Veselin Veljović, jedan od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije i bliski saradnik bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, uhapšen je 24. jula.
Sumnjiči se za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja i krijumčarenje.
Specijalno državno tužilaštvo saopštilo je da se sumnje, uz Veljovića, odnose na još tri osobe, te da su dokazi protiv njih prikupljeni i u saradnji sa EUROPOL-om (Agencija EU za saradnju organa za sprovođenje zakona), ne precizirajući šta mu se konkretno stavlja na teret.
Tokom karijere, dio partija i nevladinih organizacija optuživao je Veljovića za zloupotrebu položaja, bespogovornu političku lojalnost Đukanoviću, ali i za umiješanost u sporne slučajeve prodaje državne imovine.
Od pljevaljske do čela crnogorske policije
Nakon završetka Vojne akademije u Beogradu, Veljovićeva policijska karijera počinje 1992. postavljenjem za komandira Centra bezbjednosti u Pljevljima, na krajnjem sjeveru Crne Gore.
Iz tog perioda problematizovana je njegova uloga u progonu Bošnjaka iz sela Bukovice na sjeveru Crne Gore, u smislu da policija nije, od srpskih paravojnih formacija, zaštitila tamošnje stanovništvo.
Veljović je, međutim, tvrdio da je policija sačuvala mir u Pljevljima.
Od 1995. je punu deceniju bio na čelu Specijalne antiterorističke jedinice, uključujući i vrijeme političkih previranja u Crnoj Gori 1998. između dotadašnjih partijskih saboraca Mila Đukanovića i Momira Bulatovića.
Bulatović je bio sljedbenik politike Slobodana Miloševića, od koje je Đukanović u tom periodu napravio otklon.
Veljović je noć uoči Đukanovićeve inauguracije za predsjednika Crne Gore januara 1998. spriječio Bulatovićeve pristalice da uđu u zgradu Vlade i tako osujte planiranu inauguraciju.
Sedam godina kasnije, 2005., Vlada Mila Đukanovića imenovala je Veljovića na čelo crnogorske policije.
U vrijeme njegovog upravljanja policijom do kraja 2011. godine je, između ostalog, ubijen policijski inspektor Slavoljub Šćekić (2005.), pretučeni novinar Tufik Softić (2007.) napadnut tadašnji direktor "Vijesti" Željko Ivanović (2007.), te urednik i fotoreporter tog lista, Mihailo Jovović i Boris Pejović (2009.).
Većina tih slučajeva do danas nijesu rasvijetljeni.
Veljovićevom vozaču i šefu obezbjeđenja je suđeno zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić 2011. godine. Lakić je u tom periodu pisala o švercu duvana iz fabrike "Tara" iz Mojkovca, sa kojom se nezvanično povezivao Veljović, rođeni Mojkovčanin.
Bivši policijski službenik Brajuško Brajušković optužio je kasnije, 2013. godine, Veljovića da je organizovao "crne trojke" - batinaške grupe, koje su navodno prebijale nepodobne novinare i opozicionare.
Iz Uprave policije je 2011. potekao falsifikovani listing telefonskih razgovora tadašnjeg premijera Igora Lukšića, kojim je pokušana njegova kompromitacija, pošto se među pozivaocima našlo ime i osuđenog narkobosa Darka Šarića.
Ugovori na štetu države
U tom periodu, dio nevladinog sektora Veljovića smatrao je odgovornim i za štetne ugovore koji se odnose na prodaju imovine u vlasništvu policije i Ministarstva unutrašnjih poslova.
U vrijeme afere "Limenka" Veljović je bio na čelu crnogorske policije. Aco, rođeni brat Mila Đukanovića, tužio je državu jer se policija u predviđenom roku nije iselila iz zgrade čije je zemljište bilo pod njegovim zakupom.
Presudom Vrhovnog suda dobio je odštetu veću od deset miliona eura.
Veljović je sumnjičen i za sklapanje štetnog ugovora 2011. kojom je država kupila kamp-hotel "Zlatica" u Podgorici od biznismena Žarka Burića za 8,3 miliona eura, za potrebe obuke Specijalne antiterorističke jedinice.
Prethodno je istom biznismenu, za mnogo nižu cijenu od 4,7 miliona eura, Vlada prodala isti taj kamp-hotel i još dva hotela.
Nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tada je objavila da je Veljović od Burićeve firme kupio luksuzni trosoban stan, plativši tek trećinu njegove vrijednosti.
MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Veljovića i Burića zbog sumnje da je oštećen državni budžet radi pribavljanja protivpravne finansijske koristi.
Ovaj slučaj nikada nije sudski procesuiran.
Drugi, mirniji mandat na čelu policije
Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014.ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018. godine, u Vladi Duška Markovića.
Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića, nakon parlamentarnih izbora iz avgusta iste godine, na kojima je Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića poslije tri decenije izgubila vlast.
No, kako je Đukanović, i pored poraza partije na izborima, ostao na poziciji predsjednika Crne Gore, imenovao je Veljovića za svog savjetnika za bezbjednost i odbranu.
Na toj poziciji Veljović će ostati do posljednjeg dana predsjedničkog mandata Đukanovića u maju 2023. godine.
Sa te pozicije učestvovao je u protestima 5. septembra 2021. na Cetinju koji su organizovani u cilju sprečavanja ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija u tom gradu.
U demonstracijama, koje je podržao Đukanovićev DPS, povrijeđeno je više od 50 osoba.
Tom prilikom Veljović je i uhapšen pod sumnjom da je izvršio napad na policajca, gurajući se sa kordonom policije.
Prvostepenu oslobađajuću presudu Veljoviću ukinuo je Viši sud u Podgorici u maju 2023. godine.
Facebook Forum