Evropska unija trebala bi uzeti 90 posto prihoda od ruske imovine zamrznute u Evropi i prebaciti ih u fond kojim upravlja Unija i koji finansira oružje za Ukrajinu, predložio je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.
On je novinarima u Briselu rekao da će podnijeti i službeni prijedlog vladama 27 zemalja članica Unije uoči summita lidera koji se održava 21. i 22. marta.
Prema njegovom planu prihodi od imovine kao što su plaćanja kamata išli bi u "European Peace Facility" fond van budžeta koji pruža vojnu pomoć zemljama ivan EU-a i koji se koristio uglavnom za Ukrajinu.
"Ako to uradimo Rusi neće biti baš sretni", rekao je Borrell. "Količina novca - tri milijarde (eura) godišnje - nije čak ni izuzetna. Ali nije zanemariva."
No, kako su rekli zvaničnici, o prijedlogu se najvjerovatnije neće odlučivati na samitu već će o njemu biti započeta rasprava.
Otprilike 70 posto ukupne ruske imovine zamrznute na Zapadu drži se u "Euroclearu" belgijskom središnjem depozitoriju vrijednosnih papira, koji drži razne vrijednosne papire i gotovine ruske centralne banke koje su jednake vrijednosti od 190 milijardi eura.
Borrell je rekao da bi većina novca otišla za Ukrajinu. Predložio je da preostalih deset posto
zaplijenjenih prihoda ide u centralni budžet EU, koji se ne može koristiti za oružje, kako bi se potaknuo obrambeni kapacitet ukrajinske industrije.
Ranije je visoki dužnosnik EU rekao da će, ovisno o globalnim kamatnim stopama, ruska imovina zamrznuta u Evropskoj uniji vjerojatno generisati između 15 i 20 milijardi eura dobiti nakon oporezivanja do 2027. godine.
Borrell je naglasio da je prijedlog da se koristi dobit od imovine koja se drži u Evropi, a ne sama imovina.
Evropski dužnosnici su u početku razgovarali o korištenju prihoda od zamrznute imovine za finansiranje obnove Ukrajine. No, posljednjih sedmica je veći fokus stavljen na to kako vojno pomoći Ukrajini.
Njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen su neki od lidera koji su podržali ideju korištenja prihoda za vojnu pomoć Ukrajini.
Borrell je rekao da su neke članice EU-a izrazile zabrinutost zbog pravnih pitanja, a druge zbog efekta na finansijska tržišta. No, dodao je da je Centralna banka Evrope bila pomno konsultirana tokom razvoja prijedloga.
Neke su vlade također izrazile zabrinutost da bi Moskva mogla uzvratiti zapljenom imovine zapadnih kompanija u Rusiji. No, prema riječima visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost, vrijeme je za donošenje odluke za čije će usvajanje će biti potreban jednoglasni pristanak članica EU.
