Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Osumnjičeni militanti IDIL-a pred Sudom BiH


Pet bh. državljana je odmah po deportaciji imalo ročište o određenju pritvora na Sudu BiH. Oni su u BiH iz Sirije deportirani na osnovu INTERPOL-ovih potjernica.

Sud Bosne i Hercegovine je za, na osnovu međunarodnih potjernica, deportirane bh. državljane iz Sirije, nakon ročišta održanog odmah po deportaciji, odredio mjere pritvora.

U BiH su na temelju INTERPOL-ove crvene potjernice jučer, 19. decembra, iz Sirije deportirani: Milarem Berbić, Emir Ališić, Jasmin Keserović, Senad Kasupović i Hamza Labidi.

Nekoliko sati po prihvatu, Sud BiH održao je pet odvojenih ročišta i donio pojedinačna rješenja za određivanje pritvora, i to za sve – zbog opasnosti od bjekstva.

Jedan od deportiranih kojemu je određen pritvor je Senad Kasupović (1980) iz Velike Kladuše, grada na sjeverozapadu BiH. Osumnjičen je za krivično djelo organiziranje terorističke grupe u vezi s terorizmom. On je navodno bio pripadnik jedinice Bejt Komandosi na čelu koje je bio Bajro Ikanović iz BiH.

Šta su izjavili deportirani?

Na ročištu je izjavio da je u zatvoru pod kontrolom kurdskih snaga i međunarodne koalicije bio od februara 2019. kada je uhapšen, odnosno predao se, u posljednjem uporištu tzv. Islamske države, Baguzu. On je više puta ranjavan u Siriji.

Tužiteljstvo BiH je tokom ročišta navelo da je na osnovu praćenih telefonskih poziva zabilježeno da se Kasupović javljao ljudima u BiH i detaljno objašnjavao gdje se nalazi, koliko je puta ranjen i sl. Sud BiH saopćio je da mu je određen jednomjesečni pritvor.

Senad Kasupović pred Sudom BiH zbog sumnje da je bio pripadnik tzv. Islamske države.
Senad Kasupović pred Sudom BiH zbog sumnje da je bio pripadnik tzv. Islamske države.

Jasmin Keserović iz Zavidovića također je deportiran u BiH 19. decembra i određen mu je jednomjesečni pritvor. Keserović je kao 19-godišnjak otišao u Siriju gdje se navodno pridružio militantima tzv. Islamske države. Osumnjičen je za krivično djelo terorizma, a za njim je raspisana potjernica 14. oktobra 2015. godine.

Keserović se pojavljivao u propagandnim videima tzv. Islamske države u kojima je pozivao muslimane s Balkana da ubijaju kršćane, postavljaju nevjernicima eksplozive pod automobile i ubijaju ih snajperima. Branitelj Senad Dupovac tražio je umjesto pritvora mjere zabrane, tzv. kućni pritvor, objašnjavajući da bi Keserović živo u porodičnoj kući i redovno se javljao policiji.

Keserović je naveo da se osjeća dobro nakon izručenja iako je devet mjeseci boravio u "logoru kod Kurda". Kazao da su mu supruga i djeca u kampu Al-Hol u Siriji.

Jasmin Keserović se pojavljivao u propagandnim snimcima tzv. Islamske države.
Jasmin Keserović se pojavljivao u propagandnim snimcima tzv. Islamske države.

"Mislim da ovdje još uvijek važi jedna netačna percepcija da je sam odlazak u Siriju krivično djelo. Sam odlazak u Siriju ne predstavlja krivično djelo, jedino ako se tamo pridružio nekim oružanim formacijama i učestvovao u nekim tamo radnjama", kazao je Dupovac nakon ročišta.

Hamza Labidi (1998) je najmlađi od peterice deportiranih u BiH. Na ročištu je najprije odbio ustati na zahtjev sutkinje Tatjana Kosović navodeći da "s vjerske strane neće da ustane". Nakon nekoliko minuta nagovaranja branitelja Senada Bilića poslušao je i ročište je nastavljeno.

Za Labidijem, inače posinkom Emira Ališića koji je također deportiran, potjernica je raspisana 28. marta 2017. godine.

Hamza Labidi osumnjičen za sudjelovanje u stranoj terorističkoj organizaciji na ročištu na Sudu BiH 19. decembra 2019.
Hamza Labidi osumnjičen za sudjelovanje u stranoj terorističkoj organizaciji na ročištu na Sudu BiH 19. decembra 2019.

Emir Ališić je, prema podacima sigurnosnih agencija, 13. decembra 2013. godine otputovao u Siriju. Sud BiH donio je rješenje o raspisivanju potjernice i određivanju pritvora 30. augusta 2016. godine, zbog sumnje da je počinio krivično djelo organiziranja terorističke grupe.

Dokazi tužiteljstva

Tužiteljstvo je iznijelo 15 dokaza uz prijedlog za određivanje mjera pritvora, među kojima su i iskazi svjedoka koji je zajedno s Emirom Ališićem otišao u Siriju, te određene dokaze da se borio na strani terorističke organizacije tzv. Islamska država.

Odbrana se protivila mjerama pritvora, a nakon izjave tužitelja da je više od tri godine izbjegavao da se preda i dobrovoljno vrati u BiH, Ališić je izjavio:

"Ja sam davno mislio da dođem, ali nisam mogao. Nisam imao novca, nisam imao dokumente. Čekao sam da se potpiše taj neki sporazum i onda sam se predao. Ove godine 22. februara sam se predao."

Emir Ališić uhapšen u Baguzu, posljednjem uporištu tzv. Islamske države u februaru 2019.
Emir Ališić uhapšen u Baguzu, posljednjem uporištu tzv. Islamske države u februaru 2019.

Na crvenoj INTERPOL-ovoj potjernici bio je i Milarem Berbić iz Zenice. On je prema vlastitoj izjavi u Siriju otišao kako bi doveo kćerku koja je tamo otišla s mužem. Nakon što je, kako je kazao, prevaren, nije više bilo načina da se vrati. I Berbić se kao i Keserović pojavljivao na propagandnim snimcima tzv. Islamske države. Pozivao je muslimane da učine hidžru i dođu živjeti u "Islamsku državu".

Tokom ročišta Berbić je tvrdio da je u Siriji uglavnom obavljao poslove održavanja kuća u tzv. ketibi (četi u kojoj je boravio), te da nije posjedovao nikakvo oružje, osim "turskog pištolja".

Milarem Berbić izjavio da je u Siriju otišao kako bi odatle vratio kćerku i njenu djecu.
Milarem Berbić izjavio da je u Siriju otišao kako bi odatle vratio kćerku i njenu djecu.

"Ono što se mora dokazati jeste da je on učestvovao u bilo kakvim vojnim akcijama. Ono što ste čuli, što je odbrana i sam branjenik rekao, da je bio u Siriji, međutim, da je radio na nekim drugim stvarima i da nikada nije imao oružja", kazao je po okončanju ročišta Kenan Ademović, branilac Milarema Berbića.

Od sedam deportiranih muškaraca, za dvojicom – Muharem Dunić i Armen Dželko – nisu raspisane potjernice, te su oni po prihvatu na Sarajevskom aerodromu privedeni u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu.

"Za nekim od ovih osoba raspisana je međunarodna tjeralica po naredbi Suda BiH, a nakon transporta u Bosnu i Hercegovinu pokrenute su aktivnosti za određivanje mjere pritvora, a Tužiteljstvo nastavlja s njihovim kaznenim procesuiranjem u skladu sa zakonom. Osumnjičene osobe koje su transportirane u BiH pod istragom su zbog kaznenog djela organiziranje terorističke skupine, protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama i kaznenog djela terorizma", kazao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH.

Ukupno je deportirano 25 osoba, od čega šest žena, 12 djece i sedam muškaraca. Žene i djeca su po pregledu na Aerodromu prevezeni u prihvatni centar u Delijašu u blizini Sarajeva. U prvoj grupi deportiranih građana je i jedno siroče, djevojčica rođena 2015. godine. Svi su u Sarajevo došli uz podršku i saradnju međunarodnih partnera vojnim avionom SAD-a.

S obzirom na to da u je u Siriji ostao značajan broj bh. državljana, iz Ministarstva sigurnosti BiH navedeno je će u saradnji s međunarodnim partnerima nastaviti pratiti situaciju u kampovima u Siriji.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG