Dostupni linkovi

Briselski blog: Slavni trenutak Sjeverne Makedonije u sjeni korona virusa


Skoplje, 24. marta 2020.

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

U sjeni pandemije korona virusa iza Sjeverne Makedonije nalazi se par izuzetnih dana sa pridruživanjem najvećoj vojnoj alijansi, pa do konačnog zelenog svjetla od Evropske unije za otvaranjem pregovora o pridruživanju klubu.

Ovo pokazuje Skoplju da se postizanje politički hrabrih sporazuma sa susjedima na kraju isplati.

No vrijeme koje je bilo potrebno kako bi stigli do ove tačke također pokazuje da se zemlje Zapadnog Balkana u NATO-u kao i u istočnom susjedstvu Evropske unije nalaze u milosti zemalja članica dva kluba.

Jasno je da je za Sjevernu Makedoniju zeleno svjetlo o pridruživanju EU trebalo stići i ranije.

Većina članica Evropske unije bila je složna sa tim da je ono što je Skoplje postiglo sa Grčkom potpisivanjem Prespanskog sporazuma bilo od historijske važnosti i vrijedno političkog priznanja. Promijenili su svoj međunarodni identitet i umirli decenijama dugačak konflikt sa svojim susjedima sa juga oko zvaničnog imena koji je spriječavao njihovo pristupanje NATO-u i EU.

Ili su bar tako mislili u Skoplju. Kada su države članice Evropske unije u ljeto 2018. raspravljale o tome da li će priznati ovaj napor, Francuska je odbila ideju o pokretanju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Prema mišljenju Pariza, to nije bilo dovoljno.

A onda je Evropska komisija izdala pohvalan izvještaj o napretku o reformama koje je sprovela Sjeverna Makedonija, no u ljeto 2019. još jednom je stigao negativan odgovor iz Francuske.

Ostale članice Unije su obećale da će se vratiti ovom pitanju ponovo u oktobru ali je Francuska insistirala sa svojim ne, čime je Skoplje tri puta dobilo negativan odgovor nakon čega su krenula pitanja o kredibilnosti Evropske unije. Da li je proširenje mrtvo? Da li može Unija da ispuni obećanja u svom dvorištu? I možda najznačajnije od svih pitanja: šta Francuska želi?

Na ovo posljednje, postoji više odgovora. Onaj najviše citiran među EU diplomatama jeste da se francuski predsjednik Emmanuel Macron uplašio popularnosti desno orijentirane liderke Marine Le Pen i protesta Žutih prsluka koji su uzdrmali Francusku prošle godine. On je jednostavno morao djelovati strogim i kopirati neke stavove i jezik, naročito pred evropske parlamentarne izbore kada je kontinent očekivao populistički porast koji se na kraju nije baš desio.

No istina je da Francuska nikada nije bila baš oduševljena proširenjem Unije, naročito ne prije njezinog produbljavanja, što je jedan od Macronovih omiljenih projekata koji bi zahtjevao stvari poput budžeta za evrozonu i više evropskih projekata, od čega bi obje strane bile korisne za evropsku politiku. Malo produbljenja se ostvarilo i time se očekivalo da, ukoliko može, on želi usporiti proces proširenja.

To je ono šta je Pariz imao na umu kada su nakon trećeg odbijanja Sjeverne Makedonije najavili da metodologija proširenja treba da bude ponovo napisana.

Evropska komisija prihvatila je i u februaru ove godine predstavili su prijedlog. Istina, promijene su bile kozmetičke no bilo je jasno da zemlje članice sada imaju još više prilika da uspore proces ukoliko žele. Macron je umiren i 25. marta stiglo je zeleno svijetlo.

No istinu govoreći, ovo je samo početak procesa. Pregovarački okvir će najvjerovatnije biti predstavljen u Komisiji u junu i ukoliko sve prođe dobro, prema informacijama EU zvaničnika, stvarni pregovori mogu krenuti na jesen.

Iz Skoplja su sa samopouzdanjem rekli kako je 50 posto njihovog pravnog okvira već usklađeno sa zakonima EU te da nekoliko od 30 plus poglavlja EU legislacija koja trebaju biti usklađena sa nacionalnim zakonima mogu biti otvoreni i završeni veoma brzo.

Čuo sam ovaj optimizam i ranije, kada su Crna Gora i Srbija krenule sa svojim pregovorima sa Briselom. Nakon osam godina pregovora Podgorica je uspjela zatvoriti samo tri od 33 poglavlja dok je Beograd nakon šest godina pregovora uspio zatvoriti nekoliko.

Zanimljivo je da Pariz nikada nije imao isti apetit za blokiranjem NATO puta Sjeverne Makedonije.

Dobili su pozivnicu da se pridruže prije dvije godine i pristupni protokol je potpisan 2019. Tokom zadnjih 12 mjeseci parlamenti ostalih članica su odobrili protokol bez problema. Na ceremoniji podzianja zastave u sjedištu NATO-a u Briselu naredne sedmice Sjeverna Makedonija će postati trideseta članica, ako je vjerovati diplomatama, posljednjem u neko vrijeme, proširenju NATO-a.

Cijeli događaj će biti na manjem nivou zbog korona virusa sa samo par prisutnih i bez medija. Sa svijetom koji je preokupiran mnogo većim problemom jasno je, ali malo nesretno za zemlju koja je postigla toliko toga tokom posljednje godine da dobije tako malo pažnje tokom svog momenta priznanja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG