Sporne odluke Republike Srpske kroz godine

Visoki predstavnik Valentin Inzko ukinuo zaključke NSRS-a

Bivši visoki predstavnik u BiH ukinuo je 2009. zaključke NSRS-a u vezi s prijenosom nadležnosti.

Narodna skupština RS-a 14. maja 2009., usvojila je informaciju i zaključke da je u 68 slučajeva došlo do prijenosa ili preuzimanja nadležnosti s institucija entiteta na institucije BiH. Narodna skupština tada je konstatirala da je samo u tri slučaja dala suglasnost.

Skupština je usvojila zaključak da je prijenos nadležnosti učinjen nametnutim odlukama. Ocijenila je potpuno neprihvatljivim dalji prijenos nadležnosti na prisilan i nedemokratski način. Zatražila je da se za neustavno prenesene nadležnosti, pokrenu postupci izmjena i dopuna ranije donesenih zakona.

U zaključcima se govori o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH. Ovo tijelo je formirano 2004. na osnovu Zakona koji je usvojio Parlament BiH.

Godine 2009. NSRS je ustvrdila da prilikom formiranja VSTV-a nisu sačuvani utjecaji entiteta. Tada je usvojen i zaključak kojim se od visokog predstavnika traži da se odrekne korištenja bonskih ovlaštenja.

Zatraženo se i da se stave van snage odluke visokog predstavnika o smjenama većeg broja osoba. Sve ove zaključke Valentin Inzko proglasio je nevažećim.

Odustajanje od referenduma o autoritetu državnog pravosudnog sistema

Dodik je nakon sastanka s visokom predstavnicom EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, u maju 2011. godine, odustao od referenduma.

Planirano je da se na prvom referendumu u RS-u građani izjasne o ovom pitanju: Podržavate li zakone koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, posebno zakone o bosanskom državnom sudu i tužiteljstvu?

Visoki predstavnik Valentin Inzko dao je Miloradu Dodiku sedam dana da povuče odluku ili će u suprotnom iskoristiti bonske ovlasti, poništiti odluku i nametnuti sankcije zvaničnicima RS-a. Iz RS-a je tada zaprijećeno da će blokirati rad državnih institucija.

Dodik poražen, ostaje problem blokade države

Ustavni sud proglasio neustavnom Odluku RS-a o referendumu o Danu republike

Po zahtjevu Bakira Izetbegovića i drugih zastupnika u državnom i federalnom parlamentu, Ustavni Sud je donio presudu kojom se utvrđeno da Odluka o raspisivanju republičkog referenduma od 15. jula 2016. godine nije u suglasnosti s Ustavom BiH. U odluci Suda navedeno je i da se poništavaju rezultati referenduma održanog 25. septembra 2016. godine.

Na neustavnom referendumu u septembru 2016, više od 99 posto izašlih glasača, , na pitanje - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?" odgovorilo je sa "Da".

Incko: Nema potrebe da poništavam nelegalan referendum

Narodna skupština RS-a suspendirala svoju Odluku o referendum o Sudu i Tužiteljstvu BiH.

Skupština RS-a usvojila je Odluku o stavljanju van snage Odluke o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH zbog nepostojanja općeg političkog konsenzusa za njegovo sprovođenje

Dvije godine ranije, tokom 2015., Skupština je usvojila Odluku da će referendum biti proveden u roku od 50 dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske. Odluka je podrazumijevala da građani odgovore na pitanje o tome da li bi Sud BiH trebao imati nadležnost nad građanima u entitetu RS. Konkretno pitanje je ovako planirano: „Podržavate li neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnuti zakon o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i provedbu njihovih odluka na teritoriji Republike Srpske?"

U reakcijama na najave referenduma reagirali su i visoki predstavnik u BiH, Vijeće za provedbu mira (PIC), ambasade EU i Sjedinjenih Američkih Država u sličnim reakcijama naveli da najavljeni referendum može predstavljati temeljno kršenje mirovnog sporazuma iz 2015.

Ni Dodik nije za referendum

Ustavni sud BiH ponovno proglasio neustavnim Dan RS-a

Ustavni sud BiH ponovno proglasio neustavnim Dan RS-a

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Dana RS-a podnijelo je u januaru 2018. godine devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS.u

Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a

Sedam delegata Vijeća naroda RS-a zatražilo je ocjenu ustavnosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a. Ustavni sud je odlučio da se poljoprivredno zemljište entiteta smatra imovinom BiH, suprotno od odluke Skupštine RS-a, krajem 2019. godine.

Pitanje zemljišta ne zadire u pitanje teritorija u BiH Pitanje zemljišta ne zadire u pitanje teritorija u BiH

Skupština usvojila Informaciju u vezi s "antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH"

Skupština usvojila Informaciju u vezi s "antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH" Ova informacija usvojena je nakon odluke Ustavnog suda o zemljištu. Zastupnici nisu proveli usvojenu informaciju niti zaključke obustavi rada predstavnika RS-a u organima BiH.

Bojkot državnih institucija predstavnika RS-a počeo je u ljeto 2021., nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih zločina koji su dokazani na međunarodnom ili Sudu BiH.

Skupština usvojila Zaključke u vezi s visokim predstavnikom

U usvojenim zaključcima zadužuje se Vlada RS-a da formira međunarodni pravni tim s ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika. Ova entitetska institucija je ustvrdila da su kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat. Konstatovano je da prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.

Prema Ustavu BiH, o ukidanju institucije OHR-a u BiH odlučuje isključivo Upravni odbor Vijeća za provedbu mira.

Ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Dejtonskog sporazuma, ali i rezolucije Vijeća sigurnosti, odnosno međunarodnog prava i ne podliježu preispitivanju bosanskohercegovačkih vlasti, uključujući NRSR.

Vijeće sigurnosti UN-a je početkom novembra produžilo mandat misiji EUFOR-a, pa zaključak koji se odnosi na prestanak potreba za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, nije zaživio.

Infografika: Sve o misiji EUFOR-a

Skupština usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida

Iz Ureda visokog predstavnika više puta je ponovljeno da Krivični zakon BiH, kao i izmjene koje se odnose na zabranu negiranja genocida, ali i drugih zločina koji su dokazani na međunarodnom ili Sudu BiH, vrijedi na teritoriji cijele BiH.

Tužiteljstvu BiH je nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna podneseno više prijava.

Skupština usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje agencije za lijekove RS-a

Ovaj zakon je predmet istrage državnog tužiteljstva.

Ustavom je definirano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo. Usvajanje entitetskog zakona o lijekovima osudile su i Sjedinjene Američke Države (SAD) te Europska unija (EU).

Šest pravno nemogućih Dodikovih planova