Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slučaj Ćopića i Golemovića aktuelizovao pitanje skrivanja kriminalaca


Ilustrativna fotografija, Foto: Midhat Poturović
Akcijom Policije Republike Srpske u kojoj su tokom proteklog vikenda u Banjoj Luci privedena lica sa potjernica iz Srbije i Hrvatske, Zoran Ćopić i Dražen Golemović, pa pušteni na slobodu jer posjeduju i pasoš Bosne i Hercegovine čiji Ustav ne dozvoljava izručenje njenih državljana, aktuelizovano je pitanje skrivanja kriminalaca iz susjednih zemalja koji u BiH uživaju punu slobodu.

Pravni stručnjaci su mišljenja da bi BiH trebala što prije inicirati potpisivanje sporazuma o izručenju sa susjedima, ili se priključiti inicijativama iz Srbije i Hrvatske koje su najavile potpisivanje međusobnog sporazuma o izručenju osumnjičenih i optuženih za krivična djela korupcije i organizovanog kriminala.

U Ministarstvu Republike Srpske još uvijek pod velom tajne drže policijsku akciju provedenu tokom vikenda u Banjoj Luci u kojoj su privedeni kontroverzni srpski ihrvatski biznismeni Ćopić i Golemović. Nezvanične informacije govore da je Zoran Ćopić, za kojim je u Srbiji raspisana potjernica zbog sumnje da je bio poslovni partner odbjeglog narko bosa Darka Šarića, priveden u subotu uveče na osnovu informacija da je uključen u planiranje atentata na ministra policije Srbije Ivicu Dačića koji je u nedjelju posjetio Banju Luku.

Portparol direktora Policije Republike Srpske Tijana Savić nije mogla da kaže nikakve detalje oko akcije:

„U ovom momentu zaista nema još nikakvih zvaničnih informacija.“

Privedeni Ćopić, kao i Golemović zadržani su nekoliko sati na ispitivanju, nakon čega su pušteni na slobodu i pored činjenice da se nalaze na međunarodnim potjernicama Srbije i Hrvatske.

Za Golemovićem je prošle godine hrvatski USKOK raspisao potjernicu zbog većeg broja krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala, a javnosti je poznat i kao svjedok u sudskom procesu u slučaju ubistva Ive Pukanića. Nezvanično se saznaje da Ćopić i Golemović posjeduju pasoše Bosne i Hercegovine, što ih štiti od izručenja Hrvatskoj i Srbiji.

Ustav Bosne i Hercegovine ne dozvoljava izručenje njenih državljana drugim zemljama, a sa Srbijom i Hrvatskom od februara ove godine u primjeni su sporazumi koji omogućavaju ustupanje krivičnog gonjenja, ili da se traži izvršenje pravosnažnih sudskih odluka ukoliko se osobe nalaze u tim zemljama.

Sporazumi će dati rezultate

Zaključeni sporazumi u vezi izvršenja odluka o krivičnim stvarima omogućuju da sve osobe koji su dvojni državljani, ukoliko pobjegnu iz jedne u drugu zemlju, moraju izdržavati tu kaznu - i mi tražimo izvršenje tih kazni u drugim državama.
Sekretar Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić kaže da su prema Srbiji i Hrvatskoj trenutno upućeni zahtjevi za hapšenje i zatvaranje 42 pravosnažno osuđena bjegunca:

„BiH je imala 282 pravosnažne sudske odluke za osobe koje su pobjegle iz BiH u Republiku Hrvatsku i u Republiku Srbiju, a koje su na taj način izbjegle izdržavanje kazne. Zaključeni sporazumi u vezi izvršenja odluka o krivičnim stvarima omogućuju da sve osobe koji su dvojni državljani, ukoliko pobjegnu iz jedne u drugu zemlju, moraju izdržavati tu kaznu - i mi tražimo izvršenje tih kazni u drugim državama, u Republici Srbiji i u Republici Hrvatskoj.“

Istovremeno, ističe Halilagić, pristižu i zahtjevi iz Srbije i Hrvatske za hapšenjima. Do sada su iz Srbije stigla tri, a iz Hrvatske 23 zahtjeva za izvršenje sudske presude.

Bivši predsjednik Advokatske komore Federacije BiH Josip Muselimović mišljenja je da će sporazumi, ipak, dati rezultate:

„Vrlo je kratko vrijeme da bi se mogao dati konačan sud o učinkovitosti ovih sporazuma koji su dosad potpisani. To je jedna procedura koja mora proći, i korespodencija od ministarstva do ministrarstva traje dugo. Uglavnom, po meni, bitno je da se to pitanje počelo rješavati.“

Muselimović je mišljenja i da će se sve države u regionu, pa i Bosna i Hercegovina morati obavezati za izručenje osoba koje su činile kriminal. Kao pozitivan primjer navodi upravo djelovanje Srbije i Hrvatske iz kojih je za 28. jun najavljeno potpisivanje sporazuma o izručenju osumnjičenih i optuženih za krivična djela korupcije i organizovanog kriminala:

„BiH živi jedan specifičan život, pa na koncu i pravni život. Uvijek postoji neko ko je protiv, ali ja osobno mislim da je zajednički interes da se to pitanje riješi i da će ljudi koji su odgovorni za te poslove naći načina da i to pitanje konačno skinu s dnevnog reda i da na koncu pravni sustav na ovim prostorima profunkcionira. Nije logično da netko počini neka teška kaznena djela a da izbjegne tu sankciju samo zbog toga što je otišao preko Save ili preko Dunava.“

Pročitajte i ovo:
Barašin: Kako se hapse naši, hapsiće se i njihovi
Moć balkanskih mafija
Ubijen Ivo Pukanić
Afera Šarić se ne stišava
Kreće obračun sa vrhom kriminala?
Prijeti li Crnoj Gori opasnost od Srbije ili od kriminala
Slučaj Šarić: Nesaradnja policija opasna za region
Šarić već godinama osumnjičeni narko bos
Srpsko-crnogorsko 'prepucavanje kriminalcima'
Slučaj Šarić otvorio pitanje saradnje policija
Upitna profesionalnost istražnih organa u slučaju "Šarić"
  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    Diplomirao je 2003. godine kao prvi diplomirani novinar sa Univerziteta u Banjaluci. Novinarstvom se počeo baviti 1999. na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Godine 2002. postaje dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

XS
SM
MD
LG