Dostupni linkovi

Ustavni sud BiH stavio privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini RS


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, saopštila je Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH. Odluka stupa na snagu odmah.

Radi se o zakonu koji reguliše pravo vlasništva nad imovinom koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u bh. entitetu Republika Srpska.

"Ako se bude postupalo u suprotnosti sa odlukom o privremenoj mjeri, ne trebamo obavještavati Tužiteljtvo BiH. Ono to treba pratiti po službenoj dužnosti", kazala je Galić.

Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, 11 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, te pet delegata Doma naroda Parlamenta BiH.

Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH
Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH

Kako je rekla Galić, protiv odluke je glasao sudija Zlatko M Knežević.

"Nije bilo pritisaka na Ustavni sud, moram otvoreno kazati. To je bila procjena suda. Bilo je više medijskih pritisaka koji ne utječu na Ustavni sud", kazala je Galić.

Zakon o nepokretnostima koje se koriste za rad javnih vlasti je stupio na snagu 28. februara, potvrđeno je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS).

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je dan ranije suspendovao ovaj zakon.

Prema njemu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BIH.

Dodik: "Primjer politički dirigovane odluke"

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je četvrtak da je Ustavni sud BiH izrekao privremenu mjeru iako za nju "nije naveo nijedan konkretan pravni ili činjenični razlog".

Dodik je ocijenio da je Ustavni sud BiH "prejudicirao konačnu odluku u tom predmetu, postupajući po "Schmidtovom nalogu kako bi pravno pokrio njegovu odluku".

"Ona je školski primjer politički dirigovane odluke koja se ne bavi pravom nego politikom, koja Zakon privremeno stavlja van snage pod smiješnim i nepravnim izgovorom 'zato što se radi o složenom pitanju", kazao je Dodik.

Suspendujući Zakon, visoki predstavnik Christian Schmidt poručio je 27. februara da se pitanje državne imovine "ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja".

"Nalog od 12. aprila 2022. godine sada se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost", navodi se u odluci visokog predstavnika u BIH.

Schmidt je 12. aprila stavio van snage Ukaz tadašnje predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.

Tada je prvi put upotrijebio Bonske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Zakon o nepokretnoj imovini je 5. aprila objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, a usvojen je na sjednici Skupštine Republike Srpske 10. februara.

Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Pitanje državne imovine bez rješenja godinama

Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.

Vijeće čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.

Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom BiH.

XS
SM
MD
LG