U nedjelju, 14. januara, Danska je doživjela istorijski trenutak kada je dugogodišnja vladarica, kraljica Margrethe II, abdicirala nakon 52 godine vladavine, predajući tron svom sinu Frederiku.
Ova neočekivana odluka, objavljena tokom novogodišnje noći, označila je prvi put u gotovo 900 godina da se danski monarh dobrovoljno odrekao prijestolja.
Promjena ukazuje na moderni pristup danske kraljevske porodice, gdje se političke i ceremonijalne dužnosti stapaju s demokratskim vrijednostima te otvara razmatranje uloge monarhija u modernom društvu i njihovog prilagođavanja društvenim promjenama, pišu svjetski mediji.
Istorijski trenutak
Hiljade ljudi okupilo se u nedjelju u centru Kopenhagena kako bi svjedočili istorijskom trenutku u jednoj od najstarijih monarhija na svijetu, kada je kraljica Margrethe II potpisala svoju abdikaciju, nakon čega je njen najstariji sin Frederik X proglašen kraljem.
Margrethe je prvi danski monarh koji se dobrovoljno odrekao prijestolja u gotovo 900 godina, ističe Associated Press dodajući da je 83-godišnja kraljica formalno potpisala svoju abdikaciju na državnom vijeću, sastanku sa danskim kabinetom, automatski pretvarajući 55-godišnjeg prestolonasljednika Frederika za novog danskog monarha.
Pozivajući se na zdravstvene probleme, Margrethe je u novogodišnjoj noći najavila da će se povući, iznenadivši naciju koja je očekivala da će kraljica, u skladu s tradicijom u danskoj monarhiji, ostati na prijestolju do smrti.
Čak ni premijerka Mette Frederiksen nije bila svjesna kraljičinih namjera do neposredno prije objave, ukazuje AP navodeći kako je Margrethe je samo tri dana ranije o svojoj namjeri obavijestila Frederika i njegovog mlađeg brata Joachima.
Margrethe je abdicirala nakon što je prije 52 godine stupila na tron poslije smrti njenog oca, kralja Frederika IX.
Danska monarhija vuče porijeklo od vikinškog kralja Gorma Starog iz 10. vijeka, što je čini najstarijom u Evropi i jednom od najstarijih na svijetu, napisao je Associated press uz napomenu da su danas dužnosti kraljevske porodice uglavnom ceremonijalne.
Veza demokratije i kraljevske porodice
Margrethe je prvi danski monarh koji je abdicirao od kada je kralj Erik III odstupio sa dužnosti 1146., čime su događaji proteklog vikenda postavili presedan za to kako bi takva tranzicija vlasti mogla izgledati u kontekstu moderne danske ustavne monarhije, napisao je Washington Post.
Krunisanje Frederika imalo je samo nekoliko elemenata sličnih britanskoj ceremoniji nakon smrti kraljice Elizabete II i krunisanja kralja Charlesa III osam mjeseci kasnije, ističe list dodajući da je u nedjelju u Kopenhagenu održan proglas, kraljev govor i procesija. Ceremonija u Danskoj također ne podrazumijeva teške krune ukrašene draguljima, niti pomazanja monarha svetim uljem iza paravana.
Dok Britanci vole da uživaju u pompi i raskošnosti, pozivajući se na drevne simbole moći, Danci izgleda imaju više poslovni pristup, ukazao je vašingtonski list, dodajući da prema modernoj danskoj tradiciji, premijer nije samo gost pri nasljeđivanju prijestolja, već osoba koja proglašava novog monarha.
"Danski način treba da pokaže vezu između demokratije i kraljevske porodice", rekao je Jakob Steen Olsen, kraljevski komentator za danske novine Berlingske.
U Britaniji, ističe Washington Post, ljudi koji se protive tome koliko kraljevske porodice koštaju poreske obveznike često ukazuju na "biciklističke monarhije" u Skandinaviji, koje uspijevaju da prežive sa mnogo manje.
Danska monarhija je postala još skromnija otkako je Margrethe četvorici svojih unuka oduzela titule princa i princeze, napisao je list uz napomenu da je 2022. danskim članovima kraljevske porodice dodijeljeno 13 miliona dolara javnih sredstava; dok je britanska kraljevska porodica dobila 109 miliona dolara.
Više od kozmetičkih promjena
Margrethina pristupačnost tipična je za kraljevske porodice Danske, Švedske i Norveške dok su mlađi članovi kraljevske porodice učvrstili taj utisak, ističe BBC.
Danski Frederik se smatra prijateljskim, prizemnim porodičnim čovjekom sa sklonošću ka rok muzici; Haakon, nasljednik norveškog prijestolja, izgradio je reputaciju po šalama na gala večerama, dok je švedska princeza Viktorija, na primjer, bila otvorena o svojoj borbi sa anoreksijom.
Mnogi danski i norveški članovi kraljevske porodice također šalju svoju djecu u državne škole.
"Skandinavske monarhije dijele iste vrijednosti, kulturu, istoriju. Svi članovi kraljevske porodice smatraju se marljivim i željnim da razgovaraju s ljudima i da se s njima druže", rekla je kraljevska komentatorica Marie Ronde za BBC.
Monarsi u tri skandinavske kraljevske porodice također su bili u stanju da idu u korak sa vremenom, naglašava BBC dodajući da je krajem 1970-ih, Carl XVI Gustaf promijenio švedski zakon kako bi osigurao da njegova najstarija kćerka naslijedi njega, a ne njegov jedini sin. On je također bio doživotni pobornik zaštite okoliša i često je koristio svoj položaj za podizanje svijesti o klimatskim promjenama.
Iznad svega, naglašava britanski javni servis, skandinavske monarhije su dokazale da su sposobne za više od samo kozmetičkih promjena .
Carl XVI Gustaf je 2019. godine uklonio petoro svojih unuka iz kraljevske kuće, odražavajući širi stav da nema potrebe da plaća toliko članova kraljevske porodice za službene dužnosti. Tri godine kasnije, Margrethe je četvorici svojih unuka oduzela kraljevske titule - nešto što je rekla da će tu instituciju biti "otporna na budućnost" i omogućiti joj da "ide u korak s vremenom".
Ove odluke su se isplatile, istakao je BBC, dodajući da se stope odobravanja danskih i norveških regenta konstantno kreću oko 80 posto, dok je nedavna švedska anketa pokazala da su antimonarhijski osjećaji bili najniži u posljednjih 20 godina.
Ko je Frederik X?
Novi kralj Danske, čije je puno ime Frederik Andre Henrik Kristian, ima neformalniji stil od svoje majke, ali je podjednako popularan u nordijskoj zemlji, ističe Euronews.
Frederik je rođen 26. maja 1968. kao prvo dijete Margrethe i njenog supruga, princa Henrika, koji je preminuo 2018. godine.
Frederik se kao dijete osjećao nelagodno zbog ideje da će doći na prijestolje, te intenzivne pažnje i preispitivanja koji su dolazili s tim. U intervjuu za Berlingske Tidende 1996. godine, prestolonasljednik je rekao da se u tinejdžerskim godinama ponekad pitao da li može da izbjegne svoju sudbinu, ali se u odrasloj dobi pomirio sa svojom pozicijom prestolonasljednika i pripremio se za nju.
Frederik, koji pored danskog govori engleski, francuski i njemački, diplomirao je na Univerzitetu Aarhus magistrirao političke nauke. Prošao je vojnu obuku u nekoliko rodova danskih oružanih snaga, uključujući i u elitnoj pomorskoj jedinici.
O diplomatiji je učio tokom rada u danskoj ambasadi u Parizu i u misiji Ujedinjenih naroda Danske u New Yorku. Poput britanskog kralja Charlesa III, pokazao je poseban interes za klimatske promjene i druga ekološka pitanja.
U Danskoj je Frederik poznat po tome što je neformalan i prizeman. Dok prisustvuje službenim funkcijama u uniformama optočenim medaljama, povremeno se može primijetiti kako se stapa s gomilom dok vozi bicikl, ističe Euronews dodajući da se neki Danci osjećaju tako prijatno u njegovoj blizini da mu se obraćaju bez njegove kraljevske titule.
Kao i mnogi njegovi savremenici u evropskim kraljevskim kućama, ističe Euronews, Frederik je našao svoju suprugu izvan aristokratije. Upoznao je Mary Donaldson, rođenu u Australiji, kćerku škotskih imigranata, u baru tokom Olimpijskih igara u Sidneju 2000. Vjenčali su se četiri godine kasnije i imaju četvero djece.
Širom svijeta, monarsi i dalje vladaju
Kraljevstvo je opstalo u cijeloj Evropi gdje god nije bilo revolucionarnih preokreta, poput onih u Francuskoj, Italiji, Austriji ili Njemačkoj, piše ističe Deutsche Welle ističući da monarhijski model vlada u 22 posto zemalja svijeta, odnosno 43 od 194 formalno priznate države.
Kraljevi i kraljice u Evropi, imaju uglavnom ceremonijalne uloge, sa malom političkom moći. Ovo se odnosi na kneževine Luksemburg i Lihtenštajn, kao i na državu Monako, gdje princ Albert II ima relativno jaku poziciju.
Jedina izborna monarhija u Evropi u kojoj tron nije nasljedan je Vatikan, naglašava DW dodajući da je papa Franjo ne samo na čelu Katoličke crkve, već je i apsolutni vladar najmanje države na svijetu: Vatikana.
Osim u Evropi, monarhije se mogu naći na Karibima, Africi, Bliskom istoku i Aziji. Mnogi datiraju iz Britanskog carstva, a britanski kralj je i dalje šef države u 14 zemalja izvan Evrope - uključujući Kanadu i Australiju. Japan je jedino carstvo na svijetu, iako Tenno ima čisto ceremonijalne dužnosti u demokratiji zemlje.
U šest zemalja monarh, šeik ili emir je apsolutni vladar bez parlamentarne ili sudske kontrole: Brunej, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Esvatini (bivši Svazilend) i pomenuti Vatikan. U nekim zemljama, poput Jordana ili Maroka, kralj ima političku moć utvrđenu ustavom. U Aziji, Malezija ima jedinu veliku izbornu monarhiju, koju određuju sultani devet provincija zemlje, dok se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ured šefa države također rotira među emirima, autoritarnim vođama svojih kneževina.
Najbogatiji kralj na svijetu, Rama X iz Tajlanda, prema nekim procjenama vrijedi 30 do 43 milijarde dolara, dok je najbogatiji princ u Evropi Hans-Adam II od Lihtenštajna, sa oko 3,5 milijardi dolara. Britanski kralj Charles III ima privatno bogatstvo od 1,8 milijardi dolara.
Margarethe II iz Danske je u nedjelju svom sinu Frederiku predala relativno skromnih 30 miliona dolara iz krunske kase, napisao je Deutsche Welle dodajući da je to i dalje znatno više od 10 miliona s kojim raspolaže španski kralj, što ga stavlja na posljednje mjesto među kraljevima u Evropi.
