Režim Aleksandra Lukašenka saopštava da je prošlo glasanje za povećanje njegove moći i oslobađanje Bjelorusije od nenuklearnog statusa koji su opozicija i Zapad proglasili nelegitimnim i namještenim.
Izborna komisija u Minsku saopštila je je kako je 65 posto birača glasalo 27. februara za promjene ustava, dok je 10 posto glasalo protiv, navodi državna novinska agencija BelTA.
Glasanje su obilježili veliki protesti u Minsku i drugdje u Bjelorusiji zbog njene uloge u ruskoj invaziji na susjednu Ukrajinu.
Gotovo 800 ljudi je privela policija, reklo je ministarstvo unutrašnjih poslova zemlje. Aktivisti za ljudska prava u Bjelorusiji rekli su 27. februara da je uhapšeno najmanje 530 ljudi.
Ustavne promjene dozvoljavaju Lukašenku, koji vlada zemljom od 1994. da osigura mjesto predsjednika i garantuje mu doživotni imunitet od sudskog progona u slučaju njegovog povlačenja iz politike.
Takođe dozvoljava ruskim trupama i nuklearnom oružju da budu permanentno stacionirani u Bjelorusiji u budućnosti.
U Litvaniji je 27. februara, bjeloruska opozicionarka Svetlana Tihanovskaja povela stotine Bjelorusa na protestima protiv režima u Minsku jer je dozvolio Putinu da koristi teritoriju zemlje za napad na Ukrajinu.
Uz povike "Živjela Bjelorusija" i "Slava Ukrajini", demonstranti su rekli da žele da svijet shvati kako su obični Bjelorusi pritiv napada na Ukrajinu.
"Naša ukrajinska braća nam ne bi oprostila našu šutnju", rekla je reporterima Tihanovskaja koja živi u egzilu u Litvaniji.
Izražavajući sramotu zbog postupaka bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, Sergej Bigel, 39-godišnji transportni radnik, rekao je za AFP: "Ovo je sramota za cijeli svijet. To je kao da zabijete nož u leđa prijatelju".
Lukašenko je prvi put iznio moguće promjene nakon što su predsjednički izbori u avgustu 2020. potaknuli demonstracije bez presedana koje su naišle na brutalni odgovor režima.
- Lukašenko kaže da bjeloruske trupe nisu dio ruskog napada na Ukrajinu, ali ako je potrebno - biće
- Sastanak Putina i Lukašenka usred uznemirenosti Zapada zbog vojnih vježbi
Lukašenko je osvojio je šesti mandat na izborima i zatvorio vodeće opozicionare, što je izazvalo sankcije Zapada, koji odbija da prizna Lukašenka kao legitimnog vođu, ostavljajući ga više nego ikad da zavisi od ruskog predsjednika Vladimira Putina za podršku.
Promjene bi Lukašenku dale imunitet od kaznenog progona i postavile bi ograničenje na dva mandata, svaki na pet godina. Međutim, ograničenja će se primjenjivati samo ubuduće, što znači da bi Lukašenko mogao da vlada do svoje 81. godine.
To je treći put da Lukašenko (67) mijenja bjeloruski ustav.
Lukašenko je 1996. značajno proširio vlastite ovlasti predsjednika i smanjio ovlasti parlamenta, a 2004. ukinuo je ograničenja na broj predsjedničkih mandata.
Izvor: AFP-a i dpa
