U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) gotovo svaka institucija, opština, grad i javno preduzeće slave krsnu slavu.
Primjer je i krsna slava Aranđelovdan, koju je i ovog 21. novembra proslavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS-a.
Episkop banjalučki Jefrem ministru Draganu Lukaču uručio je i visoko odlikovanje Srpske pravoslavne crkve - Orden Svetog kralja Milutina, a u Centru za obuku, osveštan je i spomen-hram.
Kada je počelo?
Ovakav običaj je nastao u ratu od 1991-1995, a nije se promijenio ni 24 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Sociolog Ivan Šijaković ističe da takve proslave ni u kom slučaju ne služe vraćanju tradiciji srpskog naroda, već da se sveti porodični praznici devalviraju.
"Osnovno je što se tu narušava hrišćanska etika kada vi pridajete slavu organizacijama, institucijama, a tamo se kaže da je to isključivo porodična stvar. Ali eto, zbog, pre bih rekao nekog uplitanja politike u Crkvu i Crkve u politiku, onda su se oni tu našli da šire segment koji nije u hrišćanstvu, a pogotovo što je slava prethrišćanska stvar. To je ta neka vrsta dokazivanja, odvajanja, želje da to bude pokazatelj da si ti drugačiji, da ne trpiš nikoga ko nije takav i tome slično. Umesto da nalazite načine približavanja, vi stalno ubacujete načine razdora", navodi Šijaković.
Iako više ne postoji u zakonu kao krsna slava Republike Srpske i dalje se 9. januara liturgijom obilježava i entitetska krsna slava - Sveti Stefan.
Šta je odlučio Ustani sud?
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 26. novembra 2015. godine utvrdio da je neustavan 9. januar kao dan RS-a, koji se slavio i kao krsna slava RS Sveti Stefan.
Entitetska Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. u RS-u provela referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zabranio njegovo održavanje i zatim poništio rezultate izjašnjavanja građana.
Potom je usvojen i Zakon o Danu RS-a u kojem se navodi da se radi o sekularnom prazniku. Ustavni sud BiH je u martu ove godine ponovo osporio 9. januar kao Dan RS-a. Proslava je najavljena i za predstojeći 9. januar 2020. godine.
Krsna slava Banjaluke je, na primjer, Spasovdan. Javna zdravstvena bolnica u Doboju "Sveti Luka", isto tako obilježava krsnu slavu Svetog Luku.
Tenderi za slavlja
I sijaset je drugih takvih primjera. Problem je što i slavlja koštaju, pa se za potrebe obilježavanja krsnih slava raspisuju i tenderi.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi primjere koštanja krsnih slava.
"Posljednje koje smo imali su usluge keteringa za Hidroelektrane na Trebišnjici gdje je za oko 300 gostiju ketering plaćen 17.500 maraka (oko 8.700 evra). Imali smo i za grad Bijeljina za krsnu slavu za koncert Maje Berović 27.000 maraka (oko 13.500 evra). Dakle, troše se značajna sredstva za te proslave. Naš stav je da javna sredstva organizacije trebaju trošiti racionalno i pogotovo što, evo, iz Hidroelektrana na Trebišnjici izlaze sa pričom posljednjih mjeseci da su u teškoj finansijskoj situaciji, i tako dalje", ističe Traljić.
I banjalučki novinar Ognjen Tešić istraživao je kako se troše novci u nekim preduzećima Elektroprivrede za proslavu krsne slave.
"Dakle, stotine hiljada su u pitanju na godišnjem nivou. Pored hrane i pića, dovode se i zvijezde estradne, Maja Berović u Bijeljini, Baja znam da je dolazio u Elektrokrajinu. Ono što je sporno jeste netransparentnost. Pored toga, sporne su pozamašne cifre. Ipak je riječ o javnim preduzećima, dakle, moralo bi to da bude skromnije. Neki tvrde da je tu riječ o 'ugrađivanju' (izvlačenju sredstava, prim. aut.), a neki da se to istinski potroši", kaže Tešić za RSE.
Zanimljivo je čitati, priča Tešić i o kakvom se tu meniju radi.
"Džek danijels, čivas, sve se to nalazilo na spisku… jagnjetina, prasetina, standardno", navodi Tešić.
Uloga sveštenika
Sekularizam ili klerikalizam pitanje je koje se postavlja nakon svake proslave krsne slave, koju obično prati paljenje slavske svijeće, lomljenje slavske pogače, te liturgija koju izvodi pravoslavni sveštenik.
Znaju li u MUP-u RS-a da među policajcima ima i Bošnjaka i drugih nesrpskih zaposlenika, pita šef kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Dževad Mahmutović.
"Bez obzira što su to institucije Republike Srpske, Republika Srpska je i naš entitet, i bošnjački kad govorim u ime Bošnjaka. Mi ćemo se boriti i da institucije budu naše, a to znači da svi imamo jednaka prava, a to obilježavanje vjerskog praznika, odnosno slave u bilo kojoj od tih institucija je, u stvari, diskriminacija za one koji nisu te vjere. I mi ćemo se potruditi da tu diskriminaciju u tim institucijama ukinemo", poručio je Mahmutović.
Ekonomista Zoran Pavlović tvrdi da te proslave predstavljaju skretanje pažnje sa stvarnosti.
"Ako je predsjednik SNSD-a (Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, prim. aut.) rekao da on izbore i dobija 'na prasiće i jagnjiće', onda je to postalo trend i način bežanja od stvarnosti i realnosti radnika koji teško žive i koji najčešće nisu čak ni pozvani na te proslave, nego se te proslave rade samo za one koji već imaju i previše i koji praktično koriste priliku da bi se možda i slikali, nešto izgovorili. Koristi su nikakve, a troškovi enormni", zaključuje Pavlović.
U pravoslavnih Srba postoji oko 80 krsnih slava. Riječ je o porodičnom prazniku, koji je na ovim prostorima nastao još u doba paganstva, pa je prenijet i u hrišćanstvo.
No, u posljednjim decenijama zbližavanja političkih i crkvenih institucija proslavu krsnih slava su preuzele i političke stranke.
Prema mišljenju sagovornika RSE, u RS-u je to stanje vidljivije i zbog konstantno zategnutih odnosa u Bosni i Hercegovini, te je teško očekivati da će u skorije vrijeme doći do promjena.
Facebook Forum