Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Garvanlieva: Žene su heroine današnjeg vremena


Biljana Garvanlieva i nagrada Srce Sarajeva, foto: Samir Ljuma
Na nedavno održanom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima - Pravo ljudski, inače petom po redu, upriličena je i bh. premijera filma „Duhan djevojka“ makedonske režiserke Biljane Garvanlieve.

Njen dokumentarni prvijenac „Makedonski san - Djevojka i njezina harmonika“ nagrađen je najprestižnijom njemačkom nagradom za kratke filmove Goldene Lola kao i nagradom Axel-Springer.

Podsjećamo i da je na 16. Sarajevo Film Festivalu film „Švelje“ proglašen najboljim dokumentarcem. Za najnovije ostvarenje „Duhan djevojka“ Garvanlieva je primila nagradu „Juliane Bartel“.

Iako ovog puta film nije osvojio nagradu Goldene Lola, sama nominacija mu je omogućila jednogodišnju kino-turneju po Njemačkoj a autorici dodatnih 15.000 eura za buduće projekte.


(Trailer filma Duhan djevojka)

Imajući u vidu da svijet od 25. novembra obilježava kampanju „16 dana aktivizma“ - protiv rodno uslovljenog nasilja, o svom umjetničkom ali i društvenom angažmanu razgovarali smo sa autoricom Biljanom Garvanlievom.

RSE: Film „Duhan djevojka“ je njemačke produkcije. Kameru potpisuje renomirana Suzanne Schüle dok je grupa Ljubojna izvela muziku koju je komponovao Oliver Josifovski. Ukratko, okupili ste vrsnu ekipu. Tematika vašeg 29-minutnog ostvarenja je životna priča o tinejdžerki Mümine. Šta vas je ponukalo da snimite film?

Garvanlieva: Kao angažovana dokumentarna autorica motivacija mi je bila da skršim sliku koja postoji o ženi u Makedoniji. Uvijek je predstavljana kao seksualna žrtva, objekat, kao domaćica i prostitutka ali nikad kao heroina. Stoga sam željela predstaviti ovu moju heroinu koja se bavi veoma napornim poslom - bere duhan kako bi mogla platiti školarinu. Sa svojih 14 godina Mümine zrelo razmišlja da napusti selo jer ne želi da cijeli život provede sušenjem duhana i rađanjem djece. Naprotiv, želi se emancipovati i otići u grad, završiti školu, postati učiteljica i, jednostavno, osjećati se slobodna.

RSE: Dokumentarcem nudite jednu drugačiju sliku o Makedoniji. Da li je upravo to razlog što javni servis vaše zemlje nije imao interesa da film emituje u svom programu?

Garvanlieva: Tačno. Međutim, postoji i drugi razlog a to je da se dokumentarni film kao žanr ne cijeni u Makedoniji. Smatram da je strašno potcijenjen.
Ako su Juruci u Makedoniji već 600 godina zadržali svoj autentičan jezik, tradiciju i kulturu, samo preko druge strane planine Makedonci nemaju pravo da sebe zovu ni vlastitim imenom. Evropska unija ne samo da to toleriše u 21. vijeku, nego i nagrađuje!

Također, bilo mi je važno da kao Makedonka snimim film o toj turskoj manjini jer sam nedavno i sama saznala da oni žive u Makedoniji. Kao što sam ja otvorila svoje srce i snimila film o jednoj zaboravljenoj manjini, koja sebe zove Juruci, tako bih željela i da neka grčki autor otvori svoje srce prema makedonskoj manjini koja živi u Grčkoj. Ako su Juruci u Makedoniji već 600 godina zadržali svoj autentičan jezik, tradiciju i kulturu, samo preko druge strane planine Makedonci nemaju pravo da sebe zovu ni vlastitim imenom. Evropska unija ne samo da to toleriše u 21. vijeku, nego i nagrađuje! Svakako da postoji i politički angažman u ovom filmu.

Novi projekti


RSE: Može li dokumentarac biti edukativan medij u svrhu boljeg razumijevanja onog drugog i različitog?

Garvanlieva: Ja duboko u to vjerujem. Smatram da dokumentarni film itekako može promijeniti nešto u svijesti ljudi. Snimajući ovaj film htjela sam promijeniti taj 'nacionalizam' koji postoji u Makedoniji i koji me strašno iritira. Mnogi su me pitali zašto se ja, kao Makedonka, bavim nekom turskom temom i kako to predstavljam svoju zemlju. Ja baš želim otvoriti vrata te kulture, budući da vjerujem da samo komunikacijom, a dokumentarni film itekako ima tu moć, možemo prevazići neke sitne 'nacionalnosti' koje nas guše u svakodnevnom životu.

RSE: Da li će se film prikazivati i na nekim drugim festivalima?

Garvanlieva
: Film ne prestaje da se prikazuje. 'Duhan djevojka' je prikazan na najprestižnijim festivalima dokumentarnog filma poput onog u Veneciji, Palm Springsu, te Krakowu. I u Iranu je imao premijeru. Pošto je kratku formu dokumentarca veoma teško prikazati u kinima, festivali su odlična mogućnost da se film estetski doživi.

RSE: Kako njemačka publika ocjenjuje vaše filmove?

Garvanlieva: Pošto su svi moji filmovi napravljeni krajnje iskreno, nije ni čudo da tako lako osvajaju srca njemačke publike. „Duhan djevojka“ imao je kvotu gledanosti od skoro jedan milion, što je rekordna brojka za njemačku televiziju 3Sat.

RSE: Hoće li se tematika vaših budućih radova također odnositi na probleme žena?

Garvanlieva: Ja ostajem vjerna ženama. Trenutno radim na snimanju dokumentarnog filma koji je također njemačka produkcija kao i „Duhan djevojka“. Tema je više psihološka. Riječ je o anoreksičnoj njemačkoj tinejdžerici koja pokušava prevazići tu bolest i postati primjer ostalim vršnjakinjama. Snimanje trenutno ide turbulentno. Moja heroina je sad napustila kuću svoje majke, dok kod oca nikad nije ni željela živjeti. Svaki put se pita gdje bi na suhom mogla provesti noć. Moj filmski tim i ja vjerno je pratimo i podržavamo na putu njene inicijacije.

RSE: Postoji li ideja da snimite film o prebogatoj muzičkoj tradiciji Makedonije?

Garvanlieva: Makedonska muzika je uvijek inspiracija za montažu mojih filmova. Kad završim sva tri angažovana dokumentarna filma onda bih rado predahnula sa jednim muzičkim dokumentarcem. Imam ogromnu želju da napravim kino-dokumentarni film i da vratim publiku u makedonska kina.

x x x

Biljana Garvanlieva je rođena u Skoplju. Nakon Filološkog fakulteta i Akademije dramskih umjetnosti, dobila je DAAD stipendiju i nastavila studije u Njemačkoj. Radeći kao novinarka i pozorišna dramaturginja, počela se baviti i režijom.
XS
SM
MD
LG