Ceremonijom podizanja zastave Bosne i Hercegovine na brdu Hum iznad Sarajeva u utorak 1. marta počelo je obilježavanje Dana nezavisnosti BiH.
Nacionalna zastava BiH podignuta je na visini od 30 metara brdu Hum, a upriličeni su brojni događaji obilježavanja nacionalnig praznika, između otalog polaganjem cvijeća na spomen-obilježju Vječana vatra i na mezarju “Kovači” u Sarajevu.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kako je to povod za sjećanje na one koji su se žrtvovali u odbrani nezavisnosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je na značaj odluke donesene na referndumu za nezavisnost 1992. godine, koja je rezultirala međunarodnim priznanjem Bosne i Hercegovine. On je podsjetio na obavezu čuvanja domovine i svega dosada postignutog, kao i odlučnog suprotstavljanja svima koji to na bilo koji način dovode u pitanje.
“Ovih dana ponavljam koliko je važno imati državu. Čuvajmo je kao što smo je čuvali i onda”, rekao je Komšić pri čemu je čestitao građanima Bosne i Hercegovine povodom Dana nezavisnosti.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je uz čestitku poslao i poruku onima koji, kako je rekao, ‘u miru političkim sredstvima pokušavaju realizirati ono što ni u ratu nisu’, te da se "kane ćorava posla".
"Danas je prilika da se još jedanput, a to ćemo raditi uvijek, sjetimo svih onih koji su najzaslužniji što uživamo u slobodi koju imamo, a to su oni koji su položili svoje živote i utkali ih u demokratsku i cjelovitu BiH. Demokratska BiH, cjelovita BiH, je ustvari naša Sloboda”, rekao je Džaferović.
Dan nezavisnosti BiH obilježen u Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici.
Nekoliko stotina članova porodica žrtava genocida, predstavnici državnih i entitetskih vlasti i udruženja koja okupljaju majke Srebrenice su odali poštu Srebreničanima, ubijenim u genocidu jula 1995. godine, te na taj način obilježili 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Veoma je važno da se Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, obilježava u Srebrenici, u Memorijalnom centru Potočari, istakao je Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika opštine Srebrenica.
„Memorijalni centar Potočari je sveto mjesto i odavde trebamo da pošaljemo poruku da je Bosna i Hercegovina opstala svih ovih 30 godina i opstaće. To će činiti i buduće generacije i da negatore Bosne i Hercegovine i genocida koji je počinjen u našoj državi i Srebrenici pošaljemo u prošlost“, rekao je Hamdija Fejzić.
Srebrenica je paradigme Bosne i Hercegovine i mnoge promjene na državnom nivou treba da krenu iz ovog grada, istakao je Šefket Hafizović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari.
„Ovo je veoma važan dan za Bosnu i Hercegovinu. Za našu nezavisnu državu je plaćena velika žrtva i cijena. Republika Srpska je sinonim za negiranje genocida, ali se nadam da će se u dogledbo vrijeme mnogi ljudi u tom entitetu promijeniti svoje mišljenje, kako bsmo zajedničkim snagama išli u bolju budućnost“, rekao je za Radio Slobodna Evropa Šefket Hafizović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari.
Tifa Efendić kojoj su u genocidu jula 1995. godina ubijen otac, brat i više članova porodice rekla je za Radio Slobodna Evropa da se iz Memorijalnog centra Potočari treba poslati poruku da ‘niko nema pravo da negira našu nezavisnost’.
“Žalosno je da pola Bosne i Hercegovine, mislim na Republiku Srpsku, ne priznaje ovaj praznik i negira genocid iako je donesen zakao o zabrani negiranja. Ovi nišani u Memorijalnom centru su dokaz da je počinjen genocid, ali je žalosno da mnogi to ne žele da priznaju i i da dozvole sebi katarzu i da se pokaju za ono što su uradili u Bosni i Hercegovini i u Srebrenici“, rekla je ova Srebreničanka.
30 godina nezavisnosti BiH
Na ovaj dan prije 30 godina je održan referendum na kome je izlaznost bila gotovo 64 posto, a 99 posto građana odabralo je izlazak iz Jugoslavije.
Zemlje članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu dan kasnije, 7. aprila.
Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.
BiH nema zakon o praznicima, zbog čega svaki entitet slavi različite datume kao praznike. Dan nezavisnosti se slavi u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, entitetu Federacija BiH, dok je u drugom dijelu, Republici Srpskoj, radni dan.
Razlog je što u Republici Srpskoj smatraju kako je Bosna i Hercegovina nastala potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, 21.novembra 1995. godine, kada je u ovom bh. entitetu neradni dan.
Ustavni sud BiH odbacio je 6. jula 2017. godine apelacije dijela zastupnika Narodne skupštine RS o pitanju ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti BiH kao neosnovane.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti obilježavanja 1. marta Danom nezavisnosti i 25. novembra Danom državnosti podnijelo je 30 zastupnika u decembru 2016. godine uz obrazloženje da su Srbi diskriminisani postojećim zakonima i da se ti praznici ne obilježavaju u RS-u.
Zahtjev je podnesen nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim 9. januar kao Dan RS-a.
