Dostupni linkovi

RS u novom pokušaju da prisvoji imovinu BiH povukla zakon 'na doradu'


Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka, Bosna i Hercegovina (foto arhiv)
Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka, Bosna i Hercegovina (foto arhiv)

Vlada Republike Srpske povukla je 25. septembra, dan uoči održavanja entitetske skupštine, Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini. Ovo je potvrdio za Radio Slobodna Evropa predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić.

Kako je rekao, zakon je povučen "na doradu".

Riječ je o zakonu prema kojem se omogućava knjiženje državne imovine na ovaj bosanskohercegovački entitet, što je već dva puta suspendovao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt).

Prethodno ga je van snage stavljao Ustavni sud BiH, proglašavajući ga neustavnim.

Prema tom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima, kako se navodi u njegovom pojašnjenju.

Ko može raspolagati državnom imovinom?

Ustavni sud i Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) u više navrata su presudili da samo država Bosna i Hercegovina može raspolagati državnom imovinom, te je stoga ovakav zakon u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH i OHR-a.

Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) i važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.

Prethodni pokušaji prisvajanja imovine

Isti Zakon o nepokretnoj imovni usvojen je u Narodnoj skupštini Republike Srpske 28. decembra prošle godine, ali ga je Ustavni sud 2. marta 2023. privremeno stavio van snage, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH.

Ova odluka još nije donesena.

Prethodno je zakon suspendovao Šmit u februaru ove godine.

Visoki predstavnik je tada naglasio da se pitanje državne imovine "ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja".

Ignorisanje OHR-a i Ustavnog suda BiH

Nakon ovih poteza, Narodna skupština Republika Srpska je usvojila zaključke kojima je pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a 27. juna su ovi zaključci dobili i zakonsku formu.

Usvojena su dva sporna zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neobjavljivanju odluka OHR-a u entitetskom službenom glasniku.

Na to je reagovao visoki predstavnik izmjenama Krivičnog zakona BiH, kojima je nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo, sa mogućnošću kazne zatvora do pet godina.

Ne mareći za to, predsjednik RS-a Milorad Dodik potpisao je ukaz o proglašenju ovih zakona, a oni su objavljeni i u Službenom glasniku RS-a.

Zbog ovoga je podignuta optužnica protiv Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, Miloša Lukića.

Prva Šmitova upotreba Bonskih ovlaštenja

Najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj prvi put je usvojilo Zakon o nepokretnoj imovini 10. februara 2022. godine.

Tada ga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a proglasio štetnim po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, ali Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a na sjednici održanoj 23. marta odbacilo je njihov zahtjev.

Shodno tome, tadašnja predsjednica RS-a Željka Cvijanović potpisala je ukaz o proglašenju i zakon je objavljen u Službenom glasniku RS-a u aprilu prošle godine, i trebao je da stupi na snagu osam dana kasnije.

Kristijan Šmit je 12. aprila 2022., dan uoči stupanja zakona na snagu, prvi put upotrijebio Bonska ovlaštenja u svom mandatu.

Donio je nalog o obustavljanju primjene tog zakona, a Ustavni sud BiH je 22. septembra prošle godine zakon proglasio neustavnim i stavio ga van snage.

Šta je državna imovina?

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH iz 2005. godine, kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala Bosni i Hercegovini na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše Socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.

Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.

Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.

Vijeće čine Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Prethodne odluke Ustavnog suda BiH o imovini

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2012. godine stavio van snage zakon koji se bavio pitanjem državne imovine u Republici Srpskoj.

Tim zakonom je bilo predviđeno da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS-a.

Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet.

U septembru 2021. neustavnim je proglašen entitetski Zakon o šumama, a godinu i po ranije, u februaru 2020. godine Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a.

Ova pravosudna institucija je, takođe, u februaru 2020. godine ocijenila neustavnim i više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a.

U svim odlukama, navedeno je da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

XS
SM
MD
LG