Dostupni linkovi

Ključ u bravu za više od stotinu firmi u BiH


Natpis na jednoj od zatvorenih radnji u Sarajevu, april 2020.

Vlasnik agencije za prodaju nekretnina iz Tuzle (ime i prezime poznato redakciji) godinu dana nije uspio da proda nijednu nekreninu zbog čega je odlučio da agenciju zatvori.

Njegova firma je jedna od 135 koje su u Bosni i Hercegovini (BiH) zatvorene od 20. oktobra do 11. novembra, prema zvaničnim podacima iz sudskog registra.

Ima 42 godine, a kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) “s obzirom na nesigurno stanje u državi, najvjerovatnij odlazi iz Bosne i Hercegovine”.

“Tek je nedavno usvojeno zakonsko rješenje na polju nekretnina, ali je nesigurnost posla zbog korone velika”, kaže on.

Dodaje da nije imao veliku pomoć državnih i entitetskih vlasti u toku pandemije, ali priznaje da nije bio ni upućen u to kome da se obrati.

Rastu zgrade, a rastu i cijene u Sarajevu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:02 0:00

Novac za avione i službene automobile umjesto za privredu

Tokom tri sedmice u bh. entitetu Federacija BiH je zatvoreno 94 preduzeća, a 41 u Republici Srpskoj. Među njima su, između ostalih, sem agencija za nekretnine, i preduzeća za promet i usluge, ugostitelji, zubarske ordinacije.

Likvidacioni ili stečajni postupak je pokrenulo 69 firmi, dok je 66 u potpunosti pravno ugašeno.

Ekonomista iz Banjaluke, Damir Miljević, kaže za RSE da je očito da su država, odnosno entiteti, koji raspolažu budžetima, pokušali da učine nešto zbog pandemije korona virusa, ali izgleda nedovoljno da se sačuvaju firme u BiH.

On podsjeća da BiH ima enorman budžet u odnosu na broj stanovnika i privredu, ali je problem u raspodjeli društvenog proizvoda, jer više od 50 odsto nove vrijednosti odlazi u javnu potrošnju.

“Kupuju se avioni, helikopteri, stotine novih auta, isplaćuju se ogromne plate u javnom sektoru, prema tome to nije pitanje ima li novca, nego pitanje odnosa države prema privredi i građanima. A ono što su svakako mogli da urade u prethodnom periodu, mogli su da naprave rasterećenje, pa makar privremeno”, rekao je Miljević.

On dodaje da je i smanjena potrošnja doprinijela krizi, što je, prema njegovoj procjeni, normalno u ovakvom društvu, gdje su privreda i oni koji stvaraju novu vrijednost zadnji na ljestvici prioriteta.

Tokom 2020. godine u BiH je objavljeno 366 tendera za nabavku 876 vozila svih vrsta za javna preduzeća i državna tijela. Njihova vrijednost je procijenjena na 22 miliona evra.

Privrednici iz FBiH – svako zatvaranje je upozorenje

Vlada Federacije BiH je 20. septembra donijela odluku o raspodjeli 105 miliona KM (52,5 miliona evra) predviđenih u ovogodišnjem budžetu iz Fonda za stabilizaciju privrede, na Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

Četiri dana prije toga, 16. septembra, entitetska Vlada je donijela odluku o dodjeli 30 miliona KM (oko 15 miliona evra) pomoći budžetima 80 gradova i opština za sanaciju posljedica pandemije virusa korona.

Svaka firma je bitna za ekonomiju BiH, a svako zatvaranje upozorenje, kaže za RSE predsjednik Privredne komore Federacije BiH, Mirsad Jašarspahić.

“To bi trebalo da bude signal donosiocima odluka o potrebi za jačim angažmanom u podršci kompanijama u BiH kako da ovaj prostor napravimo primamljivijim kako za domaćeg privrednika tako i za stranog investitora”, ističe Jašarspahić.

Kako navodi, registar parafiskalnih nameta bi bio dobra ideja za pomoć privrednicima, jer svaka lokalna zajednica ima svoje modalitete i dodatne naknade, a nekad ni sami nameti nisu toliko opterećenje koliko komplikuju stvari za privrednike.

“Nije strana situacija u BiH da privrednici pređu iz jedne opštine u drugu, samo zato što tamo imaju dodatni podsticaj. Lokalne zajednice bi na taj način mogle da budu konkurentne jedne drugima”, kaže Jašarspahić.

On dodaje da BiH ne iskorištava svoje potencijale i prednosti u odnosu na zemlje okruženja, kao što je nizak porez na dobit od 10 odsto – od čega u regionu samo Crna Gora ima nižu stopu, i to za jedan procenat.

Kakva je situacija u RS?

Vlada Republike Srpske je početkom pandemije osnovala tri fonda kao dio mjera za "očuvanje preduzeća" i to Garantni kreditni fond, Kompenzacioni fond za podršku privredi i zdravstvenom sektoru, te Fond za podršku lokalnim zajednicama i preduzećima od lokalnog značaja, za šta je bilo planirano 250 miliona evra.

Kompenzacioni fond je u prvih šest mjeseci 2021. godine za sanaciju i ublažavanje štetnih posljedica virusa korona odobrio oko 71,5 miliona KM (oko 35,75 miliona evra), saopštila je entitetska Vlada 12. novembra.

Od toga je više od 50 miliona KM (25 miliona evra) odobreno zdravstvu, dok je privreda dobila 4,21 milion KM (2,105 miliona evra).

Računajući i prošlu godinu, iz ovog fonda je isplaćeno ukupno nešto više od 241 milion KM (120,5 miliona evra).

Poslodavci u ovom bh. entitetu ne vide velike probleme u novim zatvaranjima firmi. U Uniji udruženja poslodavaca kažu da se i prije pandemije godišnje zatvaralo oko 800 firmi, uglavnom malih.

"Ne znam ni za jednu ozbiljniju firmu da je zatvorena ili da je otišla u stečaj, a ne možemo govoriti da imamo negativan trend po pitanju finansijske situacije", rekao je za RSE Saša Trivić, predsjednik Unije.

Kaže, svake godine dobiju kakvu-takvu pomoć od entitetskih vlasti.

“Ove godine smo dogovorili ukidanje nekih parafiskalnih nameta i smanjenje oporezivanja rada, međutim ovo sve nije dovoljno ukoliko smo mi kao poslodavci slabo sposobni da organizujemo posao. Ono što je po meni najveći problem, generalno u društvu postoji loša percepcija poslodavca i malo ljudi ide da se bavi privatnim biznisom”, ocjenjuje Trivić, dodajući da dobijena pomoć u pandemiji nije bila prevelika, "ali je pomogla u trenutku kada su svi bili u panici zbog prekida poslovanja".

Republika Srpska se tokom godine zaduživala i na evropskim berzama. Entitetska Vlada saopštila je 20. aprila da je na Londonskoj berzi prodala petogodišnje obveznice u iznosu od 300 miliona eura s kamatom od 4,75 posto. Tek nakon prodaje, Vlada je održala posebnu sjednicu i donijela Odluku o prihvatanju zaduženja.

Novac prikupljen prodajom obveznica namijenjen je za povećanje plata i penzija, kao i punjenje budžetskog deficita.

Izlazak na Londonsku berzu će tako poreske obveznike u Republici Srpskoj koštati dodatnih 375 miliona eura.

Kako izaći iz krize?

Svi su pomagali tokom korone, od nivoa države, preko entiteta, pa sve do kantona i lokalnih zajednica, kažu u Privrednoj komori Federacije BiH. Svi su djelovali, ali nemoguće je bilo napraviti podršku kakvu su privrednici očekivali, jer nema mjere koja može nadomjestiti gubitak tržišta, podsjeća Jašarspahić.

“Sad je kriza na neki način kulminirala, poskupljenjem repromaterijala, sirovina na svjetskom tržištu, metalnoj indsutriji, poskupljenjem energenata, produžen je rok međudržavnog transporta, ukupno poslovanje je postalo sve teže”, ističe Jašarspahić.

On dodaje da su se firme iscrpile svojim kreditnim zaduženjima da bi premostile trenutnu situaciju, a pitanje je kako će nadležne institucije pomoći u narednom periodu, i da li će kompanije, naročito izvozno orijentisane, uspjeti da zadrže svoje mjesto u globalnim lancima dobavljača.

Dugoročno, smatra Jašarspahić, rješenje je razvojni, kreditni fond koji bi im bio od velike pomoći.

Pomoć MMF-a zbog pandemije

Međunarodni monetarni fond (MMF) doznačio je 23. avgusta na račun Centralne banke BiH oko 308 miliona evra. Ovaj novac je kasnije proslijeđen na račun dva entiteta, i to dvije trećine u FBiH, jedna trećina u RS.

MMF je zamislio da ovaj novac bude pomoć zemljama u borbi protiv pandemije COVID-19. Međutim, novac je uplaćen bez ikakvih uslova, ne traže se nikakve reforme i nije riječ o kreditu.

Vlada Federacije BiH je tada odlučila da će dio novca raspodijeliti kantonima kao “finansijsku pomoć budžetima za provođenje strukturalnih reformi”, dok je premijer Vlade Republike Srpske najavio da će sredstva iskoristiti za pomoć i socijalna davanja, povećanje penzija i plata u tom entitetu.

U februaru, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda potpisao je sa šefom Kancelarije Svjetske banke u BiH Emanuelom Salinasom ugovor o kreditu u iznosu 56 miliona evra.

Ta sredstva su bila namijenjena za sprovođenje Projekta pružanja podrške za oporavak mikro, malih i srednjih poduzeća za saniranje posljedica pandemije korona virusa.

XS
SM
MD
LG