Bosna i Hercegovina slavi 1. ožujka kao Dan neovisnosti, kada su se građani na referendumu izjasnili o tome da li žele napustiti tadašnju državu i od republike koja u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) postati neovisna zemlja.
Referendum za neovisnost održan je na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ. Tako je 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine većina građana – 64 posto njih - izašlo na referendum, a 99 posto odabralo je izlazak iz Jugoslavije.
Dvadeset sedam godina poslije nepromijenjeni su stavovi oko prihvatanja tog datuma i on je i dalje kamen spoticanja koji razvlači tu zemlju između različitih viđenja o ljubavi i patriotizmu prema domovini.
Akademik i član ratnog Predsjedništva BiH Mirko Pejanović smatra kako je to, u historijskom kontekstu, jedan od najvažnijih datuma za Bosnu i Hercegovinu.
"Referendumsko pitanje bilo je zasnovano na ideji i konceptu ZAVNOBIH-a (zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH op.a.)! Pitanje je glasilo: 'Jeste li da država Bosna i Hercegovina bude suverena i nezavisna, odnosno država ravnopravnih građana, sa dodatkom naroda?' U odgovoru na to pitanje 64 posto građana su izašli i glasali, a 99 posto njih se pozitivno izjasnilo na to pitanje", kazao je Pejanović.
Svih ovih godina Dan neovisnosti se obilježava samo u Federaciji BiH, a od ove godine prvi put programom na otvorenom, uz tradicionalne službene prijeme političara iz tog entiteta. Prvi čovjek Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović o ovom Prvom ožujku kaže:
"Čestitim svim građanima Dan nezavisnosti. Svi trebamo biti ponosni na taj dan. On je potvrda digniteta, identiteta, ponosa i snage Bosne i Hercegovine", naglasio je Izetbegović.
U Republici Srpskoj Prvi ožujak je obični radni dan. Predsjednica tog entiteta Željka Cvijanović kaže kako to nije praznik, već datum koji je bio okidač za rat u Bosni i Hercegovini.
"U percepciji Republike Srpske 1. mart nije nikakav poseban dan. Taj dan asocira na ubistva, krv, mržnju i sve ono što nam se nakon toga desilo. To nezadovoljstvo i nepovjerenje koje se tada desilo traje i danas", kazala je Cvijanović.
Njen kolega iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Nikola Špirić ističe da će stavovi oko Dana neovisnosti biti nepromijenjeni dok se ne donese Zakon o praznicima.
"U jednom domu smo usvojili taj zakon, u drugom ga nisu potvrdili. Treba raditi na Zakonu o praznicima da bi se voljno praznovalo u čitavoj Bosni i Hercegovini", istakao je Špirić.
Akademik Pejanović mišljenja je također da osporavanje Prvog ožujka – Dana neovisnosti ne može dovoditi u pitanje državu Bosnu i Hercegovinu.
"Dobro bi bilo vidjeti ko osporava i zašto osporava. To su produžeci one politike koja je negirala državu Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. To su produžeci politike koja je destruirala Bosnu i Hercegovinu vojnom silom. Ostaci te politike i danas egzistiraju, ali samo u elitama. Građani su, bez obzira na naciju, svjesni da je Bosna i Hercegovina njihova domovina", zaključio je Pejanović.
Novinar Berislav Jurič smatra da se svaki datum u Bosni i Hercegovinu, koji veliča samu državu, uvijek reflektira na to ko više i ko ispravnije voli tu državu.
"Unatoč tome što je prošlo 27 godina, Bosna i Hercegovina nije ušla u pubertet u svom odrastanju da postane jedna neovisna država, budući da ovisi o nekakvim našim unutarnjim raspoloženjima", zaključio je Jurič.
Facebook Forum