Lideri vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini nisu postigli dogovor o tri ključna zakona potrebna za otvaranje pregovora o članstvu s Europskom unijom, ali su se dogovorili da će nastaviti razgovore na nivou komisija.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je nakon sastanka 27. februara u Mostaru da će radne grupe koje čine predstavnici stranaka, nastaviti raditi na prijedlozima izmjena državnih Zakona o sukobu interesa, Zakona o Sudovima i Izbornog zakona BiH.
"Rok je ovaj tjedan, a mi moramo završiti ovo najdalje u ponedjeljak ili utorak kad bi trebala biti sjednica Vijeća ministara BiH", kazao je Čović i dodao kako je "jasno poručeno iz EU-a što trebamo završiti", ali da su "različita tumačenja kako to treba uraditi".
"Do sad smo uvijek imali bolje vijesti, ali danas nemamo. Najbliži smo završavanju priče o zakonu o sukobu interesa. Izborni zakon, zakon o sudovima, tu su stvari zakovane", kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić nakon sastanka.
Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i entiteta Republika Srpska, kazao je da od EU traže datum za pregovore "jer bez datuma to ne znači ništa i mi smo prevareni".
Kazao je da je BiH "riješila problem Frontexa", odnosno počela pregovore s graničnom službom EU, kao i usvojila izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
"Vjerujemo da možemo u narednih 7-10 dana riješiti još neke stvari. Moglo bi nešto biti oko zakona o sukobu interesa. Eventualno i zakon o državnoj upravi na nivou BiH. Ranije smo se dogovorili da ćemo nakon toga u aprilu raditi na zakonu o Ustavnom sudu BiH", kazao je Dodik.
Što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH, Dodik je kazao da "ostaje da RS direktno bira jednog člana Predsjedništva BiH" te kazao da podržavaju "rješenje da se hrvatskog člana bira tako što je kandidat proći trijažu kroz tri-dva-jedan kanton". Kazao je da je državni budžet "usuglašen".
"Ako ovaj nelegalni slučajno krene da nameće bilo šta što se odnosi na Republiku Srpsku, istupamo iz svakog procesa. Ako hoće da sruši evropski put, neka pokuša nešto da nametne", kazao je Dodik govoreći o mogućnosti da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kojeg politički predstavnici iz RS-a ne smatraju za visokog predstavnika.
Schmidt je prije dva i po mjeseca izjavio je da će on, koristeći Bonska ovlasti za mijenjanje zakonodavstva i smjenu dužnosnika, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču izbornog integriteta u BiH, ako ih domaći zakonodavci ne izglasaju.
On je istaknuo da se radi na uvođenju elektronskog prebrojavanja glasova, uvođenju identifikacije birača putem otiska prsta ili drugim sredstvima, te je naglasio da se mora "restrukturirati lanac nadzora nad izbornim procesom".
Sastanku u Mostaru su prisustvovali i predsjednici Naroda i Pravde Elmedin Konaković, Naše stranke Edin Forto te Ujedinjena Srpska Nenad Stevandić.
Uvjeti za otvaranje pregovora s EU
Do kraja februara, tri sedmice prije sjednice Europskog vijeća, državama članicama trebao bi biti dostavljen izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine.
Taj izvještaj će krajem marta razmatrati šefovi država i vlada EU kako bi donijeli eventualnu odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Od uvjeta koje je postavila EU krajem prošle godine za otvaranje pregovora, vladajuća koalicija u BiH je dogovorila otvaranje pregovora s Frontexom, graničnom službom Europske unije
Usvojene su i izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Brisel traži i izmjene Zakona o sudovima BiH i Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Zakonom o sudovima trebalo bi se osnovati posebno Žalbeno odjeljenje, pri čemu je SNSD tražio da ono bude u Banjoj Luci. Stranke "Trojke" žele da ono bude u Istočnom Sarajevu.
Što se tiče državnog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, SNSD traži da se on primjenjuje nivou institucija države Bosne i Hercegovine, ali ne i na nivou entiteta gdje postoje posebni zakoni.
HDZ BiH insistira da se "u paketu" usvoje i izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu koji se tiče izbora članova Predsjedništva BiH kako bi se osiguralo, kako navode, "legitimno predstavljanje".
Izmjene Izbornog zakona BiH, sa ciljem da spriječe krađu glasova i omoguće svim građanima da biraju i budu birani na sve političke pozicije u zemlji, su među 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti.
HDZ BiH traži da za hrvatskog člana Predsjedništva - koji se kao i bošnjački član bira na cijelom području entiteta Federacija BiH dok se treći član bira na području Republike Srpske - bude izabran onaj koji pobijedi u najmanje tri od pet kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom.
HDZ-a tvrdi da su Željka Komšića, lidera Demokratske fronte, izabrali brojniji Bošnjaci, ali i da trenutno nema većine za izmjene Ustava BiH kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava.
SNSD traži donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH koje podrazumijevaju da se tri strana suca zamijene domaćim sucima. Trenutno se dva suca biraju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, četiri u Federaciji, a tri bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Nedostaju dva suca uz RS-a i jedan iz Federacije zbog čega Ustavni sud BiH radi na granici kvoruma.
BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za punopravno članstvo u EU.
Lideri država i vlada Evropske unije odlučili su 14. decembra prošle godine da otvore pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, a s Bosnom i Hercegovinom tek kada se ispune kriteriji.
