Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crnogorske firme na NATO tržištu


Do sada su kodifikovani proizvodi namjenske industrije, što podrazumijeva oružje i eksplozivna sredstva, kao i proizvodi široke potrošnje

Jedna od većih šansi za unapređenje crnogorske privrede predstavlja postizanje standarda i uslova domaćih kompanija koje mogu biti snabdjevači NATO alijanse. To se postiže sticanjem „NATO koda“ za proizvode i usluge. Dosadašnja kodifikacija crnogorskih proizvoda i kompanija ukazuje da se taj proces širi, a benefite bi za nekoliko godina mogla da osjeti i ukupna crnogorska privreda.

Prema posljednjim podacima iz Ministarstva odbrane, odnosno Direkcije za standardizaciju, kodifikaciju i kvalitet, kao Nacionalnog kodifikacionog biroa Crne Gore, do sada je kodifikovano ukupno 97 originalnih crnogorskih proizvoda, a ukupno su dodijeljena 144 NATO koda na zahtjev privrednih subjekata. To znači da su ovi proizvodi dostigli standard, a privredni subjekti su osposobljeni da snabdjevaju NATO alijansu i da učestvuju na tenderima Sjeverno atlantskog saveza.

Do sada su kodifikovani proizvodi namjenske industrije, što podrazumijeva oružje i eksplozivna sredstva, kao i proizvodi široke potrošnje kao što su: razne vrste vina, izvorska i mineralna vode, pršut, mesne prerađevine, trajno konzervisana hrana. Svi ovi proizvodi i kompanije koje ih proizvode mogu učestvovati u NATO tenderima za nabaku i snabdijevanje. Podaci o broju kompanija i proizvoda koji su stekli NATO kod, za generalnog sekretara Atlantskog saveza Crne Gore Sava Kenteru, predstavlja očekivanu dinamiku nakon prijema Crne Gore u NATO.

U narednim godinama veći broj kompanija uključenih u sistem: Savo Kentera
U narednim godinama veći broj kompanija uključenih u sistem: Savo Kentera

„Bilo je za očekivati da ovoliki broj firmi iz Crne Gore dobije NATO kod, a neke od njih su se već ranije kvalifikovale, dakle prije ulaska Crne Gore u NATO. Ta dinamika dobijanja kodova se nastavila i poslije ulaska u NATO, tako da dinamikom treba da budemo zadovoljni. Ono što možemo očekivati je, da u narednim godinama bude veći broj kompanija koje će biti uključene u ovaj sistem i koje će automatski moći da konkurišu na međunarodnim tenderima koje raspisuje NATO, a to će u velikoj mjeri doprinosti crnogorskoj ekonomiji“, kaže Kentera.

Mnogi zainteresovani privredni subjekti potpuno su informisani o benefitima kodifikacije, saopštili su iz Ministarstva odbrane, a predstavnici namjenske industrije su jasno kazali da im kodifikacija otvara tržište naoružanja i vojne opreme širom svijeta. Iz Ministarstva navode da više ne postoje administrativne prepreke za plasman crnogorskih proizvoda na NATO tržište i učešće na tenderima NATO Agencija, komandi ili pojedinačnih NATO zemalja. Dosadašnja saradnja Ministarstva odbrane sa privrednim i drugim subjektima pokazuje da u Crnoj Gori postoje veoma kvalitetne i ambiciozne male i srednje kompanije za proizvodnju i usluge, koji žele da svoje aktivnosti prošire van granica Crne Gore, na tržište NATO zemalja. Kako za naš radio procjenjuje Savo Kentera, privreda Crne Gore bi mogla osjetiti benefite od NATO koda u narednih pet godina.

„Ne treba se zanositi i očekivati da će članostvo u NATO imati rezultat i uticaj na crnogorsku privredu preko noći. Posebno ne u kratkom periodu od svega godinu dana od članstva u NATO. Ali sam siguran da će se u vremenskom okviru od pet godina rezultati na privedu svakako osjetiti. Treba uputiti svim crnogorskim kompanijama da apliciraju i dobiju NATO kod, kako bi bili prisutni na međunarodnom tržištu“, ocjenio je Kentera.

Koliko su domaći privrednici zainteresovani za korišćenje novih mogućnosti za plasman robe koje su se otvorile članstvom u NATO-u, ali i da li je država obezbijedila servise koji su privrednicima neophodni za učešće na NATO tenderima?

Od članstva u NATO savezu, domaća privreda će imati višestruku korist. Država postaje interesantna za investicije jer članstvo u sjeverno-atlantskoj alijansi široj međunarodnoj zajednici šalje poruku o stabilnosti. Pored ove indirektne, postoji i neposredna povoljnost u vidu otvaranja nove mogućnosti za plasman robe i usluga kroz učešće domaćih firmi na NATO tržištu kroz učešće na tenderima koje raspisuje NATO komanda.

Marina Živaljević iz Ministarstva ekonomije za RSE kaže da postoji interesovanje domaće privrede za izlazak na NATO tržište.

„Svakako da postoji zainteresovanost domaćih privrednika za korišćenje mogućnosti koje se otvaraju članstvom u NATO-u i veliki broj crnogorskih proizvoda je kodifikovan što je i preduslov za njihov plasman na NATO tržište“, tvrdi Živaljević.

Pens u Podgorici: Cijenimo vaš doprinos NATO-u
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:28 0:00

Na pitanje - da li institucionalna struktura postoji i funkcioniše u punom kapacitetu čime priveda od države dobija pun servis ili su potrebna dodatna unapređenja, Marina Živaljević portparol Ministarstva ekonomije u okviru kog funkcioniše Koordinaciono tijelo za podršku preduzećima u ostvarenju ekonomskih benefita od članstva u NATO-u, kaže da je „neophodno dodatno razraditi postojeći okvir kako bi se u najvećoj mjeri ostvarili puni benefiti od članstva u NATO, ali neophodno je i da domaća preduzeća pronađu interes za nastup na NATO tenderima“.

„S obzirom na činjenicu da se radi o novoj mogućnosti za naše privrednike smatramo da je neophodna pomoć države i zbog toga je Vlada Crne Gore usvojila informaciju „Crnogorska privreda i NATO“ sa predlogom odluke o obrazovanju Koordinacionog tijela za pružanje podrške privrednim društvima radi ostvarenja benefita koji proističu iz članstva u NATO-u i saradnje sa pojedinačnim članicama.“

Jedno od najboljih crnogorskih preduzeća, AD Plantaže, je još prije nekoliko godina počelo proceduru sticanja NATO koda što je prvi korak ka otvaranju puta ka NATO tržištu, sjeća se direktor izvoza Plantaža, Milan Milutinović.

„Prije četiri – pet godina smo ušli u proceduru dobijanja kodova i nije to bilo ništa teško i komplikovano, najvjerovatnije zato što smo mi te standarde već usvojili. Imali smo svu potrebnu dokumentaciju tako da smo u relativno kratkom roku dobili sve te sertifikate. Na tendere smo se javljali dva puta, ali ne u posljednjih godinu dana. Ipak, imamo namjeru da u najkraćem mogućem periodu ponovo učestvujemo na NATO tenderima.“

Na NATO tenderima je velika i jaka konkurencija. Direktor izvoza Plantaža, Milan Milutinović smatra da bi pomoć države privredi, za nastup na NATO tržištu trebalo da se dodatno unaprijedi:

„Mislim da je potrebno poboljšati komunikaciju, a ljude edukovati u vezi sa standardima i zahtjevima. Ne samo za ovo, već za sve u vezi prodaje, izvoza, zakonske regulative na određenim tržištima... Taj protok informacija bi, zaista, trebalo da bude bolje nego što je sad. Komunikaciju bi, svakako, trebalo uspostaviti na dnevnom nivou. Nastup na tim tržištima bi olakšalo objedinjavanje ponude, odnosno, formiranje zajedničkog crnogorskog proizvoda za konkretne projekte i tendere.“

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG