Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Od vjerskog zakona do pitanja Srba u Crnoj Gori


Crkva Hristovog vazneselja u Podgorici, ilustrativna fotografija

Nakon što je usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti za posljedicu imalo i otvaranje pitanja položaja Srba u Crnoj Gori, predstavnici državnih vlasti u Republici Srbiji su iskazali visoku zainteresovanost za predstojeći popis stanovništva u toj državi, kao i za zastupljenost Srba u crnogorskoj administraciji.

Dok u srpskoj opoziciji u Crnoj Gori tvrde da su Srbi diskriminisani, crnogorska vlast se poziva na podatke koji govore da diskriminacije po nacionalnoj osnovi nema.

Koliko ima Srba u administraciji?

Odgovarajući na tvrdnje o diskriminaciji Srba u Crnoj Gori prilikom zapošljavanja u državnoj administraciji, direktor direktorata Ministarstva za ljudska i manjinska prava Leon Đokaj kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ne može biti riječi o bilo kakvoj diskriminaciji za bilo koju etničku grupu ili bilo kog pojedinca na osnovu nacionalne pripadnosti.

O tome, kaže Đokaj, govore podaci iz zvaničnih istraživanja, prema kojima je 2015. godine u crnogorskoj administraciji bilo preko 11 posto nacionalno izjašnjenih Srba.

“Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, odnosno Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ne bilježe slučajeve da je neko ostao bez posla ili da neko nije stekao posao zato što se izjašnjava kao Albanac, Bošnjak, Srbin ili drugačije. Prema zvaničnom istraživanju, u državnim organima je 2011. godine bilo 8,5 posto Srba, a 2015. godine 11,24. Kad govorimo o ovim podacima moramo imati u vidu da je to slobodna volja nekoga da li će se izjasniti u etničkom ili nekom drugom smislu. Takođe, slobodna je volja da li će popuniti formular”, kaže Leon Đokaj konstatujući da tako Crna Gora potvrđuje da je građanska država kao što je navedeno u Ustavu i naglašava:

“Apsolutno ne postoji bilo kakav stepen diskriminacije bilo kog naroda, a prvenstveno onih kojih je značajan broj i to skoro 29 posto (Srba). Treba reći da je srazmjerna zastupljenost garantovana za pripadnike nacionalnih manjina”, rekao je Đokaj.


Vučić o popisu u Crnoj Gori

Status Srba u Crnoj Gori aktuelizovao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je rekao da je za njega od ključnog značaja popis stanovništva u Crnoj Gori 2021. godine.

Vučić je istakao da bi, kako je rekao, bila katastrofa da se na tom popisu pokaže da "Srbi u Crnoj Gori nestaju". Vučić je najavio određene aktivnosti sa ciljem ohrabrenja da se srpski narod u Crnoj Gore “izjasni onako kako su se izjašnjavali njihovi preci”.

Druga poruka, takođe iz Srbije, dolazi od šefa diplomatije Ivice Dačića koji je ocijenio da je od 29 posto stanovnika u Crnoj Gori koji su se izjasnili kao Srbi, mnogo manji broj zaposlen u administraciji Crne Gore.

Ove stavove dijele i u opozicionom Demokratskom frontu (DF) koji takođe tvrdi da su Srbi u Crnoj Gori diskriminisani po više osnova.

Zašto DF tvrdi da ima diskriminacije?

Poslanik DF Slaven Radunović ocjenjuje za RSE da su Srbi u Crnoj Gori uglavnom u opoziciji, zbog odnosa vlasti prema njima, a cilj vlasti je da spusti procenat Srba na sljedećem popisu:

“Srbi su uglavnom, zbog odnosa režima prema njima, u velikom dijelu u opoziciji, a režim gradi svoju poziciju na tom antisrpskom djelovanju. Jer iako je režim krenuo sa pozicija koje možemo nazvati prosrpskim, u jednom momentu su izračunali da mogu da obezbijede većinu u Crnoj Gori tako što će krenuti sa jednim oblikom promjene identiteta. Mislim da je jedno od glavnih pitanja koje zanima Mila Đukanovića (predsjednika Crne Gore) u sljedećem periodu, čak možda više od bržeg ulaska u Evropsku uniju, da spusti Srbe ispod 20 posto da bi nekako Crnogorci prešli 50 posto kako bi rekao da je Crna Gora dominantno država Crnogoraca, što sad ne može da kaže.”

Na drugoj strani najviši državni funkcioneri Crne Gore se pozivaju na prethodne popise stanovništva koji su bilježili povećanje broja nacionalno izjašnjenih Srba u Crnoj Gori.

Premijer o broju Srba u Crnoj Gori

Premijer Duško Marković je nedavno u intervjuu Televiziji Crne Gore odbacio optužbe o asimilaciji:

“Asimilacija podrazumijeva da država pritiska građane da se ne bi izjašnjavali onako kako se osjećaju. Za deset godina je povećan broj crnogorskih građana koji se izjašnjavaju kao Srbi za više od tri puta. To je dokaz da je Crna Gora slobodno i demokratsko društvo i da se oni mogu izjašnjavati kako osjećaju i kako žele”, rekao je premijer Marković i odbacio optužbe da nema Srba u administraciji.

Godine 1991. godine Srbi u Crnoj Gori su činili 9,34 posto ukupnog stanovništva, 2003. 32 posto, a popis iz 2011. godine je pokazao da Srbi čine 28,73 posto stanovnika u Crnoj Gori


“Imamo veliki broj poslanika u crnogorskoj Skupštini koji se izjašnjavaju nacionalno kao Srbi. Imamo više opština u kojima su na vlasti bile srpske partije, a predsjednici se izjašnjavali kao Srbi. U Demokratskoj partiji socijalista postoji veliki broj pojedinaca koji se izjašnjavaju kao Srbi. Mi smo ponosni na to i mi o tome ne vodimo evidenciju”, zaključio je premijer Marković.

Godine 2018. najavljeno je istraživanje Uprave za kadrove o zastupljenosti manjinskih i drugih nacionalnih zajednica u državnim organima. Rezultati tog istraživanja do sada nisu objavljeni.

Kada je riječ o rezultatima popisa stanovništva, nakon uvođenja višepartijskog sistema 1991. godine Srbi u Crnoj Gori su činili 9,34 posto ukupnog stanovništva. Dvanaest godina kasnije, odnosno 2003. godine, na popisu se 32 posto građana izjasnilo Srbima, a popis iz 2011. godine je pokazao da Srbi čine 28,73 posto stanovnika u Crnoj Gori.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG