Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao je izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se dalje ograničavaju građanska prava i slobodan protok informacija usred suzbijanja prodemokratskog pokreta u zemlji.
Amandmani, koje je Lukašenko potpisao 8. juna, pooštravaju kaznu za "distribuciju lažnih informacija" na Internetu, učešće u "ekstremističkim" grupama i saradnju sa njima, neuspeh u zaustavljanju rada organizacije za koju je sud utvrdio da je ekstremistička grupa ili kršenje zakona o organizaciji javnih skupova i demonstracija.
Oni takođe povećavaju kazne za klevetu, pozive na radnje za koje se smatra da imaju za cilj oštećenje nacionalne sigurnosti, pružanje otpora policijskim službenicima, napadi ili prijetnje napadima na policajce i napadi ili oštećenje imovine koja pripada pripadnicima reda, sudijama, porotnicima i njihovoj rodbini.
Novi zakon je stupio na snagu, dok bjeloruske vlasti nastavljaju sa represijom nad učesnicima prošlogodišnjih protesta koji su izbili zbog reizbora Lukašenka, hapšenjem i prisilnim progonom stotina pristalica opozicije i novinara.
Demonstrant, koji je učestvovao na dva neodobrena skupa, sada bi mogao da bude osuđen na kaznu do tri godine zatvora, objavljeno je na zvaničnom sajtu pravosuđa.
Nove kazne su uvedene i za borbu protiv "ekstremizma".
"Učešće" u "ekstremističkim aktivnostima" ili u njihovoj "promociji" biće kažnjavano sa šest godina zatvora, dok je pet godina zatvora predviđeno za "finansiranje" takvih aktivnosti.
Novi bjeloruski zakon takođe predviđa sedam godina zatvora za "nasilje ili prijetnje upotrebom nasilja" nad policijom i tri godine zatvora za pružanje "otpora" policiji.
Novi član Krivičnog zakonika dodat je i protiv objavljivanja "ličnih" podataka pripadnika policije ili njihovih bližnjih, za šta je predviđeno pet godina zatvora.
Takođe, objavljivanje informacija o Bjelorusiji na internetu, koje se procijene "lažnim", biće kažnjavano sa četiri godine zatvora.
Novim zakonom iz maja je zabranjeno novinarima da izvještavaju sa skupova koji su proglašeni "nelegalnim".
Prošlog mjeseca Lukašenko je proveo nekoliko drugih izmjena zakona kojima se ozbiljno ograničavaju građanska prava i slobodan protok informacija usred onoga što je postalo najveća i najupornija demonstracija protivljenja njegovoj vladavini.
Više od 33.000 ljudi uhapšeno je u akciji koja je ostavila veći dio opozicionog rukovodstva u egzilu ili zatvoru. Nekoliko prosvjednika ubijeno je u nasilju, a neke organizacije za zaštitu prava kažu da postoje vjerodostojni dokazi da su službenici sigurnosti koristili torturu protiv nekih od privedenih.
Lukašenko je porekao bilo kakvu nepravdu u vezi s izborima i odbija da pregovara s opozicijom o odstupanju ili održavanju novog glasanja.
Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Kanada i druge zemlje odbile su priznati Lukašenka kao legitimnog lidera Bjelorusije i uvele su sankcije protiv njega i nekoliko visokih bjeloruskih zvaničnika kao odgovor na "falsificiranje" glasanja i probijanje izbora nakon izbora.
