Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora napreduje ka EU, ali standardi se teško primaju


Crna Gora je sedam godina u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji, a učinci za to vrijeme se različito ocjenjuju. Sa jedne strane Vladine strukture su zadovoljne napretkom, dok nevladin sektor upozorava na društvene anomalije koje pokazuju da nema političke volje da se u Crnoj Gori implementiraju evropski standardi.

Povodom sedam godina procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, premijer Duško Marković je ocijenio da Crna Gora pouzdano napreduje ka EU, te da se radi o zahtjevnom procesu jer je paralelno tekao i drugi proces, integracija Crne Gore u NATO. Kako je ostalo samo jedno neotvoreno pregovaračko poglavlje, premijer Marković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima crnogorske administracije i saopštio da su najvažniji politički prioriteti - regionalna saradnja, dostizanje evropskih standarda i promovisanje demokratskih vrijednosti i vladavine prava.

"Pored kontinuiranog napretka na zakonodavnom planu i u dijelu izgradnje institucija, Evropska komisija konstatuje početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i u određenim oblastima organizovanog kriminala, poput pranja novca, finansijskih istraga, privremenog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću", rekao je premijer Marković, konstatujući da će Vlada u narednom periodu poboljšati saradnju sa civilnim sektorom u Crnoj Gori u cilju bržeg napretka ka EU.

"U posljednje vrijeme Vlada trpi konstantne kritike da smo otupili oštricu, te saradnje sa NVO sektorom. U kontekstu novog pristupa i ovo pitanje ćemo staviti na dnevni red kroz sastanke sa svim NVO kako bi smo povratili povjerenje i sinergiju u ključnom procesu za nas. Vlada je spremna za saradnju i spremna je da ako pogriješi prizna grešku", poručio je Marković.

Najvažnija pregovaračka poglavlja su 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, ljudska prava, slobodu medija, povjerenje u izborni sistem i drugo. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav je, između ostalog, kazao da ukoliko ne bude napretka u tim oblastima moglo bi da dođe do usporavanja pregovora u drugim oblastima ili čak zaustavljanja pregovora.

"Ali zaustaviti pregovore, to podrazumijeva da je došlo do velikog nazadovanja u poglavljima 23 i 24. Mi ne želimo da kritikujemo zato što želimo nego želimo da pomognemo. I ovo je naša pomoć sa državama kandidatima. Mi se nadamo da će uslijediti veći napredak u ovim oblastima u Crnoj Gori, kada su u pitanju sloboda medija, borba protiv korupcije i borba protiv organizovanog kriminala", rekao je Orav.

Ambasador Orav je, podsjetio da će se redovni izbori u Crnoj Gori održati 2020. godine i upozorio da se po tom pitanju nešto mora uraditi, a u kontekstu povećanja povjerenja u izborni sistem. Odgovarajući na pitanje zašto EU ne podržava formiranje tehničke Vlade u Crnoj Gori, što bi prethodilo parlamentarnim izborima, ambasador Orav je rekao "da EU neće govoriti Crnoj Gori, kao suverenoj zemlji, šta treba da radi i kakvu će Vladu da pravi". On je dodao da su za EU prethodni izbori bili legitimni i da EU poštuje Vladu.

EU neće govoriti Crnoj Gori, kao suverenoj zemlji, šta treba da radi i kakvu će Vladu da pravi: Aivo Orav
EU neće govoriti Crnoj Gori, kao suverenoj zemlji, šta treba da radi i kakvu će Vladu da pravi: Aivo Orav

Takođe, na sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Crne Gore koji je održan u četvrtak je između ostalog zaključeno – da Crna Gora treba da nastavi sa kredibilnim, nezavisnim i efikasnim institucionalnim odgovorom za optužbe na korupciju i nelegalno finansiranje političkih partija, da se Crna Gora fokusira na osnove procesa pristupanja, vladavinu prava, ekonomsko upravljanje i reformu javne uprave i nastavi s otvorenim uključivanjem civilnog društva i drugih aktera u pripreme za pristupanje EU i u proces donošenja politika.

Konstatujući produženi bojkot Skupštine od strane djela opozicije, Savjet je ohrabrio sve političke aktere da u potpunosti vrate političku debatu u demokratske institucije, odnosno Skupštinu. Savjet je ohrabrio Crnu Goru da rješava preostale nedostatke u određenim ključnim oblastima kao što su sloboda medija, borba protiv korupcije i borba protiv trgovine ljudima – kako bi ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 i 24.

Direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je ukazala na anomalije koje prate crnogorsko društvo i podsjetila na oblasti u kojima je napredak minimalan ili ga praktično nema.

"Mi već imamo narativ iz vlasti, koji često pokušava u krizi EU pronaći alibi za nedopustivu regresiju u nekim oblastima. Nije to neočekivano, jer kako odmiču pregovori dolazi do toga da se lome pojedini monopoli moći i uvode regule koje treba da važe za sve jednako. Tome se najviše opiru oni koji imaju najviše da izgube, a najviše će da izgube oni koji su se ogriješili o zakon o koji tokom ovog procesa mogu biti procesuirani. To su različiti 'veto' igrači koji se nalaze u i van strukture vlasti, ali ipak bliski vlastima", kaže Uljarević.

"Proces integracije", naglašava, "ne smije biti sveden na pregovore sa Briselom".

"Najvažniji pregovori se vode ovdje u Crnoj Gori jer su evropski poslovi naši domaći poslovi. Ništa nam dobro nisu donijele ni 'pink' naočare kroz koje nam se pokušavala imputirati paralelna realnost niti prljava kampanja koju su vodili protiv onih koji su kritikovali loše odluke vlasti i dovodili u pitanje zakonitost nekih grana vlasti ili pojedinac", rekla je Uljarević, dodajući da su prošla vremena kada su se poeni dobijali simulacijom reformi.

"Imamo zakone i strategije, imamo institucije ali nemamo ono što je ključno, nemamo mjerljive rezultate. Trebalo je u ovom trenutku da imamo mjerljive rezultate, bilo da se odnose na pravosnažne sudske presude koje se efikasno sprovode, bilo da se odnose na nezavisan Javni servis RTCG koji javni interes stavlja ispred interesa vladajuće partije, ili neselektivan odnos Agencije za sprječavanje korupcije prema svim slučajevima", rekla je Uljarević.

Crnogorski premijer Duško Marković je podsjetio na veoma slabu upoznatost šire javnosti sa aktivnostima Evropske unije u Crnoj Gori, ali i regionu.

"Mnoge analize pokazuju da je Evropska unija u posljednjih deset godina u region uložila preko osam milijardi eura. Da li to naš prosječni građanin zna? Takvi podaci su često u sjenci drugih, više birokratskih poruka i ne pokazuju pravi obim posvećenosti Unije u regionu Zapadnog Balkana i u Crnoj Gori. Takve poruke moraju doći sa visokih adresa kako Unije tako i nas koji sprovodimo politiku EU i njene vrijednost", rekao je Marković.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG