Dostupni linkovi

U Doboju memorijalna ploča Jevrejima ubijenim u Drugom svjetskom ratu


Danijel Atijas, predsjednik Jevrejske opštine Doboj, pored spomen-obilježja sa imenima 89 stradalih Jevreja u Drugom svjetskom ratu
Danijel Atijas, predsjednik Jevrejske opštine Doboj, pored spomen-obilježja sa imenima 89 stradalih Jevreja u Drugom svjetskom ratu

Memorijalna ploča u spomen Jevrejima ubijenim tokom Drugog svjetskog rata, otkrivena je u četvrtak u Doboju, na sjeveru Bosne i Hercegovine, u povodu Dana sjećanja na holokaust.

Na spomen-ploči su imena 89 stradalih tokom 1941. i 1942. godine u ustaškim i nacističkim koncetracionim logorima u Hrvatskoj i Njemačkoj.

"Ova generacija Jevreja uradila je veliku stvar i na neki način otrgla od zaborava žrtve holokausta. Jevrejska opština Doboj ima 45 članova koji će na ovaj dan odavati počast ljudima čija su imena na ovoj ploči. To je ujedno i naša stalna postavka za sve zainteresovane", kazao je Danijel Atijas, predsjednik Jevrejske opštine Doboj za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U Jevrejskoj opštini Doboj nemaju potpune odgovore o tome na gdje su živjeli i čime su se bavili ljudi kojima je posvećena memorijalna ploča.

Atijas ističe da će to biti predmet budućih istraživanja.

"Ono što znamo je da je u vlasništvu porodice Maksa Griza bio prvi hotel u Doboju kod stadiona Fudbalskog kluba Željezničar. U tom dijelu je gospodin Icković držao restoran. Imamo Leopolda Renarta, trgovca, za kojeg znamo da se otrovao sa suprugom, prije samog hapšenja, kad su čuli da po njih idu ustaše", kazao je, ističući da se podaci nastoje prikupiti iz različitih izvora.

Nezavisna Država Hrvatska (NDH) formirana je 1941. godine, tokom Drugog svjetskog rata, na području dijela današnje Hrvatske, BiH i Srbije. U njoj je uspostavljen ustaški režim, predvođen Antom Pavelićem, a nestala je nakon vojnog poraza Njemačke u maju 1945. godine.

Dario Atijas, potpredsjednik Jevrejske opštine Doboj, ističe da je u vrijeme NDH stradalo 90 posto Jevreja iz Doboja.

"Imamo svjedoka Jožu Elazara, koji je bio zatvoren u Doboju. On je uspio da pobjegne i dalje nam sve opisuje u knjizi 'Mi smo preživjeli'. Imamo i našeg djeda Miku Atijasa, kojeg je na željezničkoj stanici u Doboju spasio Rajko Zakonović. Bio je dvije godine sakriven kod porodice Smailbegović u Rudanci. Imamo i porodicu Kovačević koji su spasili braću Pesah, najbogatije Jevreje koji su živjeli ovdje. Uspjeli su da pobjegnu i zato se njihova imena ne nalaze na ovoj ploči", kaže on.

U Jevrejskom kulturnom centru u Doboju trenutno je postavljena je izložba o stradanju Jevreja u Đakovu, u Hrvatskoj. U taj grad su deportovani žene, djeca i starci iz Doboja, čija se imena nalaze na spomen-ploči.

Jedno od najvećih stratišta u vrijeme NDH, bio je koncentracioni logor u Jasenovcu u Hrvatskoj. Formiran je kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija, prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije NDH.

U tom logoru su od augusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece.

XS
SM
MD
LG