Dostupni linkovi

Zaoštravanje odnosa unutar zemlje, ali i sa susjedima, posljedica je onoga što su sebi dozvolili politički lideri u zemlji, a za šta su im pravo dali građani, stav je analitičara. I dok se na naslovnicama novina nalaze riječi: rat, kriza, prijetnje i nepovjerenje, suština je da se iza svega vodi bitka za vlast koja se najlakše dobija fabrikovanjem straha i podjelama.

Sve dok se po etničkom principu donose odluke u Bosni i Hercegovini, a bez jasne državne politike po ključnim pitanjima, stanje neće biti bolje.

Stranputica na koju je skrenula postdejtonska BiH, kako to smatra profesor međunarodnog prava Zarije Seizović, ne dopušta da se mnogo šta mijenja. Bombastični natpisi u novinama, crne prognoze, ali i nacionalne tenzije dijelom su podržali i sami građani koji nisu u stanju da podignu kriterije za vlastitu budućnost.

"Te stranputice svaki dan i na svakim izborima dolaze na naplatu, ali se ne dešava ništa, jer isti ljudi biraju iste ljude. Ne koriste vlastite intelektualne sposobnosti, ali ni svoje loše imovinsko stanje koje je svakim danom sve gore da eventualno donesu političku odluku i zaokruže neko drugo ime koje nije 'njihovo'. Mislim da smo mi taoci etno-klero-nacionalnih politika i bićemo ko zna još koliko zato što rješenje za ovu situaciju ne postoji", ocjenjuje Seizović.

Zarije Seizović: Isti ljudi biraju iste ljude
Zarije Seizović: Isti ljudi biraju iste ljude

Političari niti slušaju niti čuju mlade ljude koji u redovima stoje ispred ambasada tražeći bolji život negdje drugo, kaže za RSE sociolog Hidajet Repovac. Sistemski se uništava budućnost, ne želi se raditi na gradnji međunacionalnih odnosa i toleranciji, što pogoduje atmosferi za vladanje.

"Uništena je međusobna komunikacija. Više niko ne komunicira, ni u istom toru, a kamo li dva različita tora. A to je posljedica ovog, što bi se reklo, Dejtonom stvorenog nacionalističkog okvira unutar kojega se sve odvija - i sistem obrazovanja, i zdravstvo. Sve se odvija unutar toga. Sva je borba stranaka, u svim tim institucijama, od univerziteta do osnovne škole, od ambulante do kliničkog centra. I u svim segmentima života. Dakle, tu se bore stranke za svoj opstanak i za naredne izbore, a ne bore se da običnom čovjeku u Bosni i Hercegovini bude bolje", komentariše Repovac.

Repovac dodaje i kako je u BiH kroz decenije vladanja po etničkoj matrici postalo teško razlučiti koja je kriza isprovocirala neku izjavu ili koja je izjava isprovocirala krizu.

No, u krizi se, kako to podcrtava profesorica na Pravnom fakultetu u Tuzli Dženeta Omerdić, najbolje i vlada.

"Nema političke volje. Uveliko nam je krenula predizborna kampanja i imate situaciju da se, kao devedesetih godina, stvaraju imaginarni strahovi između postojećih etničkih grupa unutar Bosne i Hercegovine. Realno, opasnosti nema, ali na neki način, s obzirom na to da nemate rezultate i realizirane programe iza sebe, na koje biste se mogli pozvati, politička predizborna kampanja se bazira na strahu drugog i drugačijeg. Za budućnost, šta ćemo i kako ćemo, definitivno zavisi od onih koji glasaju, dakle, o njihovoj političkoj svijesti i kulturi, ali, s druge strane, o nedostatku te političke odgovornosti i viziji ključnih političkih aktera", smatra Omerdić.

Dženeta Omerdić: Uveliko krenula predizborna kampanja
Dženeta Omerdić: Uveliko krenula predizborna kampanja

Kriza izazvana političkim stavom u BiH implikacije ima i u Srbiji. Ako je suditi prema zaključcima sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmotrena je i mogućnost uvođenja mjera za stabilnost.

BiH se tako predstavlja kao opasnost po susjede koji, opet, neometano, upravo zbog legitimiteta koji im je dao Dejtonski sporazum, obilato koriste svoju mogućnost da šire ideje.

"Velikodržavne težnje našle su svoj ustavni odraz u odredbi koja kaže da entiteti Bosne i Hercegovine imaju pravo da zaključuju sporazume o specijalnim i paralelnim odnosima sa susjednim državama, tako da sam Ustav legitimira na neki način miješanje, pa i neodmjereno, u unutrašnje stvari države Bosne i Hercegovine", kaže Zarije Seizović.

Da je BiH "normalna država koja ima svoj nacionalni, dakle državni interes", dodaje Seizović, "mogla bi na tako nešto reagovati".

"Jer, ako se radi o protuustavnim, a radi se o protuustavnim miješanjima u unutrašnje stvari države, jer i sporazumi imaju svoje granice, onda bi trebalo nešto poduzeti da se 'uzvrati' na takve udarce preko Drine i preko Une. Međutim, Bosna i Hercegovina, ovakva kakva je država, kolonijalnog tipa, pod međunarodnom upravom i etničkim tenzijama koje su potpuno besmislene, iracionalne i kontraproduktivne, mi ne možemo uraditi apsolutno ništa", zaključuje Seizović.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG