Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora u borbi protiv nasilnog ekstremizma


Policija nakon napada na Ambasadu SAD u Podgorici 22. februara

Crna Gora razvija strateški i institucionalni sistem za sveobuhvatnu borbu protiv nasilnog ekstremizma u skladu sa smjernicama Ujedinjenih nacija i prioritetima Evropske unije. Zabilježeni su i prvi sudski procesi za krivična djela učestvovanja u stranim oružanim formacijama, u kojima su dvije osobe gonjene po tom osnovu.

Prema posljednjem saopštenju, Uprava policije i tužilaštvo sprovode dvije akcije koje su usmjerene na identifikovanje lica koja pomažu ratnike u Siriji. Ovim akcijama obuhvaćeno je pet osoba koje se sumnjiče da vrbuju džihadiste, finansiraju ih, ili pomažu odlazak crnogorskih državljana u strane oružane formacije u Siriji. Akcije policije se sprovode pod kodnim nazivima "Atedant" i "Planer".

Kažnjavajuća pravda u borbi protiv ekstremizma nije dovoljna, rekao je Nikola Šaranović iz Ministarstva pravde, navodeći da prevenciju i borbu protiv ekstremizma treba da prati i resocijalizacija. Na koji način se Crna Gora bori protiv pojave nasilnog radikalizma Šaranović je pojasnio:

"Radi ilustracije valja izdvojiti sljedeće realizovane aktivnosti: identifikacija grupa podložnih uticajima nasilnog radikalizma i potencijalne veze sa stranim borcima, urađena procjena rizika i opasnosti, lokalna policija je upoznata sa mjerama prepoznavanja pojavnih oblika nasilne radikalizacije i terorizma."

Uehara: E#kstremisti praktično hrane akcijama jednih i drugih bez obzira na same ideologije
Uehara: E#kstremisti praktično hrane akcijama jednih i drugih bez obzira na same ideologije

Američka ambasadorka Margaret En Uehara ocijenila je važnim zajednički rad na povećanju otpornosti Crne Gore prema ekstremnom radikalizmu i nasilju. Vlada Sjedinjenih Država ostaje posvećena naporima da podrži kolege iz Crne Gore u borbi protiv radikalnog ekstremizma u svim njegovim oblicima, rekla je Uehara.

"Izolovani pojedinci predstavljaju određeni rizik. Ovaj problem nije limitiran na jednu religiju ili na jednu etničku grupu. Sada znamo da se ekstremisti praktično hrane akcijama jednih i drugih bez obzira na same ideologije. Oni inspirišu jedni druge da prate ovu stazu nasilja. Više smo nego svjesni da nedavni napad na Ambasadu SAD u Podgorici podsjeća nas da radikalizacija nije limitirana na jednu određenu vjeru. Ovo su izazovna vremena koja od nas traže nove pristupe", ocijenila je ambasadorka.

Američka Komisija za međunarodnu pravdu i odgovornost u saradnji sa Vladom Crne Gore, realizovala je projekat "Procjena radikalizma i nasilnog ekstremizma". Direktor Komisije Kris Engels je, između ostalog, rekao da je javnost u Evropi i van Evrope suočena sa posljedicama netretiranja pojava ekstremizma. A slično se može primjetiti i u zemljama Zapadnog Balkana rekao je Engels.

"Rezultat netretiranja je vidan i to nas je motivisalo da radimo na Balkanu gdje smo takođe vidjeli određene pokrete koji mobilišu borce. I vjerujemo da i u Crnoj Gori i na Balkanu postoji prilika da se bavimo, ne samo pomenutim oblicima ekstremizma, već i onim drugim koji se mogu susresti na ovom dugačkom putu različitom kontekstu vremena i prostora", naveo je Engels.

Da li vjerske zajednice mogu biti mjesta podložna za razvijanje radikalizma i ekstremizma, pitali smo rektora cetinjske Bogoslovije Gojka Perovića, koji za Radio Slobodna Evropa kaže da sve vjerske zajednice u temelju svog učenja imaju jednu vrstu ekstremizma u kojem se traži maksimalno odricanje od svijeta i angažovanje prema Bogu. Međutim, rektor Perović kaže da se to ne bi smjelo shvatiti kao ekstremizam opasan po društvo.

"Da citiram Jevanđelje- 'Ko nije spreman da se odrekne svega što ima i ne pođe za mnom taj nije mene dostojan', kaže Gospod u Svetom pismu. Ima sličnih fraza koje bi se mogle izvući iz drugih monoteističkih religija, gdje Bog traži od čovjeka maksimalno odricanje", napominje Perović

"Nekritički pristup takvim formulacijama", dodaje, "i jedna nepromišljenost kada čovjek krene samo srcem u to, može da dovede do raznih pogrešnih interpretacija".

"I svjedoci smo da pod okriljem mnogih monoteističkih religija izlaze neka ekstremna učenja, a same crkve i vjerske zajednice su prinuđene da ih da osuđuju i da nalaze razne metode da ih vrate u neki normalan poredak. Tako da toga ima, ali mislim da u Crnoj Gori nemamo situaciju s tim i nećemo je ni imati, jer osnovno učenje crkve i njen život poziva na to da ljudi vole jedni druge i da se žrtvujem - ja za drugog, a ne da žrtvujem drugog za neke svoje ideje", kaže rektor Bogosovije Gojko Perović.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG