Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podnio je u petak, 30. juna, krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv sebe, članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i predsjednika Vlade RS-a Radovana Viškovića.
Prijavu je, kako je napisao na Twitteru, podnio i protiv predsjednika Narodne skupštine tog entiteta Nenada Stevandića i 56 zastupnika skupštine jer su podržali donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj.
"Pošto još niko iz Federacije BiH to nije uradio, odlučio sam da danas podnesem prijavu Tužilaštvu BiH. Mržnja i histerija iz Federacije BiH koja je usmjerena protiv Republike Srpske postaje nepodnošljiva. Pošto planiramo da donesemo i zakon kojim se odluke Tužilaštva i Suda BiH neće primjenjivati u Republici Srpskoj, ovom prijavom nećemo biti izuzeti od procesuiranja pred Tužilaštvom BiH", saopćio je Dodik.
Iz Tužilaštva BiH kazali su za Radio Slobodna Evropa da nemaju više informacija s obzirom na to da je Dodik objavio da je tek podnio prijavu.
"Nismo zaprimili navedenu prijavu. Kada stigne, bit će putem CMS sistema dodijeljena u rad tužiocu, koji će donijeti odluku", naveli su iz Tužilaštva BiH
Narodna skupština RS-a usvojila je 27. juna prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj.
Zakon bi mogao stupiti na snagu do kraja avgusta, nakon što prođe proceduru u drugom domu, Vijeću naroda RS-a i nakon što ga potpiše predsjednik RS-a.
Predstavnici iz Federacije BiH i međunarodne zajednice su ocijenili da je riječ o "udaru na Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH" i pozvali OHR i Tužilaštvo BiH da reagiraju, s izuzetkom Rusije koja je podržala taj zakon.
Ako prijedlog zakona ne ponište Ustavni sud RS-a ili visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH, zakon bi mogao stupiti na snagu do kraja avgusta.
Nakon stupanja na snagu o neustavnosti zakona može odlučivati Ustavni sud BiH.
Vlasti RS-a na čelu s Dodikom najavili su i donošenje entitetskih zakona kojima bi se zabranilo djelovanje državnog Suda i Tužilaštva BiH u tom entitetu.
Ovo nije prvi put da Dodik prijavljuje samog sebe državnom tužilaštvu. Prije osam godina također je podnio krivičnu prijavu protiv sebe nakon optužbi opozicije za organizirani kriminal.
Prilika u situaciji koja se sve više komplikuje?
Advokat Vlado Adamović ocijenio je za RSE da je podnošenje krivične prijave, zbog donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, prilika da se "konačno utvrdi da li je to što Dodik radi krivično djelo ili ne".
"U svakom slučaju, to će pomoći da Tužilaštvo BiH konačno preispita te radnje sa aspekta Krivičnog zakona BiH. Iako to izgleda pomalo čudno, inicirat će Tužilaštvo da da svoj sud o tome. U biti, svejedno je ko je podnio prijavu, da li sam Dodik ili neko drugi, ali to obavezuje Tužilaštvo da donese odluku", ističe Ademović.
Manje su, kako kaže, bitne ocjene, koje dolaze iz pojedinih krugova u BiH, da Dodik na ovaj način ismijava bh. pravosuđe.
"Dao je Tužilaštvu BiH šlagvort i rekao: 'Ja sam se prijavio, pa odlučite šta ćete'. Valjda je toliko siguran da čini nešto što nije krivično djelo, pa zbog toga to i radi i hoće odluku Tužilaštva", ističe Adamović
Komentirajući dosadašnje prijave protiv Dodika, te "odgovore iz Tužilaštva BiH da je istraga u toku", Adamović je ocijenio da Tužilaštvo ne prati društveno-političke prilike na odgovarajući način, dok se situacija sve više komplikuje.
"Živimo u zarobljenoj državi"
"Ovaj potez je uradio da bi potvrdio u kojoj mjeri mi živimo u jednoj zarobljenoj državi", rekao je za RSE Asim Mujkić, filozof i sociolog te profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
"Dakle, jesno je da su male skoro nikakve šanse da na osnovu te prijave djeluje pravosuđe u našoj zemlji. Imamo paraliziranu i sudsku vlast, a pod njegovom kontrolom je i izvršna i zakonodavna vlast. Dakle taj čovjek želi pokazati u kojoj mjeri on raspolaže i upravlja svim političkim procesima u BiH, što jeste slučaj u posljednjih desetak godina", ocijenio je Mujkić.
On dodaje da je Dodik zapravo na ovaj način poslao poruku "ne možete mi ništa".
"Upravo to je poruka i što je najgore ne možemo ništa i upravu je i zato to i radi. To je primitivno a istovremeno i simptom koji se mora liječiti. Mislim da u provom redu mislim na predstavnike međunarodne zajednice koji su zakazali u ovom svemu i vrlo dobro se zna da BiH ne može još u svemu biti suverena punom kapacitetu", rekao je Mujkić.
Dekan Fakulteta političkih nauka Sead Turčalo je rekao da je Dodikova poruka da "on ima apsolutnu političku hegemoniju nad pravosudnim sistemom".
"Svjestan je da je tužilaštvo ključ u njegovom procesuiranju i da glavni tužilac i tužilaštvo nisu neovisni od Dodika i njegove političke koalicije", kaže Turčalo.
On smatra da je ovo jedna vrsta poruke i njegovim političkim partnerima u Federaciji BiH da je zapravo on taj koji određuje pravila igre.
"Pokazuje im da oni nemaju neke elementarne hrabrosti kada se radi zapravo o korištenju institucija države u suprotstavljanju njegovom rušilačkom pohodu odnosno njegovom puzajućem državnom udaru", zaključuje Turčalo.
Ranije Dodikove prijave
Dodikov sin Igor Dodik je u februaru 2017. godine podnio krivičnu prijavu protiv sebe da je "kao saučesnik i saradnik Milorada Dodika učestvovao u organizaciji i provođenju referenduma o Danu Republike Srpske", koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Protiv Dodika je podneseno više krivičnih prijava po raznim osnovama, a jedna od njih odnosi se na kupovinu vile na beogradskom Dedinju, a on sam pozivao je Tužilaštvo da podigne optužnicu. Prijave su podnosila udruženja žrtava, lideri opozicijskih partija, privatna lica.
Od jula 2021. godine, kad je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i kriminalizirao negiranje genocida i ratnih zločina, protiv Dodika je podneseno više krivičnih prijava za to krivično djelo.
Pored ostalih, krivičnu prijavu za negiranje genocida je protiv sebe podnio i Dodik.
Predsjednik RS-a je podnosio krivične prijave protiv sebe i pred tužilaštvima u Republici Srpskoj po raznim osnovama.
Krivične prijave Tužilaštvu BiH protiv Dodika i dužnosnika RS-a podnesene su i zbog neustavnog pokušaja "vraćanja nadležnosti" s države na entitet RS.
Nijedna optužnica protiv Dodika nije podignuta i potvrđena.
