Poslije skoro tri decenije provedene na vlasti Demokratska partija socijalista (DPS), partija prozapadnog predsednika države Mila Đukanovića, po prvi put suočena je sa mogućnošću da je izgubi. Na drugoj strani šansa da preuzmu vlast pruža se političkim snagama koje uvezuje srpski nacionalizam i proruska politička orjentacija.
To je epilog glasanja na redovnim parlamantarnim izborima koji su u Crnoj Gori održani u nedelju, 30. avgusta, uz visok odziv građana koji je prešao 75 odsto, a na šta nisu uticale ni zaštitne mere preduzete u cilju sprečavanja širenja korona virusa.
Oko ponoći, četiri sata nakon zatvaranja birališta, Đukanović je u obraćanju svojim podržavocima u sjedištu DPS-a u Podgorici, poručio da će ta partija priznati sve izborne rezultate, ali da će sačekati konačni nalaz Državne izborne komisije.
Naime, razlika između dvije prvoplasirane snage je toliko tanka da bi jedan glas u budućem skupštinskom sazivu mogao donijeti potrebnu većinu za formiranje vlade.
"Sačekaćemo da vidimo ko će imati taj 41. glas", rekao je Đukanović, kome predsjednički mandat ističe za dvije godine, dodajući da će njegova stranka ostati nepokolebljivi borac za evropsku budućnost Crne Gore.
Ovo su izborni pobjednici
Nasuprot DPS-u su tri opozicione koalicije: „Za budućnost Crne Gore“ predvođena Demokratskim frontom (DF), „Mir je naša nacija“ koju vode Demokrate Alekse Bečića i „Crno na bijelo“ Dritana Abazovića. Vodeća snaga DF se zalaže za snažne veze sa Srbijom, od koje se Crna Gora odvojila 2006. obnavljajući svoju nezavisnost, a njeguje i privrženost Rusiji.
Bliska je i Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), te se priključila protestnim litijama koje ova najveća vjerska konfesija u Crnoj Gori organizuje od decembra 2019. i usvajanja kontroverznog Zakona o slobodi vjeroispovjesti. SPC tvrdi da taj Zakon za cilj ima oduzimanje njene imovine, dok Vlada Crne Gore odgovara da ovim aktom uvodi red u oblast vjerskih zajednica. Pregovori Vlade i SPC su doživjeli neuspjeh u julu, a protesti protiv Zakona izrasli su u stožer masovnog okupljanja protivnika Đukanovića i DPS-a.
Nešto mekša opcija, ali takođe naklonjena SPC-u, su Demokrate. Zbog bliskosti stavova njihovo eventualno koaliranje sa DF-om uglavnom se ne dovodi u pitanje.
"Crno na bijelo" je, pak, građanska koalicija koja je u toku kampanje pozivala na formiranje ekspertske vlade, a vlasti u Crnoj Gori zamjera visoku korumpiranost društva što je detektovano inače i u izvještaju Evropske komisije o napretku u evrointegracijskim procesima za 2019. godinu.
„Vjerujem u građane i njihov racionalan izbor, u njihovu većinsku volju da smijene tridesetogodišnju nefunkcionalnu vlast ogrezlu u kriminalu, korupciji i nepotizmu”, poručio je Dritan Abazović, lider ove kalicije, nakon što je u nedelju glasao u Ulcinju na jugu Crne Gore.
Glasovi poslanika liste "Crno na bijelo", iako svega njih četvoro, mogli bi dovesti vodeće opozicione snage do, shodno preliminarnim rezultatima, za formiranje buduće vlade neophodnog 41 poslaničkog mandata u crnogorskom parlamentu. Skupštinu inače čini ukupno 81 narodni poslanik.
BLOG UŽIVO: Opozicija dobila većinu na izborima u Crnoj Gori
Sve ostale stranke i koalicije koje su učestvovale na izborima osvojile su ukupno 40 mandata. Među tim strankama su osim DPS-a, i stranke nacionalnih manjina Bošnjaka i Albanaca, Socijademokrate i Socijaldemokratska partija (SDP).
Takve preliminarne rezultate iznijela je nedjelju kasno uvuče posmatračka organizacije Centra za monitoring (CEMI) na osnovu 88,4% uzorka iz biračkog materijala.
Šta su poručili izborni pobjednici?
U prvim satima po zatvaranju birališta iz vladajućeg DPS-a nisu se obraćali javnosti, dok su opozicioni lideri oko sat vremena poslije glasanja proglasili izbornu pobjedu.
Lider koalicije Za budućnost Crne Gore Zdravko Krivokapić poručio je u prvoj izjavi za javnost da je režim pao i da je pobjeda opozicije izvjesna.
„Dragi građani iskazujemo vam blagodarnost za istrajnost i dostojanstvo. Bez obzira na sve što smo prošli tokom ovog ciklusa. Režim je pao", rekao je Krivokapić i pozvao građane da pobjedu proslave u svojim domovima, ne na ulicama, u porodičnom krugu.
Iz Demokrata su poručili da opozicija ima istorijsku šansu da razvlasti DPS, inače partiju koja je za skoro tri decenije vlasti uspela da uvede državu u NATO i da od svih preostalih država Zapadnog Balkana ode najdalje u procesu priključivanja EU.
Crna Gora bira novi saziv Parlamenta
Zašto je rezultat i dalje ipak neizvjestan?
Rezultat neizvesnim čini to što, kako je izneo direktor CEMI-ija Zlatko Vujović, postoji mogućnost da u finalu prebrojavanja jedna partija ostane ispod cenzusa, dok je i jedna manjinska partija na ivici da uđe u Skupštinu:
„Kako sada stvari stoje SDP ulazi u parlament, ali postoje šanse da eventualno skliznu ispod cenzusa. Hrvatska građanska inicijativa ima male šanse da osvoji mandat. Sve to može da utiče na eventualnu korekciju mandata između DPS-a i koalicije Za budućnost Crne Gore. Dakle moguće je variranje za jedan mandat na bazi ovih procjena“, rekao je Vujović.
Ovi parlamentarni izbori su jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema 1990. godine i peti od obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Za glasove građana se borilo 11 izbornih lista, odnosno šest koalicija i pet političkih partija, među kojima je pet izbornih lista pripadnika nacionalnih manjina Bošnjaka, Albanaca i Hrvata.
Facebook Forum