Iako je mir u regionu prevladao, iako se drugačija rješenja više ne mogu nametati silom, postoji niz problema među zemljama regiona, ocijenjeno je u petak u Podgorici, na okruglom stolu Savjeta za međunarodne odnose Foruma 2010 i Igmanske inicijative.
Tragovi ratova, etničkog čišćenja i konfrontacija su još svježi, suđenja u Hagu i zemljama regiona još traju, ali i izazivaju pitanje koliko su uspjela da osvjetle istinu o nalogodavcima i počiniocima zločina, te da zadovolje pravdu i olakšaju put pomirenju i izgradnji novih odnosa.
Ni poslije 20 godina nova arhitektura nezavisnih država nije konsolidovana jer se istrajava u prijetnjama, opstanku i cjelovitosti BiH, a nesigurni su položaj i stabilnost Kosova, saopštio je član Savjeta za međunarodne odnose i Igmanske inicijative Branko Lukovac, konstatujući da je ipak proces fragmentacije došao do kraja.
U tom smislu Lukovac je pomenuo težnju zemalja regiona da se pridruže Evropskoj Uniji i NATO-u, te stvaranje atmosfere povjerenja između Zagreba i Beograda. Međutim, ti činioci treba da utiču pozitivno na Bosnu i Hercegovinu.
"Tek se očekuju njeni pozitivni učinci na BiH. Prije svega na osudi, izolovanju pa i potpunom potiskivanju onih snaga koje otvoreno prijete, podstiču zaoštrenost i grade raspoloženje za razbijanje te države, a sve u ime odbrane Dejtonskog sporazuma", kaže Lukovac.
Kada je riječ o ulozi Crne Gore u regionalnoj stabilnosti, Lukovac je ocjenio da je od obnavljanja nezavisnosti Crna Gora prepoznata kao pozitivan činilac. Međutim, uprkos tome, Crna Gora se još nije u potpunosti suočila sa učincima ratne politike.
"Od politički snaga i elita koje su je u tom peridu vodile, a koje i danas uglavnom vode vlast, očekujem da svojim građanima, makar i sa zakašnjenjem od dvije decenije i 5 godina nakon obnove nezavisnosti jasno i otvoreno priznaju da su vodili pogrešnu politiku koja je nanijela ogromnu štetu Crnoj Gori i njenim odnosima sa najbližim susjedima", naveo je Lukovac.
Krvici sami bh. političari
Govoreći o stabilnosti i prespektivi Bosne i Hercegovine, Vehid Šehić, kopredsjednik Igmanske inicijative, je rekao da kriza dolazi iz Zagreba i Beograda, ali da su pravi krivci za nestabilnost Bosne i Hercegovine sami političari u toj zemlji koji pokušavaju da ostvare ciljeve kakvi su pokušani devedesetih godina.
"Jer još mnogima ne odgovara stabilizacija u regionu, svjesni činjenice da rata neće biti. Mir nije ugrožen. NATO je u BiH i dok on bude tamo biće mira, jer ja to govorim kao građanin svoje države. Ja vjerujem NATO-u kao garantu mira a ne oružanim snagama BiH", navodi Šehić.
Vehid ŠehićŠehić je iznio očekivanje od Brisela da učini ono za šta su političari u Bosni i Hercegovini nesposobni, a zbog čega ta država ne funkcioniše.
"EU treba konačno da ne dozvoli BiH da apsolvira a da nije odčitala ispite iz prve godine. Mi još nijesmo ispunili uslove, postprijemne uslove za Vijeće Evrope iz 2001. godine", napominje Šehić.
Podsjećajući da je Srbija pokvarila odnose sa susjedima kada su pojedine zemlje priznale nezavisnost Kosova, Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, je saopštio da i pored normalizovanja odnosa postoje problemi na relaciji izmedu Srbije i Crne Gore ali i Srbije i BiH.
Paternalizam prema Crnoj Gori
U odnosu na Crnu Goru postoje trenutno dva problema - Strategija Srbije o odnosima sa Srbima u regionu i aktuelno pitanje popisa stanovništva u Crnoj Gori.
"Imam utisak da, od referenduma i proglašenja nezavisnosti Crne Gore, jedan deo političkih elita u Srbiji nikada nije prihvatio do kraja tu činjenicu da je Crna Gora postala samostalna, nezavisna država prema kojoj se tako mora i odnositi. Tu se dešava jedna doza paternalizma prema Crnoj Gori", kaže Popov.
Nije došlo do pune normalizacije odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine, ocijenio je Aleksandar Popov, navodeći izostanak reakcije zvaničnog Beograda na izjave pojedinih zvaničnika Republike Srpske koji dovode u pitanje cjelovitost Bosne i Hercegovine.
"Takav odnos može izazvati i podozrenje međunarodne zajednice oko toga šta je stvarni stav Srbije prema BiH. Mene, i ne samo mene već i mnoge građane Srbije, začudilo je to što je prvi potez rekonstruisane Vlade Srbije bio održavanje zajedničke sjednice sa Vladom Republike Srpske. Kao da je to bio nejpreči posao zbog kojeg je izvršena rekonstrukcija Vlade a ne niz, gomila problema sa kojima se suočava na domaćem terenu – od nezaposlenosti preko borbe za ekonomski oporavak . Ja verujem da je i to bio jedan od minusa koji smo dobili jer sada već ima pomalo skepse oko toga da li će Srbija dobiti status kandidata", zaključuje Popov.
Tragovi ratova, etničkog čišćenja i konfrontacija su još svježi, suđenja u Hagu i zemljama regiona još traju, ali i izazivaju pitanje koliko su uspjela da osvjetle istinu o nalogodavcima i počiniocima zločina, te da zadovolje pravdu i olakšaju put pomirenju i izgradnji novih odnosa.
Ni poslije 20 godina nova arhitektura nezavisnih država nije konsolidovana jer se istrajava u prijetnjama, opstanku i cjelovitosti BiH, a nesigurni s
"Ni poslije 20 godina nova arhitektura nezavisnih država nije konsolidovana jer se istrajava u prijetnjama, opstanku i cjelovitosti BiH, a nesigurni su položaj i stabilnost Kosova", ocijenio je Branko Lukovac-
U tom smislu Lukovac je pomenuo težnju zemalja regiona da se pridruže Evropskoj Uniji i NATO-u, te stvaranje atmosfere povjerenja između Zagreba i Beograda. Međutim, ti činioci treba da utiču pozitivno na Bosnu i Hercegovinu.
"Tek se očekuju njeni pozitivni učinci na BiH. Prije svega na osudi, izolovanju pa i potpunom potiskivanju onih snaga koje otvoreno prijete, podstiču zaoštrenost i grade raspoloženje za razbijanje te države, a sve u ime odbrane Dejtonskog sporazuma", kaže Lukovac.
Kada je riječ o ulozi Crne Gore u regionalnoj stabilnosti, Lukovac je ocjenio da je od obnavljanja nezavisnosti Crna Gora prepoznata kao pozitivan činilac. Međutim, uprkos tome, Crna Gora se još nije u potpunosti suočila sa učincima ratne politike.
"Od politički snaga i elita koje su je u tom peridu vodile, a koje i danas uglavnom vode vlast, očekujem da svojim građanima, makar i sa zakašnjenjem od dvije decenije i 5 godina nakon obnove nezavisnosti jasno i otvoreno priznaju da su vodili pogrešnu politiku koja je nanijela ogromnu štetu Crnoj Gori i njenim odnosima sa najbližim susjedima", naveo je Lukovac.
Krvici sami bh. političari
Govoreći o stabilnosti i prespektivi Bosne i Hercegovine, Vehid Šehić, kopredsjednik Igmanske inicijative, je rekao da kriza dolazi iz Zagreba i Beograda, ali da su pravi krivci za nestabilnost Bosne i Hercegovine sami političari u toj zemlji koji pokušavaju da ostvare ciljeve kakvi su pokušani devedesetih godina.
"Jer još mnogima ne odgovara stabilizacija u regionu, svjesni činjenice da rata neće biti. Mir nije ugrožen. NATO je u BiH i dok on bude tamo biće mira, jer ja to govorim kao građanin svoje države. Ja vjerujem NATO-u kao garantu mira a ne oružanim snagama BiH", navodi Šehić.
"EU treba konačno da ne dozvoli BiH da apsolvira a da nije odčitala ispite iz prve godine. Mi još nijesmo ispunili uslove, postprijemne uslove za Vijeće Evrope iz 2001. godine", napominje Šehić.
Podsjećajući da je Srbija pokvarila odnose sa susjedima kada su pojedine zemlje priznale nezavisnost Kosova, Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, je saopštio da i pored normalizovanja odnosa postoje problemi na relaciji izmedu Srbije i Crne Gore ali i Srbije i BiH.
Paternalizam prema Crnoj Gori
U odnosu na Crnu Goru postoje trenutno dva problema - Strategija Srbije o odnosima sa Srbima u regionu i aktuelno pitanje popisa stanovništva u Crnoj Gori.
"Imam utisak da, od referenduma i proglašenja nezavisnos
"Imam utisak da jedan deo političkih elita u Srbiji nikada nije prihvatio do kraja tu činjenicu da je Crna Gora postala samostalna, nezavisna država", kaže Aleksandar Popov.
Nije došlo do pune normalizacije odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine, ocijenio je Aleksandar Popov, navodeći izostanak reakcije zvaničnog Beograda na izjave pojedinih zvaničnika Republike Srpske koji dovode u pitanje cjelovitost Bosne i Hercegovine.
"Takav odnos može izazvati i podozrenje međunarodne zajednice oko toga šta je stvarni stav Srbije prema BiH. Mene, i ne samo mene već i mnoge građane Srbije, začudilo je to što je prvi potez rekonstruisane Vlade Srbije bio održavanje zajedničke sjednice sa Vladom Republike Srpske. Kao da je to bio nejpreči posao zbog kojeg je izvršena rekonstrukcija Vlade a ne niz, gomila problema sa kojima se suočava na domaćem terenu – od nezaposlenosti preko borbe za ekonomski oporavak . Ja verujem da je i to bio jedan od minusa koji smo dobili jer sada već ima pomalo skepse oko toga da li će Srbija dobiti status kandidata", zaključuje Popov.
