Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik u petak, 22. jula, nakon sjednice Predsjedništva još jednom je pred medijima iskoristio priliku da negira genocid u Srebrenici, a govorio je i o nametanjima zakonskih rješenja visokog predstavnika u BiH.
''Bio je zločin i nikakva politička kvalifikacija genocida ne može se upotrijebiti za ono što se tamo desilo'', rekao je komentirajući godišnjicu donošenja Zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, koji je u julu 2021. godine nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
''Nametanje na ovaj način ne doprinosi pomirenju i napravilo je apsolutni raskol među nama. Inzkovom odlukom pomirenje u BiH je izgubljeno'', smatra Dodik.
Dodao je da neće provoditi odluke visokog predstavnika bez obzira na to gdje bile objavljene, a pogotovo ono što ima veze s Republikom Srpskom.
Dodik se osvrnuo i na potencijalne izmjene Izbornog zakona, koje bi, kako tvrde predstavnici pojedninih političkih partija i mediji, trebao nametnuti aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt.
''To samo govori o nesposobnosti Bosne i Hercegovine da napravi unutrašnji dogovor da bi opstala. Deset i više godina se razgovara o Izbornom zakonu, i sve je to propalo. Ozbiljni napor koji smo gledali prethodnih mjeseci nisu dali nikakav rezultat, i sad se neko ko nema mandat upliće u to'', rekao je Dodik.
Ponovio je stav da visoki predstavnik Christian Schmidt nema pravnog osnova da donosi bilo šta u BiH, ''jer nije legitiman i sve što donese može biti špekulativno''.
Bh. mediji su, pozivajući se na izvore iz pojedinih ambasada u BiH, proteklih dana objavili informaciju da bi do 1. augusta visoki predstavnik Christian Schmidt trebao nametnuti mjere za ponovno funkcioniranje entiteta Federacije BiH, a koje podrazumijevaju i izmjene Izbornog zakona BiH u odnosu na funkcioniranje domova, izbor rukovodstva Federacije BiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i druge izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.
Iz OHR-a se još uvijek nisu izjasnli o mogućim novim mjerama koje bi Schmidt mogao donijeti, a na osnovu Bonskih ovlasti koje koje predviđaju da Ured visokog predstavnika može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge funkcionere.
Dio političara iz entiteta Republika Srpska ne prihvata Schmidta kao visokog predstavnika međunarodne zajednice i tvrdi da nije legitimno imenovan jer su se tome u Vijeću sigurnosti UN-a protivile Kina i Rusija.
Rezolucija ove dvije zemlje je odbijena i Schmidt je imenovan kao visoki predstavnik.
