Kancelarija visokog predstavnika još nema odgovora za moguće sazivanje Skupštine Republike Srpske, koju je najavio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, u ponedjeljak, a na kojoj bi se raspravljalo o odbacivanju bonskih ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, kao nezakonitih.
"Bonska ovlaštenja" visokog predstavnika se odnose na odluke Vijeća za provedbu mira u BiH, donesena sa sastanku u Bonu, u decembru 1997. godine.
Vijeće za provedbu mira je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
Ovo nije prvi put da Dodik u izjavama osporava bonska ovlaštenja.
Nije prvi put
U intervju kojeg je prije tri godine dao za Radio Slobodna Evropa (RSE), uoči održavanja referenduma u Republici Srpskoj, Milorad Dodik je kazao kako su bonska ovlaštenja primjenjivana protuzakonito, te da ne bi prihvatio eventualnu odluku visokog predstavnika da mu zabrani politički rad.
U izjavi koju je u ponedjeljak dao u Srpcu, Dodik je kazao kako posebna sjednica Skupštine Republike Srpske "ima ambiciju da pruži odgovore na određene izazove, ne samo na priču koja se zove deklaracija SDA, nego i na mnoge druge, prije svega na ponašanje visokih predstavnika i bezakonje i međunarodni kriminal koji su činili i koji su išli za tim da su RS mimo Dejtonskog sporazuma nametnuli bonska ovlaštenja i koristili ih da bi promijenili politički sistem".
"Neki će reći, zašto baš sada, baš zato da se ne bi shvatilo da smo mi prihvatili kršenje propisa Dejtonskog sporazuma. Biće zapisano u istoriji i svuda da su oni prevarom pokušali da modeliraju politički sistem i to su činili sve do trenutka dok Republika Srpska nije snažno odbacila takav pristup i model visokih predstavnika", rekao je Dodik.
Stranka demokratske akcije (SDA) je u septembru usvojila Programske deklaracije, prema kojoj, bi Bosna i Hercegovina bila definisana kao regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, sa tri nivoa vlasti - državnim, regionalnim i lokalnim, i u kojoj bi bio jedan predsjednik.
'Rasprava bez pravne valjanosti'
Ustavno gledano, kaže za RSE profesor ustavnog prava Nurko Pobrić, Skupština Republike Srpske može raspravljati o bonskim ovlaštenjima visokog predstavnika, ali nijedan zaključak, ukoliko bude donesen, neće imati pravnu valjanost.
"Skupština RS-a nema nikakva ovlaštenja, kao ni bilo koja druga skupština u Bosni i Hercegovini da odlučuje o tome da li će bonska ili dejtonska ovlaštenja visokog predstavnika i dalje postojati, da li će se ona modificirati, u kom obliku itd. To je isključiva nadležnost Vijeća za implementaciju mira koje daje određene političke i druge instrukcije visokom predstavniku da odluči da li će ta ovlaštenja i dalje postojati, u kom obimu, kada i kako", ističe profesor Pobrić.
Predstavnici opozicionih stranaka u Republici Srpskoj, također, kažu da Skupština tog bh. entiteta ne može rješavati pitanja koja se odnose na bonska ovlaštenja.
Davor Šešić, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) navodi da se u ovom slučaju radi o prikupljanju političkih poena, odnosno, politizaciji situacije u Bosni i Hercegovini.
"Svako sazivanje sličnih sjednica Skupštine Republike Srpske po pitanju problema na nivou Bosne i Hercegovine samo produbljuje krizu i sazivaju se radi skupljanja političkih poena", ističe Šešić, a na naše pitanje da li će SDS učestvovati u radu posebne sjednice, odgovara:
"Mi ćemo prvo sačekati da vidimo da li će sjednica biti sazvana, s obzirom da je u proteklih mjesec ili dva dana najavljeno nekoliko posebnih sjednica, a još nijedna nije održana, tako da ćemo sačekati da vidimo da li će biti sazvana, a onda ćemo donijeti stav o tome."
I Senad Bratić, poslanik Koalicije ‘Zajedno za BiH’ za RSE ističe kako Skupština Republike Srpske nije institucija koja treba raspravljati o bonskim ovlaštenjima visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
"Skupština može zauzeti stav, ali je činjenica da imaju ustavom predviđene procedure kako se neke stvari mogu rješavati na nivou države Bosne i Hercegovine", navodi Bratić.
Daleko od ozbiljnih pitanja
Predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske (RS), Branko Todorović ocjenjuje kako je najava sazivanje sjednice na kojoj bi se raspravljalo o bonskim ovlaštenjima "skretanje pažnje javnosti sa stvarnih problema u Republici Srpskoj".
Prema njegovim riječima, suštinsko pitanje, ne samo ovim konkretnim povodom, već i svim drugim u proteklih nekoliko godina, je zbog čega međunarodna zajednica ohrabruje domaće političke lidere da se ne bave ničim ozbiljnim i ni jednim suštinskim pitanjem.
"Dozvoljavaju im jednu vrstu političke improvizacije i nerad iza kojeg se krije korupcija u milijardama. Prema tome, ovakvih pozorišnih, institucionalnih predstava za građane Bosne i Hercegovine imate napretek, na svim nivoima, a međunarodna zajednica nije učinila ništa, iako ima mandat", navodi Todorović.
Visoki predstavnici su u protekle 22 godine bonske ovlasti koristili 800 puta.
Inače, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko se trenutno nalazi u Njujorku, gdje će se 5. novembra obratiti Vijeću sigurnosti UN-a tokom redovnog podnošenja izvještaja o stanju u Bosni i Hercegovini.
Facebook Forum