Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora: I francuske crkve su državno vlasništvo


Unutrašnjost Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici

Sukob crnogorske države i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori oko pitanja svojine nad crkvama i manastirima, nametnuo je brojna pitanja uključujući i krucijalno - da li država može da bude vlasnik vjerskih objekata?

Povodom Vladinog Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica, najpriznatiji crnogorski pravni stručnjaci ocjenjuju da vlast ima legitimno pravo da pitanje crkvene imovine u Crnoj Gori rješava u skladu sa njenim državnim i nacionalnim interesima.

Navode da postoje primjeri u Evropi gdje je država formalni vlasnik crkvene imovine a koju je dala na upravljanje nekoj vjerskoj organizaciji.

Pitanje imovine vjerskih organizacija u Crnoj Gori dugo je stavljano pod tepih i bilo uzrok brojnih problema u prošlosti pa sve do danas, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor međunarodnog prava na podgoričkom Pravnom fakultetu, Nebojša Vučinić, koji je deset godina bio sudija suda u Strazburu.

Profesor Vučinić smatra da Crna Gora ima legitimno pravo da to pitanje rješava na način koji će biti u skladu sa njenim ključnim državnim interesima i navodi da u Evropi ima primjera gdje je država formalni vlasnik crkvene imovine.

"U Francuskoj je država nominalni vlasnik svih katedrala i crkvenih objekata i to nije ništa neobično. Naravno, nikome u Francuskoj ne pada na pamet da ospori korišćenje tih objekata za potrebe Rimokatoličke crkve koja je tamo dominantna", ističe Vučinić.

"Uostalom", dodaje profesor međunarodnog prava, "i u Ustavu Kraljevine Crne Gore to pitanje je jasno bilo precizirano".

"Naravno, to sada implicira dosta problema u kontekstu Zakona o slobodi vjeroispovijesti i imovini vjerskih organizacija ali je legitimno pravo države da uredi svojinska pitanja u vezi sa crkvenim objektima. To je stari problem i on ne može dovijeka da se gura pod tepih, uzimajući u obzir interese svih aktera u ovom sporu i računajući na pomoć međunarodne zajednice , Savjeta Evrope, Venecijanske komisije i slično", kaže profesor Vučinić.

Profesor u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Blagota Mitrić kaže za RSE da u ovom trenutku nije moguće dati odgovor na pitanje - da li država ima pravo da bude vlasnik vjerskih objekata.

"Ja na to pitanje ne mogu da odgovorim, ali u zakonu, koji najavljuje država, piše da sva crkvena imovina, koja do 1918. godine nije upisana na SPC ili nema dokaza o vlasništvu, pripada državi. Nije rečeno crkvi, nego državi", ukazuje Mitrić.

Blagota Mitrić ističe da istorijske činjenice ukazuju da je do pripajanja SPC, pravoslavna crkva u Crnoj Gori bila nezavisna, kao i da je crkvena imovina bila ujedno i državna zbog specifičnog državnog uređenja.

"Kralj Aleksandar Karađorđević je 1920. godine donio dekret o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve i prisajedinjenju Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ako ona nije postojala, kako ju je onda Aleksandar ukinuo? Crna Gora je vjekovima bila teokratska država, odnosno za vrijeme svih Petrovića, Crna Gora je imala u jednoj osobi i svjetovnog i duhovnog, crkvenog vladara. U prvom Ustavu Crne Gore iz 1905 u članu 40 pisalo je da Crna Gora ima autokefalnu pravoslavnu crkvu istočno pravoslavne vjere, svoju zastavu te i te boje, grb i slično", objašnjava profesor Mitrić.

Prema dostupnim istorijskim podacima, Mitropoliju crnogorsku Crnogorske pravoslavne crkve utemeljio je Ivan Crnojević 1485. godine, a svi njeni mitropoliti su tokom vjekova birani i potvrđivani isključivo od Crnogoraca – bilo na crnogorskome zboru ili odlukama Knjaza-Gospodara, Crnojevića i Petrovića-Njegoša.

Navodi se i podatak da su u Kraljevini Crnoj Gori sveštenici bili plaćani od strane države. Godine 1918. je ukinut Sveti Sinod Pravoslavne crkve Crne Gore koja je pripojena SPC i uvedena praksa da se cetinjski mitropolit imenuje iz Beograda.

Sabor SPC u Podgorici: Vlada da povuče zakon
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Crna Gora nema namjeru da otme nijedan metar tuđe teritorije, ali neće dozvoliti da se otima ono što joj pripada, poručio je predsjednik države Milo Đukanović na izbornoj konferenciji Demokratske partije socijalista (DPS) u Beranama.

Đukanović je kazao da Crna Gora mora opomenuti sve one koji žele da se miješaju u unutrašnja pitanja države.

"Danas je vrijeme da shvate da nosili odijelo ili mantiju moraju biti jednako odgovorni prema državi Crnoj Gori. Moramo im poslati opomenu da je ovo posljednji trenutak da to shvate, da nas ne dovedu u neprijatnu situaciju da Crna Gora mora raditi ono što mora raditi prema svakome uključujući i one koji nose mantiju", naveo je Đukanović.

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije kazao je da je Vladin Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica pokušaj da se napravi presedan kako bi onda, po istom tom modelu, na Kosovu srpske svetinje bile uzete i prepisane na "Veliku Albaniju".

"Ovo što se događa sada", naglasio je Episkop budimljansko-nikšićki, "nije samo otimačina hramova i crkvenih zdanja i imanja, nego je – udar na pravoslavlje".

Osim SPC, i zvanični Beograd zaoštrava retoriku prema Podgorici zbog pitanja svojine nad crkvama i manastirima u Crnoj Gori.

Profesor Nebojša Vučinić ne isključuje mogućnost da dođe i do međunarodnog spora sa Srbijom o tom pitanju.

"Mislim da je u ovom kontekstu vrlo jasno, legitimno pravo Crne Gore da uredi tu problematiku u skladu sa svojim državnim i nacionalnim interesima i tu nema nikakve dileme. Mislim da taj zakon o kojem se govori kakav god da je može da izdrži taj mogući test zakonitosti, proporcionalnosti, neophodnosti u demokratskom društvu, ukoliko bi došlo do konkretnog spora pred sudom", zaključuje Nebojša Vučinić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG