Lideri zemalja Zapadnog Balkana usvojili su zaključke na kraju samita Brdo-Brijuni, održanog u slovenskom Brdu kod Kranja 12. septembra, umjesto deklaracije.
“Nećemo usvojiti deklaraciju. Zaustavili smo i pripremu nacrta deklaracije zbog određenih pitanja oko kojih smo podijeljeni”, kazao je slovenski predsjednik Borut Pahor koji je uz hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića suorganizator samita.
Pahor je kazao da su "inzistirali na onome što nas povezuje, a ne onom što nas dijeli" te da su svjesni različitosti. Dodao je da su predsjednici potvrdili važnost proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan te da se u zaključcima poziva na ubrzanje procesa proširenja.
"U zaključcima pozivamo da se BiH da status kandidata do kraja 2022. te da se omogući bezvizni režim 'za sve zemlje Zapadnog Balkana'", kazao je Pahor.
Građanima Kosova jedinima su potrebne vize za ulazak u EU.
Lideri su u zaključcima ponovno naglasili važnost proširenja EU kao najizravnijeg doprinosa održavanju mira i stabilnosti u regiji, naglasivši da je proširenje je više nego ikada geopolitičko pitanje. Pozvali su na brži proces integracije u EU, u skladu s dobro poznatim uvjetima za članstvo.
"Pozivamo EU da stane uz Zapadni Balkan u ublažavanju posljedica gospodarske i energetske krize. Potvrđujemo našu opredijeljenost za dijalog kao jedini način za prevladavanje razlika i otvorenih pitanja u regiji", navodi se u šest zaključaka.
Milanović je na konferenciji za medije kazao kako će učiniti sve kako bi se proces Brdo-Brijuni nastavio. Predsjednik Pahor završava drugi mandat ove godine. Nadam se da će se ovaj proces nastaviti u dramatičnom trenutku za Evropu i svijet”, dodao je Milanović.
Na pitanje je li na sastanku bilo pokušaja poticanja Srbije da prizna Kosovo, Pahor je rekao kako ''to nije bio cilj sastanka, jer je jasno da to u ovom trenutku to nije moguće''.
Milanović je kazao kako nisu pričali o tome na taj način.
“Jasno je da mi ne možemo nagovoriti Srbiju da to napravi. To je na njima. Poznato je da ja pozivam sve koji do sada nisu priznali Kosovo, da to čim prije naprave. Ali nije nimalo realno da će Srbija u ovom trenutku to napraviti. To nije stav ni predsjednika Vučića, a ni većine srpske javnosti”, kazao je Milanović.
Vučić: Većina naroda u Srbiji protiv ulaska u EU
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da na sastanku nije bilo tenzija i da je razgovor tekao civilizirano i racionalno, ali da je pokazano mnogo razlika kada je riječ o BiH, kao i Kosovu.
On je naveo da je Srbija podržala stav hrvatskog predsjednika Milanovića u vezi s konstitutivnošću tri naroda u BiH, odnosno o značaju njihovog legitimnog predstavljanja na svim nivoima vlasti u BiH, jer je u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom.
Vučić je dodao da u dokument nije ušao taj stav zato što se članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić nisu s tim saglasili.
On je rekao da je suština rasprave na sastanku bila kako neko vidi Evropu i iznijeta su različita očekivanja.
Vučić je ukazao da je Srbija na evropskom putu, ali da je “danas nedvosmisleno većina naroda u Srbiji protiv ulaska u EU”.
Problem 'konstitutivnosti naroda' u BiH?"
“Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima”, trebalo je stajati u deklaraciji, kako je prenijela hrvatska državna novinska agencija Hina.
Protiv ove ideje bili su članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije) i Željko Komšić (Demokratska fronta) dok je za takvu deklaraciju bio Milorad Dodik.
Suorganizatori sastanka Pahor i Milanović odlučili su na koncu povući deklaraciju pa se ona nije ni razmatrala i usvojeni su samo zaključci. Milanović je kazao kako "nekima smeta uopće spominjanje tog pojma 'konstitutivnost naroda'".
"Sa sličnim problemom sam se suočio na NATO samitu u Briselu. Danima sam se morao boriti i prijetiti blokadom završnog komunikea NATO-a prije nego što je u tekst ušao i spomen Daytonskog paketa oko čega se sve vrti – Dayton i konstitutivnost. Jedan broj država je bio protiv. To samo govori u kakvim okolnostima živimo da se moramo boriti za temeljna prava", kazao je Milanović na konferenciji za medije.
Prema Ustavu BiH, koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. kojim je zaustavljen rat u ovoj zemlji, konstitutivni narodi su Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Iz ova tri naroda se mogu kandidirati i birati članovi Predsjedništva BiH te delegati u državni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ustavima i zakonima je garantiran i određeni procent zastupljenosti u svim institucijama na svim nivoima vlasti (državni nivo, dva entiteta - Federacija BiH i Republika Srpska, deset kantona u entitetu Federaciji BiH te u općinama), u skladu s brojem /procentom stanovnika i pripadnika naroda prema prijeratnom popisu iz 1991. godine.
Ta odredba će se primjenjivati sve dok parlament proglasi da je dio Daytonskog sporazuma koji govori o povratku izbjeglica, potpuno proveden.
Evropski sud za ljudska prava je te odredbe Ustava BiH o izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda PS BiH u više presuda, kolektivno nazvanih “Sejdić-Finci”, ocijenio diskriminatornim.
Dosadašnji pokušaju promjene Ustava BiH, za što je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, nisu uspjeli.
Ubrzanje proširenja EU na Zapadni Balkan
Uz domaćina skupa, slovenskog predsjednika Boruta Pahora, na skupu su učestvovali predsjednici Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, Aleksandar Vučić, Zoran Milanović, Milo Đukanović, Stevo Pendarovski i Bajram Begaj, članovi Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Željko Komšić i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Srbija i Crna Gora već pregovaraju s EU-om o članstvu, Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore u julu nakon godina zastoja, a Kosovo i BiH još čekaju status kandidata.
Pahorov kabinet je početkom septembra, kada je slovenski predsjednik boravio u posjeti Beogradu i Prištini, saopćio da će samit Procesa Brdo-Brijuni biti prilika da se sagleda aktualna situacija na Zapadnom Balkanu i da se uputi poziv članicama i institucijama Evropske unije da ubrzaju proces proširenja.
Proces Brdo-Brijuni je slovensko-hrvatska inicijativa koju je 2010. pokrenuo Pahor, tada slovenski premijer, s ciljem jačanja uzajamnog povjerenja i regionalne saradnje te brže integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
