješava uvođenjem novih oblika diskriminacije”, kazao je.
Ustavnim položajem i izbornim zakonodavstvom, kako kaže, nezadovoljni su svi narodi i građani BiH.
"Zbog postojećeg ustavnog sistema i izbornog zakona postoji nezadovoljstvo i među Bošnjacima na teritoriji RS jer se ne mogu kandidirati. Ne možemo stvari posmatrati tako da je samo jedan narod u BiH ugrožen, a drugi nisu. Treba težiti zakonima i ustavu koji su otporni na svaki oblik diskriminacije", kazao je Muslić.
Pojašnjava da je za svaku ozbiljniju promjenu Ustava BiH potrebna entitetska većina, odnosno dvotrećinska podrška u Zastupničkom domu, što je veoma teško postići.
"Ako postoji želja za društveno-političkom stabilizacijom, potrebno je mijenjati Ustav i Izborni zakon tako da se ukloni svaki oblik diskriminacije, bez obzira na to da li je riječ o Hrvatima, Bošnjacima ili bilo kome drugom", kazao je.
Kakav je stav HDZ-a?
Ukoliko bude utvrđen konačan tekst rezolucije Domovinskog pokreta i on bude upućen Saboru Hrvatske, ne može dobiti "zeleno svjetlo" bez podrške koalicijskih partnera iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Obraćajući se novinarima, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman (HDZ) nije odgovorio na pitanje hoće li je podržati.
"Podržavamo svaki napor koji ide prema jednakopravnosti Hrvata. Važno nam je da su inicijative koje dolaze od Hrvata u BiH autentične, mi podržavamo njihove stavove", kazao je.
Istaknuo je da Hrvatska od 2018. ima Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini za koju je kazao da je kvalitetna platformom koja sadrži temeljna načela hrvatske politike prema BiH.
Ponovio je stajalište da Hrvati u BiH ne ostvaruju u punoj mjeri prava zajamčena Daytonskim sporazumom te da je "nužno promijeniti izborni zakon kako bi se uklonile diskriminacije u izbornom postupku".
Ni predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, 8. juna tokom posjete Sarajevu, nije se izričito ogradio od inicijative svojih koalicijskih partnera, ali je tada rekao da se radi o ideji koja predstavlja "napor za političkom vidljivošću".
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, odnosno Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH te Srbin iz Republike Srpske.
Takvo rješenje u praksi onemogućava građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, poput Jevreja, Roma i ostalih, da budu kandidati za Predsjedništvo BiH. Slična ograničenja postoje i u Domu naroda Parlamenta BiH, u kome u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Evropski sud za ljudska prava donio je više presuda protiv BiH, utvrđujući diskriminaciju u političkom sistemu. Za provedbu tih presuda potrebna je ustavna i zakonska reforma u Parlamentu BiH, što podrazumijeva dvotrećinsku većinu, do čega do danas nije došlo.