Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Umjetnici protiv zidova na migrantskom putu


Sa izložbe "Didaktički zid", Bihać

Izložba "Didaktički zid" umjetnika Mladena Miljanovića premijerno je postavljena u Bihaću, gradu sa nekoliko hiljada migranata. Izložba je edukativnog karaktera koja za fokus uzima problem migranata, izbjeglica, raseljenih i apatrida, te poteškoće na putu do njihove "zemlje snova".

Kako se ističe u opisu izložbe, ona je svojevrsno uputstvo o prevazilaženju prirodnih i vještačkih barijera na koje "osoba u pokretu" može eventualno naići, a Mladen Miljanović potvrđuje pravilo da umjetnost može, ali i treba, biti kritika na račun pogubnih politika, neetičkih pravila i nemoralnih vrijednosti.

"Umjetnost ne smije biti samo kritika. Ona mora da bude i generator promjene u društvu, unutar kojeg djeluje. I ova izložba ne teži samo da kritikuje određenu trenutnu situaciju, nego ona teži da djeluje unutar te situacije, da bi se ona prevazišla. Samo otvaranje izložbe je trenutak socijalizacije, i ljudi migranti, i ljudi koji žive ovdje i ljudi poput mene, koji su došli sa strane. Sve to zajedno, i ovaj vazduh koji sada trenutno dišemo, je jedna vrsta socijalne forme. Mislim da su te socijalne forme, kao i umjetnost, mjesto zajedničkih susreta. To je ono što je važno", kaže autor izložbe.

Izložba je premijerno postavljena u Bihaću, kao mjestu masovnog zastoja, nastalog uslijed zatvaranja zelene granice od pogranične službe susjedne Hrvatske.

Sa izložbe
Sa izložbe

Među onima koji su zaustavljeni na svom putu ka Evropi je i Irančanin Mahri, koji sa svojom majkom već neko vrijeme boravi u prihvatnom centru "Đački dom" u Bihaću.

"Smatram da je BiH, odnosno Bihać, najkorisnije mjesto na mom dosadašnjem putovanju. Ovdje izbjeglice razmjenjuju iskustva o najpogodnijim mjestima za prelazak preko granice. Cilj nam je otići u Englesku. Najveći problem trenutno predstavlja hrvatska policija. Tuku nas, oduzimaju novac i mobitele. Znam da oni moraju obavljati svoj posao, ali smatram da se ne bi trebala kršiti naša ljudska prava. Za razliku od Srbije i Hrvatske, u BiH nismo imali loših iskustava", kaže Mahri.

Bihać je za migrante i izbjeglice postao mjesto "na ivici".

"Lokacija zatočenosti između dvije realnosti – jedne od koje se bezglavo bježi i druge ka kojoj se suludo srlja. Bihać se transformisao u opasno mjesto koje reflektuje tešku i neugodnu poziciju 'ljudi u pokretu'. Postao je simbolom porobljavanja ljudske slobode, iako se radi o tranzitnoj lokaciji, u kojoj se ne želi dugoročno boraviti", navodi se u opisu izložbe.

"Mladen Miljanović koristi brojne ilustracije, koje su usmjerene na migrantsku problematiku, znači situaciju u kojoj se Bihać trenutno nalazi. Postao je neko sabirno mjesto, spontano, pasivno mjesto migranata na 'balkanskoj ruti'. Ovaj rad je izravno vezan uz migrantsku situaciju i krizu, koju su prouzrokovali, ne migranti, nego države BiH, Slovenija, Hrvatska i zemlje EU", kaže Irfan Hošić, kustos izložbe.

Hošić: Mladen Miljanović (na fotografiji) koristi brojne ilustracije
Hošić: Mladen Miljanović (na fotografiji) koristi brojne ilustracije

O kulturi i umjetnosti u kontekstu migracija govorilo se i na okruglom stolu, kojem su prisustvovali brojni umjetnici iz BiH i inostranstva.

Kustosica Tijana Mišković, koja je i sama preživjela izbjeglički put jer je sa porodicom Bosnu i Hercegovinu napustila početkom 90-ih, danas se u Danskoj, na svoj način, kroz umjetnost, bori za multikulturalnost.

"Bavim se kustosiranjem projekata koji problematizuju pitanje pripadnosti, pitanje granice, međuprostora. Interesantno je govoriti o tome koliko su nacionalne granice uopšte definitivne, da li se može zamisliti neka druga pripadnost međukulturološka, međunacionalna. Bavim se idejom multikulturalnosti, koju smatram tipičnom za područje Balkana. Smatram da je bivša Jugoslavija imala duh multikulturalnosti, koji ima vrijednost, koja se možda čak u jednom momentu prebacila u dijasporu. Takvo razmišljanje može pomoći u shvatanju situacije migranata, ideja nacionalnih granica je novo razmišljanje neke univerzalnosti", ističe Mišković.

Ne propustite pročitati:

Živa Kleindienst iz Maribora na okruglom stolu govorila je o različitim kontekstima migracija u BiH i Sloveniji, kao zemlji članici EU.

"U Mariboru nema tog direktnog kontakta sa izbjeglicama. Par ljudi, po kvotama koje je EU predstavljala, su locirani u Mariboru. Počeli smo sa nekim edukativnim programima, koji se više bave integracijom i učenjem slovenačkog jezika. Mislim da se ozbiljno počelo baviti tim pitanjima. Ljudi koji su došli, će ostati. Nisu više toliko u tranzitu, nego su to ljudi koji traže posao", navodi Živa Kleindienst.

"'Didaktički zid' je angažovana akcija", navodi Uroš Švoro, umjetnik porijeklom iz BiH koji živi i stvara u Sidneju (Australija), "koja jasno i glasno zauzima poziciju osjetljive i ranjive populacije, koja je, igrom slučaja, nepravedno zatečena, ne samo u Bihaću i Bosni i Hercegovini, već i na brojnim drugim mjestima na planeti".

  • 16x9 Image

    Dženita Duraković

    Novinarstvom se bavi od 1993. godine. Prva novinarska iskustva stekla u Radio Bihaću gdje još uvijek radi kao novinar i urednik informativnog programa. Dopisnik redakcije Radija Slobodna Evropa iz Bihaća i BIRN-a za Unsko-sanski kanton.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG