Dostupni linkovi

Vanredna vijest

(Ne)spremni za (ne)očekivani povratak bh. državljana iz Sirije


Alema Dolamić pokazuje fotografiju sestre Adele koja je, s troje djece, više od dvije godine u kampu Roj na sjeveru Sirije.

Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 29. novembra, omogućen je povratak 24 bosanskohercegovačka državljana iz Sirije.

Kako stoji u zvaničnom dokumentu Predsjedništva, jednoglasno je donesena odluka kojom se prepoznaje hitna potreba koordiniranog djelovanja kad je riječ o povratku jedne grupe bh. državljana iz Sirije. Tri člana Predsjedništva složna su da se ženama i djeci što prije omogući siguran povratak u BiH.

Nekoliko dana nakon što je objavljena odluka Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić kazao je da je BiH spremna za povratak prve grupe državljana BiH iz Sirije.

Zvizdić je potvrdio da je ova grupa, za koju je najavljeno da bi mogla u Sarajevo stići 7. decembra, dominantno sastavljena od žena i djece.

"Imamo predviđene objekte za smještaj žena i djece, a što se tiče muškaraca, oni će biti tretirani u skladu s važećim zakonom koji zabranjuje ili kažnjava odlazak na strana ratišta i učešće u stranim vojnim formacijama", kazao je Zvizdić.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH za RSE je potvrđeno da se ubrzano radi na tome da se deportacija čim prije desi, ali da se zbog oznake tajnosti ne bi trebalo govoriti o detaljima samog procesa. Dosad nije poznat ni konačan broj osoba koje će biti vraćene.

Šta je nadležnost institucija

I članovi Predsjedništva su isti dan, 4. decembra tokom zvanične posjete Sloveniji, odgovarali na pitanja novinara u vezi s bh. državljanima u Siriji.

Tada su kazali da su donijeli odluku kako bi ubrzali rad na ovom složenom pitanju povratka državljana.

„Ove sedmice predviđen je povratak 24 državljanke i državljana Bosne i Hercegovine za koje su urađene provjere. Riječ je o ženama i djeci ljudi koji su bili ratnici na stranim ratištima u Siriji. Za njih su urađene provjere. U najvećoj mogućoj mjeri riječ je o povratku u porodice, spajanju s porodicama koje su ostale u Bosni i Hercegovini. Riječ je o ljudskoj potrebi da mi zbrinemo naše državljane. Uvjeravam vas da naše agencije u koordinaciji i suradnji s prijateljskim zemljama i agencijama vrlo detaljno prate ovaj proces. Riječ je o ženama i djeci, jer pojavljuju se i slučajevi gdje se vraćaju čak i djeca koja nemaju nijednog roditelja i koju treba zbrinuti. Te stvari se u Bosni i Hercegovini drže pod punom kontrolom“, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, kazao je da je zaključak donesen „kako bi naložili institucijama BiH da rade svoj posao“.

„Institucije BiH dužne su da rade ove stvari operativno. To nije bilo činjeno i zato je Predsjedništvo BiH, u suradnji s našim partnerima, donijelo taj zaključak. To pitanje je pod punom kontrolom. Naše agencije tu stvar prate“, naglasio je u Ljubljani Džaferović.

Ministar Mektić je, nakon različitih informacija o broju ljudi koji će biti vraćeni, pojasnio da je riječ o 24 osobe, dodavši da je u grupi i devet osoba s potjernica INTERPOL-a ili SIPA-e. O drugim detaljima nije govorio.

U slučaju da u grupi bh. državljana za koju se očekuje da bude isporučena u BiH 7. decembra, budu i muškarci, za koje postoje osnove sumnje da su sudjelovali u borbama, odnosno ako su za njima raspisane domaće ili međunarodne potjernice, oni će biti smješteni u pritvorske jedinice jer im je na osnovu potjernica određena mjera pritvora.

S druge strane, žene i djeca bit će smješteni u Delijašu kod Sarajeva, odnosno u dijelu Azilantskog centra u ovom mjestu.

Denis Zvizdić je govoreći o povratnicima kazao da je pred BiH ključan zadatak deradikalizacije i resocijalizacije ovih osoba.

Ministar sigurnosti Dragan Mektić, s druge strane, za odluku Predsjedništva kazao je da je neozbiljna.

„Mene je iznenadila ova odluka Predsjedništva. Mjesecima radimo i pripremamo operaciju prihvata, svih provjera i načina na koji ćemo postupati s tim osobama koje se vrate. Rekao sam da prihvatam tu obavezu da se naši državljani vrate zato što su naši državljani i jer ne možemo zabraniti našem državljaninu da uđe u državu, ali mi smo to radili da bude u kontrolisanoj proceduri. Moramo prethodno utvrditi da se radi o državljanima BiH i osobama koje mogu steći državljanstvo BiH", kazao je Mektić.

Bh. državljanke u dva kampa

Porodice osoba koje su u Siriji, a s kojima je RSE razgovarao, nemaju tačne podatke o tome ko će tačno biti vraćen u BiH. Osim žena s djecom, najavljen je i povratak troje siročadi koja će biti zbrinuta u porodicama uz suradnju s centrima za socijalni rad.

Državljanke BiH s djecom su uglavnom smještene u dva kampa u sjevernoj Siriji – u Roju i Al-Holu. Zasad nema zvaničnih podataka o tome u kojem kampu su žene koje će biti deportirane u BiH u narednim danima iako je poznato da su prethodnih dana urađene dodatne identifikacijske provjere u kampu Al-Hol, gdje je oko 50 Bosanki s djecom.

U drugom kampu Roj je oko 30 žena s djecom. Neke od njih su ovdje više od dvije godine i odavno su apelirale da ih BiH prihvati. U pismu tri žene koje su preko RSE uputile vlastima i javnosti u BiH one su naglasile da su svjesne svojih grešaka.

U posrednoj komunikaciji s jednom od njih RSE saznaje da do objavljivanja ovog teksta one nemaju nikakvih informacija o tome da će biti vraćene u BiH.

Uvjeti u ovim kampovima sve su teži zbog hladnoće i nedovoljne humanitarne pomoći. Međunarodna zajednica i humanitarne organizacije već duže vrijeme apeliraju na što hitnije rješavanje ovog problema i vraćanje osoba u matične zemlje.

Nedavno su organizacije civilnog društva za promociju i zaštitu prava djeteta, Save The Children, Hope and Homes for Children i World Vision, uputile poziv institucijama Bosne i Hercegovine da u što skorijem roku poduzmu odgovarajuće mjere pripreme za povratak i osiguraju uvjete za adekvatnu adaptaciju i reintegraciju u društvo djece stranih boraca iz BiH koja borave na području Sirije i Iraka.

Optužnice za militante

Početkom oktobra 2019. bila je zvanično najavljena deportacija devet bh. državljana, i to na osnovu INTERPOL-ovih i bh. potjernica, ali u dokumentu Predsjedništva nema informacija o povratku ove grupe.

Dosad je u BiH iz Sirije deportiran jedan bh. državljanin. Riječ je o Ibri Ćufuroviću protiv kojeg se trenutno vodi sudski proces na Sudu BiH.

Tačan broj bh. državljana u Siriji i Iraku nije poznat, ali prema podacima RSE, nešto više od stotinu bh. državljana je u zatvorima i kampovima koji su pod kontrolom kurdske administracije i međunarodne koalicije. Oko 60 je djece, od čega polovina rođena u Siriji i Iraku.

Interpol je ukupno dosad raspisao 90 potjernica za građanima BiH u vezi s učešćem na ratištima u Siriji i Iraku. U BiH se do sada iz Sirije i Iraka vratilo više od 60 muškaraca i većina ih je ili procesuirana ili čekaju suđenja.

Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka dosad nije bila niti jedna oslobađajuća presuda.

Iz BiH je na sirijsko-iračko ratište otišlo nešto više od 300 građana od kojih većinu čine žene i djeca.

Dugoročni izazov pred bh. vlastima jeste pitanje strategije za deradikalizaciju i reintegraciju žena i djece, ali i muškaraca nakon mogućih zatvorskih kazni.

XS
SM
MD
LG