Dostupni linkovi

Crnogorska šema davanja državljanstva investitorima rizična i za EU


Za crnogorski pasoš (na fotografiji, 2008.) posredstvom investicija bilo je zainteresovano blizu 700 osoba i to najviše iz Rusije, Kine, SAD-a i Libana.

Evropska komisija žali zbog odluke Vlade Crne Gore sa produži program ekonomskog državljanstva za još jednu godinu, navodi se u odgovoru portparolke Komisije Ane Pisonero na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

Vlada Crne Gore je na elektronskoj sjednici 30. decembra donijela odluku da će biti produžen "Program za sticanje državljanstva posredstvom investicija" za još godinu, odnosno do kraja 2022. godine.

Program, u trajanju od tri godine, 2019. godine osmislila je i realizovala prethodna Vlada Demokratske partije socijalista (DPS), koja je smijenjena na izborima u avgustu 2020. godine.

Program je podrazumijevao dodjelu crnogorskog državljanstva strancima, odnosno investitorima, koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 eura.

"Evropska komisija je dosljedno savjetovala Crnu Goru i istakla u godišnjem izvještaju da preispita svoju šemu dodjele državljanstva investitorima. Takve šeme predstavljaju moguće rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i upliv organizovanog kriminala", navodi Pisnoreo u odgovoru RSE.

Evropska komisija je istakla da će nastaviti pomno da prati sprovođenje šeme sve dok se ona ne bude ukinuta.

Za crnogorski pasoš posredstvom investicija bilo je zainteresovano blizu 700 osoba i to najviše iz Rusije, Kine, SAD-a i Libana, podaci su Vlade Crne Gore iz juna 2021. godine.

Do decembra iste godine dodijeljena su 233 ekonomska državljanstva, koja su dobili 69 investitora i 164 članova njihovih porodica.

Kakve bi posljedice mogle biti?

Na pitanje RSE kakve mogu biti posljedice po evropske integracije Crne Gore nastavka sprovođenja dodjele ekonomskog državljanstva i pored upozorenja Brisela, iz Vladine Kancelarije za evropske integracije su ukazali da slične prakse postoje i u EU.

Navode da je unutar EU šeme za sticanje državljanstva ili boravišta iskoristilo više od 130.000 ljudi, koji su u zemlje Unije investirali više od 20 milijardi eura.

"Neke članice EU nude državljanstvo, a neke boravište na svojim teritorijama u zamjenu za finansijski ulog. Međutim, iako ekonomski efekti ovih šema nijesu zanemarivi, za Crnu Goru je od ključnog interesa da što prije isključi ovakav tip šeme iz opticaja, kako bi svela na minimum broj otvorenih pitanja sa EU", navodi se u odgovoru za RSE iz Kancelarije za evropske integracije.

RSE o pandemiji COVID-a 19

Kroz priče, analize, video zapise i infografike pratite kako pandemija COVID-a 19 utiče na zemlje Zapadnog Balkana i šire.

Iz Kancelarije je navedeno da zbog COVID-krize, Program nije mogao pokazati nikakve rezultate. zbog čega je produžen ali sa pooštrenim kriterijumima.

"Svi postojeći investitori treba da Vladi dostave bankarsku garanciju u iznosu od 50 odsto investicije definisane programom", kažu u Kancelariji.

Dodaju da Crna Gora vrši detaljan monitoring ovog procesa i redovno dostavlja Evropskoj komisiji odgovarajuće podatke, "posebno imajući u vidu procedure koje je EU pokrenula protiv njenih članica Kipra i Malte za implementaciju ovih šema".

Ove dvije države EU imaju slične programe za dodjelu državljanstva investitorima.

Ranija upozorenja EU

U Izvještaju Evropske komisije za 2021. godinu, Crnoj Gori je eksplicitno preporučeno ukidanje šeme dodjele crnogorskog državljanstva investitorima. To se pominje i u dijelu Izvještaja koji tretira viznu liberalizaciju.

Preporučen je i pojačan nadzor nad dodjelom ekonomskih državljanstava dok god su u pravnom sistemu Crne Gore, kako bi se spriječili rizici u vezi sa pranjem novca.

Ipak, Evropska komisija je podsjetila da je Vlada Crne Gore prošle godine objavila da neće produžiti implementaciju dodjele ekonomskog državljanstva nakon 2021. godine.

Vlada, iako najavila kraj, Program produžila

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je rekao u maju 2021. da je Vlada odlučila da se postojeći Program dodjele ekonomskih državljanstava neće produžavati jer se kosi sa načelima Evropske unije (EU).

"Dalja podrška Programu može otežati i usporiti proces pridruživanja Crne Gore EU. Neprodužavanje Programa neće opstruirati investicije u razvojne projekte", naveo je tada ministar Milatović.

Ministar Milatović je na svom Twitter nalogu 30. decembra pozdravio odluku Vlade o produženju Programa ekonomskog državljanstva, ne pominjući usporavanje evropskih integracija Crne Gore.

Na ovu promjenu stava ministra Milatovića reagovali su iz opozicionih redova.

Mirko Stanić iz Socijaldemokratske partije (SDP) je naveo da je takav pristup Vlade razlog zbog kojeg investitori ne dolaze u Crnu Goru.

NVO sektor vidi višestruke rizike

Komentarišući činjenicu da je Vlada produžila rok Programu dodjele crnogorskih državljanstava investitorima i pored upozorenja EU, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za RSE ocjenjuje da je to bezbjednosni rizik, ne samo po Crnu Goru.

"Našu državu izlažemo bezbjednosnom riziku, a posredno i EU, budući da kada kontroverznim investitorima damo crnogorski pasoš, oni više ne prolaze dubinske provjere za dobijanje vize za ulazak u Evropsku uniju", tvrdi Bajramspahić.

Bajramspahić konstatuje da je toga svjesna i crnogorska Vlada.

"Vlast je svjesna svega ovoga, ali je sve to ignorisala. Ova pitanja spadaju u poglavlje 24 za koja znamo koliko su važna za proces pristupnih pregovora", ističe Bajramspahić.

Drugi problem, navodi Bajramspahić, je "zaprepašćujuća bezočnost" novih crnogorskih vlasti koje su samovoljno, bez dijaloga i javne rasprave, preko noći ubacili ovu spornu odluku na posljednju sjednicu Vlade u 2021. godini, iako su tvrdili da je ta praksa štetna i da će ukinuti.

Dina Bajramspahić podsjeća da je iz same Vlade nedavno saopšteno da bi produženje Programa moglo dovesti u pitanje i vizni režim koji imamo sa zemljama EU.

"Zamislite kakve bi posljedice bile da se građanima i građankama Crne Gore ograniči i zakomplikuje sloboda kretanja i kako bi se to odrazilo na obrazovanje, ekonomiju, kulturu, razvoj", dodaje ona.

Bajramspahić: Našu državu izlažemo bezbjednosnom riziku, a posredno i EU (6. novembar 2018.)
Bajramspahić: Našu državu izlažemo bezbjednosnom riziku, a posredno i EU (6. novembar 2018.)

Bajramspahić smatra da treba postaviti pitanje vrijednosne orijentacije Crne Gore.

"Da li je orjenisana ka Zapadu ili ka nerazvijenim demokratijama i autoritarnim režimima, imajući u vidu zemlje iz kojih je najveće interesovanje za crnogorskim pasošem", ističe.

Bajramspahić ukazuje "da se više ne može izbrojati koji je ovo put da je navodno ekspertska i navodno proevropska Vlada" bira kratkoročne umjesto dugoročnih interesa, a to je učlanjenje Crne Gore u EU.

RSE je iz Ministarstva unutrašnjih poslova potvrđeno da je ministar Sergej Sekulović na sjednici Vlade bio protiv produženja dodjele crnogorskog državljanstva investitorima, upravo zbog mogućnosti usporavanja procesa eurointegracija.

Prije Programa o ekonomskom državljanstvu, svjetski ali kontroverzni biznismeni su mogli da dođu do crnogorskog pasoša, preko takozvanog počasnog državljanstva, koji je dodjeljivan od 2010. godine u vrijeme vlasti DPS-a Mila Đukanovića.

Osim glumaca, sportista, profesora, vlasnici počasnog državljanstva su bili tajlandski biznismen Taksin Šinavatra, Malezijac Vei Seng Pua, zakupac odmarališta Sveti Stefan Petros Statis, kao i nekadašnji palestinski ministar Mohamed Dahlan.

Ko je Taksin Šinavatra?
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG