Dostupni linkovi

PISA školski test težak ispit za državu BiH


O učešću učenika iz Bosne i Hercegovine u PISA programu, međunarodnoj procjeni znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u svijetu, bi trebalo na sljedećoj sjednici raspravljati Predsjedništvo BiH. (Foto: Čas geografije u Osnovnoj školi 'Srednje', BiH)

Još uvijek se ne zna da li će petnaestogodišnjaci iz Bosne i Hercegovine (BiH) učestvovati u PISA programu (Program for International Assessment).

Radi se o međunarodnoj procjeni znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u svijetu koje je trebalo biti održano ove godine, ali je zbog pandemije pomjereno za 2022. godinu.

O učešću učenika iz Bosne i Hercegovine bi trebalo na sljedećoj sjednici raspravljati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ureda član Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.

„Naše očekivanje je da to bude na idućoj sjednici. Predsjedavajući treba da zakaže sjednicu prvo, a zasad je bilo jako malo sjednica i ova se čeka. To je do predsjedavajućeg“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Haris Imamović, savjetnik Šefika Džaferovića.

Predsjedništvo BiH, kojim predsjedava Milorad Dodik, od početka 2021. godine imalo je samo jednu sjednicu.

Šta je sporno za Dodika?

Na Odluku o učešću BiH u PISA/2021. programu i o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti (PIRLS 2021.) Dodik je na sjednici 22. jula 2020. godine uložio veto i proglasio je "veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske (RS)".

Protivljenje je obrazložio time što se, prema njegovoj ocjeni, 'institucije bosanskohercegovačkog entiteta RS zaobilaze i ne konsultuju, iako su pitanja, poput obrazovanja, u nadležnosti entiteta'.

Članom 5 tačka 2. stav d) Ustava Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom Predsjedništva može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.

"Nadležnost u oblasti obrazovanja isključivo je na Republici Srpskoj i ta nadležnost nije na nivou BiH, kao što se pokušava prenijeti“, rekao je Dodik na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS (NSRS) održanoj 29. jula u Banjaluci na njegov zahtjev, nakon što je pokrenuo zaštitu vitalnog entitetskog interesa na odluke Predsjedništva BiH.

NSRS je podržala veto koji je predložio Dodik, a potom ga zadužila da u skladu sa ovlaštenjima, pokrene novu inicijativu i pregovore za zaključivanje Sporazuma o učešću BiH u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika PISA i PIRLS, uz obavezno poštovanje mišljenja i stavova nadležnih organa RS.

Sektor obrazovanja u Bosni i Hercegovini je na nivou entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH), deset kantona u entitetu Federacija BiH i u Brčko distriktu, koji je posebna aministrativna jedinica u BIH.

Shodno tome za obrazovanje je nadležno 12 resornih ministarstava i odjeljenje za obrazovanje Vlade Brčko distrikta, a nastava se izvodi na tri jezika i tri nastavna plana i programa.

Iako je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH u međuvremenu ispitala dodatne modalitete sudjelovanja države u procesu međunarodnih istraživanja uvažavajući zahtjeve RS, na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o učešću BiH u sljedećem PISA ciklusu iz Dodikovog kabineta nije bilo odgovora.

U skladu sa predloženim modalitetima, postignuća učenika iz RS bi se evidentirala i zasebno i na nivou države.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić za RSE ocjenjuje kako je Dodik iz „potpuno nerazumnih razloga“ potegao pitanje zaštite vitalnih nacionalnih interesa na ovaj međunarodni sporazum koji je, kako navodi, u nadležnosti države.

„Što se mene tiče možemo opet o tome glasati, ali ne znamo da li Dodik i dalje stoji iza svoje odluke da upotrijebi vitalni entitetski interes, odnosno šta je sa odlukom NSRS da odbacuje taj sporazum“, kaže Komšić za RSE.

Dodaje i da će, ukoliko se ovaj sporazum ponovo nađe na dnevnom redu, postupiti isto kao i prilikom prethodnog glasanja.

„Glasaću za njega bez dodavanja i jednog slova,“ navodi Komšić.

Porazni rezultati PISA istraživanja

Cilj istraživanja PISA, koje se provodi od 2000. godine, je ispitati koliko su učenici, nakon završenog obaveznog obrazovanja, pripremljeni za nastavak obrazovanja, uključivanje u proces rada i aktivno učestvovanje u društvu.

Osim o znanju i vještinama učenika, PISA prikuplja podatke o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji utiču na postignuća učenika i pruža indikatore za razvoj obrazovne politike.

Postignuća u istraživanju, koje je u BiH prvi put provedeno 2018. godine, bila su daleko su ispod međunarodnoga prosjeka, te je od 79 zemalja učesnica, BiH zauzela 62 mjesto.

Rezultati su pokazali da su bosanskohercegovački petnaestogodišnjaci u oblastima čitalačka pismenost, matematička pismenost i pismenost iz prirodnih nauka, u prosjeku bili na razini dvanaestogodišnjaka u zemljama Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD), koja organizuje ovo najveće svjetsko istraživanje.

Istraživanje u BiH urađeno je na uzorku od 6.480 učenika. Rezultati su pokazali da minimalni nivo funkcionalne pismenosti ne dostiže 58 posto učenika u matematici, 54 posto u čitanju i 57 posto u prirodnim naukama.

Za razliku od BiH, zemlje u regionu duži niz godina učestvuju u PISA istraživanjima i imaju bolja postignuća od BiH.

“Kroz PISA istraživanje želimo vidjeti koliko djeca razumiju ono što uče, koliko ‘izvlače između redova’, koliko izvlače sadržaj. Cilj nije da učenici samo znaju kad je Šekspir napisao neko djelo, već da to znaju čitati i da razumiju”, kazala je Tania Bastianić, predstavnica OECD-a na predstavljanju rezultata, dodajući kako rezultati PISA testiranja treba da posluže za unapređenje obrazovnog sistema.

Elementarna nepogoda za bh društvo

Namir Ibrahimović, direktor sarajevske Osnovne škole "Safvet-beg Bašagić" i donedavno voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo, kaže da su rezultati ukazali i na „enormno veliku razliku“ između učenika koji dolaze iz različitih socio-ekonomskih sredina.

„Ipak je mnogo značajnije i poraznije to što djeca koja dolaze iz lošijeg socio-ekonomskog statusa i takvih porodica, zapravo nemaju nikakvu šansu u ovom društvu“, kaže za RSE Ibrahimović.

Navodi i kako je od činjenice da BiH možda neće učestvovati u narednom ciklusu PISA, poraznije to što ništa „spektakularno“ nije urađeno na reformi obrazovanja koja je bila neophodna nakon rezultata prethodnog istraživanja.

Zbog nedostatka političke volje da se provede sveobuhvatna reforma obrazovanja, Ibrahimović je u februaru dao ostavku na mjesto voditelja ove reforme u Kantonu Sarajevo.

„Dakle, država se u ovom slučaju ponašala potpuno neodgovorno prema djeci ove države, potpuno neodgovorno prema ljudima koji su unutar samog obrazovnog sistema i potpuno neodgovorno prema našoj zajedničkoj budućnosti“, ističe Ibrahimović.

On naglašava da osim pokušaja Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH da „probudi aktivnosti“, i pojedinih kantona, u BiH nije donesena nijedna sistemska mjera koja će otkloniti nedostatke u obrazovnom sistemu.

„Mi već dvije godine znamo za rezultate PISA-e i ne znamo ni za jednu ozbiljnu akciju nadležnih obrazovnih vlasti. Sve su stvari ispunjene samo da BiH učestvuje u PISA testiranju. Ako i usprkos tome to nisu uradili, onda, zaista, to je ogromno zlo koje čini država BiH prema djeci, a u ovom slučaju, načelno vlasti iz Republike Srpske“, kaže Ibrahimović.

On navodi kako reforma obrazovanja mora počivati na istraživanjima o samoj kvaliteti obrazovanja, nastavne prakse i edukacije nastavnika.

„Bojim se da mi nemamo ni jedno, ni drugo, ni treće, niti bilo šta drugo za šta bismo se mogli uhvatiti i reći, e mi ćemo sad u narednom periodu da radimo to i to. Dakle, ako ne budemo u okviru PISE 2022., to je zaista jedna velika elementarna nepogoda po bosanskohercegovačko društvo“, naglašava Ibrahimović.

Apel iz EU da se razmotri učešće u PISA istraživanju

Delegacija Evropske unije (EU) u BiH smatra da je učešće u istraživanju PISA važno, jer 'pruža bitne podatke za izgradnju kapaciteta i utvrđivanje nedostataka u sektoru obrazovanja, što je ključno za kreiranje ekonomskih politika', ali i 'međunarodnim nastojanjima u izgradnji snažnog i uporedivog sistema mjerenja u obrazovanju'.

„EU se i dalje zalaže da se usvoje praktične mjere za reformu politika obrazovanja, kako bi se u BiH otklonili utvrđeni nedostaci, za šta je potrebno koordinisano djelovanje Ministarstva civilnih poslova BiH i ministarstava obrazovanja na svim nivoima vlasti“, ističu za RSE iz Delegacije EU u BiH.

Naglašavaju da snažno podstiču vlasti BiH da nastave sa učešćem u međunarodnim procjenama u sektoru obrazovanja, te podsjećaju 'da se ovo pitanje tiče i ljudskih prava, posebice prava djeteta na obrazovanje prema članovima 28 i 29 Konvencije o pravima djeteta'.

„Stoga, apelujemo na Predsjedništvo BiH da bez odlaganja ponovo razmotri ovo pitanje i da ima konstruktivnu ulogu u ovim važnim međunarodnim nastojanjima“, navode iz Delegacije EU u BiH.

Ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević je 16. marta održala online sastanak sa ministrima obrazovanja u BiH i predstavnicima UNICEF-a i OECD-a o provedbi preporuka i iniciranju promjena u obrazovanju koje trebaju biti zasnovane na rezultatima PISA istraživanja iz 2018. godine.

Sudionici su se usaglasili da je u narednom razdoblju potrebno češće organizirati sastanke posvećene obrazovanju kako bi međusobno razmijenili informacije i primjere dobre prakse u vezi s provedbom preporuka.

„Na dobijene rezultate se ne može utjecati, ali svatko u svom domenu može učiniti sve kako bi se pokrenule nužne reforme u našoj državi“, navela je u saopštenju ministrica Gudeljević.

Šta pokazuju ranije analize?

I rezultati istraživanja TIMSS provedenog 2019. godine pokazuju da škole u BiH nisu pripremljene za ulazak u društvo koje se temelji na korištenju znanja iz 21. vijeka.

Dodaje se i da djeci u BiH nisu pružene iste mogućnosti da razrade svoje potencijale, kao što su njihovim vršnjacima iz država s visokim i srednje-visokim prihodima stanovnika.

Ovo istraživanje, u kojem je BiH učestvovala drugi put i koje omogućava praćenje postignuća u matematici i prirodnim naukama u globalnom kontekstu, provedeno je na uzorku od 5.628 učenika četvrtih razreda osnovnih škola, a rezultati su ponovo pokazali kako su postignuća učenika iz BiH ispod prosjeka.

Prilikom prezentacije rezultata, u decembru 2020. godine, iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH su upozorili kako je briga o kvalitetu obrazovanja najbolji način da pokažemo koliko smo odgovorno društvo i apelovali na vlasti da ih sa ozbiljnošću prihvate.

BiH ima najveću stopu nepismenosti u regionu. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je bilo skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto. To je 14 puta više od prosjeka UNESCO. Broj nepismenih žena je 4,8 posto, a broj nepismenih muškaraca 0,8 posto, iako je osnovno obrazovanje BiH obavezno.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG